U utorak, 28. travnja, navršile su se 132 godine od rođenja ezermeštera Florijana Andrašca. Rođen je u Dekanovcu 1888. Izučio je bačvarski zanat i završio gospodarsku školu, nakon čega je regrutiran. Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu u kojem je teško ranjen. Primijetivši Andraščev potencijal, etnomuzikolog Vinko Žganec poslao ga je u Celje u orguljašku školu, gdje je usput učio i klesarstvo te rezbariju.

Nije bio samo župni kantor te skladatelj i pisac, već i skupljač narodnih pjesama. U svome mjestu osnovao je zbor, seljake učio svirati po notama te je o vlastitu trošku kupio instrumente za limenu glazbu. Bio je i poštar te suosnivač lokalnoga dobrovoljnog vatrogasnog društva. Izradio je crteže za ciklus “Jandraškin Ivek”, budući da se bavio i kiparstvom te slikanjem. Sam je izradio glavni oltar dekanovske crkve.

Autor i libretist opere “Dorica pleše”, Krsto Odak te Đuro Vilović, nisu spomenuli Andraščev doprinos te ideje u vezi s operom. Spor oko autorstva dobio je na sudu, no ni ranije se nije previše bunio, niti pak materijalno okoristio. Pisao je i svirao, volio sajmove, proštenja i kleti… Bio je optimističnih pogleda i pjevao o lijepim stvarima koje su ga okruživale – prirodi, Muri, poljima, ljubavi… Cijeli je život posvetio svome Dekanovcu. Iako neistražena, njegova je ostavština za Međimurje već odavno postala nemjerljiva. Svojim notnim zapisima, posebice pisanom riječju, dekanovski je kantor zaslužio posebno mjesto među hrvatskim kulturnim stvarateljima. Svirao je gotovo sve instrumente, pisao pjesme, pripovijetke i članke, te bilježio narodne običaje i skladao. Sjećanje na kantora živi svakoga dana.

I Dani Općine Dekanovec (osobito sam Dan, 13. svibnja, odabran u spomen na konstitutirajuću sjednicu 1997. godine) aktivnostima su vezani uz kantorev lik i djelo. Kako kaže općinski načelnik Ivan Hajdarović, ove godine zbog specifične epidemiološke situacije neće biti svečane sjednice, ni drugih posebnih slavlja, no to će se nadoknaditi kad bude moguće. U Dekanovcu Andraščevo ime nose Područna škola i Kulturno-umjetnička udruga, a uz njegovo djelovanje vezano je i nekoliko projekata. Školski projekt pod nazivom „Florijan i ja“ pokrenula je učiteljica Tatjana Pintarić. U njegovu sklopu cijela je škola istraživala život najpoznatijeg Dekanovčanina te su svoje rezultate pretvarali u slikovnice, prezentacije, karte i objave na društvenim mrežama.

– Dio digitalnih materijala smo tiskali, i tako su nastale slikovnice inspirirane Florijanovim tekstovima na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku – kaže idejna začetnica projekta Tatjana Pintarić.

Druge dvije inicijative glazbenoga su fokusa. Glazbene večeri Florijana Andrašca okupljaju razne izvođače koji prezentiraju svoje interpretacije pjesama koje je zapisao Andrašec. „Furjonova zviezda“ pak promiče tradicijske napjeve Florijana Andrašca u obradama suvremenih skladatelja.

– Projekt je prvenstveno namijenjen domeni zborske glazbe. Zamisao je Andraščeve napjeve oplemeniti zvukom zbora u skladu s idejama suvremenih skladatelja. Skladatelji su još za njegova života znali tako postupati, samo što mu najčešće nisu pridali zasluge autora teksta i melodije. Njegovo ime nije zaboravljeno: zahvaljujući naporima koje su uložili Dekanovčani, njihov načelnik Ivan Hajdarović i ostali entuzijasti, ono je postalo prepoznatljivo u Međimurju, a polako i u Hrvatskoj. Osobno mnogo radim u području zborskog pjevanja, kao voditelj i kao pjevač, pa je na neki način bilo prirodno da projekt bude usmjeren k zborskom pjevanju – kaže Nikola Sebastian Jambrošić, voditelj „Zviezde“, i sam porijeklom iz Dekanovca.

Tako je, primjerice, prošle godine u studenome Hrvatsko pjevačko društvo “Bijaćka vila“ – Kaštela održalo koncert na temu “Andrašec u interpretaciji hrvatskoga Juga“. Bio je to četvrti koncert u sklopu projekta, a uslijedit će i drugi.