Povežite se s nama

U fokusu

Ustavni sud odbio zahtjev 35 saborskih zastupnika i ustvrdio: COVID-potvrde su ustavne i zakonite

Objavljeno:

- dana

Ustavni sud je u utorak, 15. veljače, odbio zahtjev 35 oporbenih saborskih zastupnika i prijedloge još 28 drugih podnositelja koji su tvrdili da uvođenje COVID-potvrda u javnom sektoru nije ustavno i zakonito.

Priopćenje za javnost objavljeno je na internetskoj stranici Ustavnog suda.

Naime, Ustavni sud je djelomično usvojio zahtjev i prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odluke o uvođenju COVID-potvrda u javni sektor u dijelu koji propisuje iznimke od primjene u odnosu na studente prilikom boravka u prostorijama visokih učilišta. Tako je ukinuo mogućnost da pojedino visoko učilište odluči drukčije, tj. da studente obveže da prilikom ulaska u prostore visokih učilišta predoče EU digitalnu COVID-potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju COVID-a 19, stoji, između ostalog, u priopćenju Suda.

Osporenom odlukom, koju je Stožer civilne zaštite donio 12. studenoga 2021. te izmijenio 25. siječnja 2022., uvedene su posebne mjere testiranja odnosno predočenja COVID-potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju COVID-a 19 radi ulaska dužnosnika i zaposlenika u prostore javnopravnog tijela, kao i svih drugih osoba koje namjeravaju ući u te prostore po bilo kojoj osnovi.

Ustavni sud ponovio je svoja stajališta o odnosu članaka 16. i 17. Ustava i o isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora za “aktiviranje” članka 17. Ustava o ovlastima Stožera za donošenje mjera ili odluka propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, o pravnoj naravi tih odluka te o načelima na temelju kojih ispituje ustavnost i zakonitost odluka Stožera u svakom pojedinom slučaju.

Ustavni sud izjasnio se i o prigovorima podnositelja o povredi načela diobe vlasti, ustvrdivši da u konkretnom slučaju nije došlo do narušavanja tog načela kao i načela međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom, ističe se u priopćenju.

Zaštita zdravlja i života građana

U odnosu na legitimnost cilja, Ustavni sud je utvrdio da osporena odluka na generalnoj razini ima isti cilj – zaštitu zdravlja i života građana radi sprječavanja i suzbijanja pandemije.

U konkretnom slučaju njezin cilj je i omogućiti neometano funkcioniranje javnog sektora u uvjetima pandemije COVID-a 19 uz povećanu sigurnost zaposlenika i posjetitelja da će njihovo radno i službeno okruženje biti zaštićeno od mogućnosti zaraze koronavirusom, navodi se u priopćenju.

Primjenjujući svoja načelna stajališta iz rješenja od 21. prosinca 2021. u odnosu na razmjernost obveze testiranja zaposlenika u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi, Ustavni sud je utvrdio da je osporena mjera prikladna, nužna za ostvarenje cilja koji se njome želio postići, odnosno da njezinim adresatima ne nameće prekomjeran teret. Ustavni sud ponovno je naglasio da građani imaju izbor između cijepljenja i testiranja.

Nadalje, u priopćenju se također navodi da Ustavni sud nije prihvatio prigovore vezane uz nejednakost položaja javnog i privatnog sektora.

Ocijenio je ustavnopravno prihvatljivim razloge zbog kojih je ta mjera uvedena samo u odnosu na javni sektor – radi održivosti sustava državne i javne uprave te sustava regionalne i lokalne samouprave i kontinuiteta u obavljanju javnih službi, s time što opseg mjera i njihov intenzitet ovisi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ocjena koje je u nadležnosti Stožera.

Uz navedeno, zaposlenicima javnog sektora to je radno mjesto i obvezni su svakodnevno dolaziti na posao, dok korisnici javnih usluga to čine rjeđe, ne koriste te usluge svakodnevno, već povremeno, ovisno o naravi usluge.

Za razliku od javnog sektora, odlazak i aktivnosti u privatnom sektoru (primjerice trgovački centri, restorani, kafići, kina i sl.) u pravilu ovise o slobodnom izboru građana i na njih se primjenjuju ostale epidemiološke mjere (nošenje maski, obvezna dezinfekcija, provjetravanje prostorija, održavanje razmaka, ograničenje broja osoba u objektima i sl.).

Četiri glasa protiv

Ustavni sud navodi još i da je u vezi s prigovorima podnositelja tražio od vlade RH posebno obrazloženje za sve iznimke od primjene osporene odluke te je prihvatio razloge koje je vlada navela u dopunskom očitovanju, osim u dijelu koji se odnosi na studente prilikom boravka u prostorijama visokih učilišta.

Ustavni sud odluku i rješenje donio je s četiri glasa protiv. Nakon što protekne rok propisan Poslovnikom Ustavnog suda za izradu izdvojenih mišljenja sudaca ta će odluka i rješenje zajedno s izdvojenim mišljenjima biti dostupna javnosti putem internetske stranice Ustavnog suda, stoji zaključno u priopćenju Ustavnog suda.

U fokusu

Razočaranje za umirovljenike, dobili manji dodatak od očekivanog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Umirovljenici su u srijedu dobili još jedan Vladin dodatak, ali umjesto veselja, neugodno ih je iznenadio manji iznos od onoga koji su očekivali. To se opet dogodilo zbog usklađivanja mirovina za siječanj.

Tako su mnogi upali u viši razred primanja s nižim dodatkom. Sve bi to bilo u redu, da im je to usklađivanje već isplaćeno, ali nije, nego će tek biti u travnju, piše portal Mirovine.hr.

– U obradi korisnika mirovine radi isplate jednokratnog novčanog primanja (JNP) obuhvaćene su usklađene mirovine, prema novoj aktualnoj vrijednosti (AVM), odnosno stopi rasta od 4,19 posto od 1. siječnja 2024. Mirovine povećane prema novom AVM-u  isplatit će se u travnju s mirovinom za ožujak, s razlikom za siječanj i veljaču. Zbog navedenog usklađivanja mirovina, došlo je do povećanja razreda isplate JNP-a, koji je povećan s 840 na 880 eura – odgovorili su iz HZMO-a.

Ovisno o visini mirovine, iznos dodatka kreće se od 50 do 160 eura. Za 98.912 umirovljenika s mirovinom do 320 eura isplatit će se 160 eura. Po 120 eura dodatka dobit će 218.130 korisnika mirovina od 320,01 do 460 eura. Iznos od 80 eura dobit će 204.644 umirovljenika s mirovinom od 460,01 do 600 eura. Za 119.505 korisnika s mirovinom od 600,01 do 730 eura osigurano je po 60 eura, dok će 83.508 korisnika koji primaju mirovinu od 730,01 do 880 eura dobiti po 50 eura dodatka.

-Međutim, nije baš jasno kako se može gledati prihod koji još uvijek nekome nije niti isplaćen – piše portal Mirovine.hr, čijoj su se redakciji javili ogorčeni umirovljenici.

– Nemalo sam iznenađena, a vjerujem i umirovljenici koji su negdje na granici primanja za isplatu dodatka, odnosno takozvane državne uskrsnice. Obračun je trebao biti po obračunatoj i isplaćenoj mirovini za veljaču, dakle ovomjesečna isplata, međutim, nije tako. U obračun je uzeta  i buduća razlika mirovine koja će biti isplaćena u travnju s mirovinom za ožujak. Znači, umjesto 60 eura, ja sam dobila ipak 50. Vjerujem da ima još umirovljenika koji su iznenađeni ovim, pojasnila je umirovljenica Julijana portalu Mirovine.hr.

– Danas je bio dodatak na mirovinu. Moja mirovina je 448 eura te sam trebala dobiti dodatak od 120 eura, jer imam mirovinu manju od 460 eura. Međutim dobila sam 80 eura. Kako je moguće da je isplaćeno manje od onog obećanog? Vjerujte, nisam jedina – rekla je pak gospođa Mirjana.

Nastavite čitati

U fokusu

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predsjednik Zoran Milanović je prilikom objave odluke o provedbi izbora za Sabor 17. travnja najavio kako će tada biti neradni dan. Međutim, očito ne za sve. Čitatelji su nam poslali obavijest Uprave tvrtke Lim-mont d.o.o., koja ima svoje pogone u Ludbregu i Vrbanovcu, a u kojoj se navodi da će taj dan biti radni za sve. Radnici su očekivano razočarani.

Izbori su neradni dan, ali će, po svemu sudeći, svi koji to žele moći raditi. Neki trgovački lanci već su se izjasnili da taj dan neće raditi, a Ministarstvo zdravstva dalo je pak preporuku zdravstvenim ustanovama da organiziraju rad u svojim ustanovama kako bi se pacijentima omogućila planirana i potrebna zdravstvena skrb, a radnicima ujedno omogućilo ostvarenje biračkog prava. Međutim, neke bolnice već su objavile da 17. travnja neće obavljati preglede koji nisu hitni.

KBC Zagreb odgodit će tako sve preglede i operacijske zahvate zakazane za dan provedbe parlamentarnih izbora 17. travnja, koji nisu hitni.

Podsjetimo i da je Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo sve poslodavce da na izbornu srijedu, 17. travnja ove godine organiziraju posao tako da zaposlenicima koji će taj dan raditi, omoguće izlazak na biračko mjesto.

Poslodavce se u obavijesti DIP-a poziva da poslovni proces organiziraju, smjenskim radom, u više timova ili u sličnim oblicima rada, kako bi se, apelira Povjerenstvo, omogućilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje biračko pravo.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje