Povežite se s nama

Kultura

V. Brešan: U teatru se vidim samo kao pomoćno osoblje

Objavljeno:

- dana

U noći kazališta remijera predstave “Škrtac” u HNK Varaždin

– Zadnje što volim je pričati o predstavi. Ona mora pričati sama za sebe, jer kad ne bi bilo tako naš bi posao bio uzaludan. Tim je riječima redatelj Vinko Brešan najavio predstojeću premijeru Molierovog „Škrca“ u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu. 

Noć kazališta počinje   u 11 sati predstavom za djecu “Plava boja snijega” kazališnog studija mladih, kulminira premijerom i završava rock koncertom

Predstava francuskog komediografa na repertoaru je u Noći kazališta, 21. studenoga, kao i večer kasnije. Bit će ovo prvi susret dvaju velikana – varaždinskog HNK i Vinka Brešana. Iako je nagrađivani hrvatski redatelj „odradio“ više kazališnih nego filmskih premijera, Vinko Brešan ipak je poznatiji kao filmski redatelj. Kad njega pitate zašto je to tako, reći će da je „teatar glumačka umjetnost, a film – redateljska“. 

Vinko Brešan: „ Teatar je glumačka umjetnost, a film – redateljska“

– U teatru se vidim kao pomoćno glumačko osoblje. Teatar me veseli, rekao je Brešan novinarima.

“Škrtost je smrtni grijeh”

Marinko Prga, jedan od glumaca u predstavi, okomio se na samu škrtost kao osobinu.

– Škrtost je smrtni grijeh. Koliko god drugi grijesi bili loši, s njima se možemo identificirati – s preljubom, psovkom, laži… – ali škrtost je „uškopljen“, impotentan grijeh koji je kategorija za sebe. Škrtost nema estrogen, testosteron. Kad ste dva škrca čuli da pričaju o svojoj šktrosti, kao što primjerice možete čuti ljude da priznaju laž ili preljub? Škrtost može voditi jedino nečemu lošem, energičan je Prga i zaključuje kako škrtac „čak i svoj drek čuva u sebi da ga ne bi podijelio“.

Škrtost je „uškopljen“, impotentan grijeh koji je kategorija za sebe. Škrtost nema estrogen, testosteron

 

Nakon ovako živopisnog opisa škrtosti kao osobine, varaždinski glumac ipak Brešanovog škrca naziva “škrcem s pokrićem”. Takvu formulaciju pojasnio je sam redatelj. – Arpagon ne da novac raspikućama i ljenjivcima oko sebe za njihove hedonističke užitke, pa je u njihovim očima škrtac. U svojoj škrtosti ima jasnu motivaciju. Mogli bismo ga nazvati „dobrim škrcem“. Volio bih da publika ima simpatije prema njemu jer on nešto radi, za razliku od drugih, koji bi trošili ono što je zaradio. Kad im ne da, ispada škrtac, reći će Brešan, dodajući da Arpagon do kraja ostaje vjeran svom principu. 

Noć kazališta počinje   u 11 sati predstavom za djecu “Plava boja snijega” kazališnog studija mladih

Na pitanje je li riječ o kritici društva, Brešan veli da je teško raditi komediju koja to nije. – Sve komedije su kritika društva, veli redatelj najgledanijih filmova poslijeratne Hrvatske, „Kako je počeo rat na mom otoku“, „Maršal“, „Svećenikova djeca“… Nadovezuje se Marinko Prga, koji se slaže s Brešanom. 

– Ipak je ovo odmak od Molierovog škrca koji je „uškopljen od brige“. Ovaj „naš“ nije pojeden od vlastite brige, zaključuje Marinko Prga.

Izvor:
Foto:

Kultura

Proširena stvarnost omogućila posjetiteljima da dožive kakav je bio život u dvorcu Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nedjelju, 21.travnja, u muzeju Dvora Trakošćan održano je uzbudljivo predstavljanje proširene stvarnosti kao novog dodatka stalnom postavu muzeju.

Posjetitelji su s oduševljenjem doživjeli ovu tehnologiju, koja je oživjela povijesni ambijent dvorca. Mnogi su iskoristili priliku za fotografiranje, stvarajući nezaboravne uspomene u ovom jedinstvenom okruženju.

Proširena stvarnost proizašla je iz uspješne suradnje Dvora Trakošćan te poduzeća Delta Reality. Posjetiteljima je omogućeno preuzimanje aplikacije „Oživjeli Trakošćan“ kojom, nakon skeniranja markera u muzeju, mogu vidjeti oživljene prikaze koji dočaravaju kakav je zapravo bio život u dvorcu.

Nastavite čitati

Kultura

Nikola Vudrag izlaže u Europskom kulturnom centru u Veneciji, a izložbu će vidjeti stotine tisuća ljudi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Proteklog tjedna, u Europskom kulturnom centru u palači Palazzo Mora u Veneciji, paralelno s otvorenjem 60. Venecijanskog bijenala, otvorena je izložba “Personal Structures – Beyond Boundaries” u sklopu koje izlaže i varaždinski kipar Nikola Vudrag.

Vudragove skulpture Prometheusa i Atlasa postavljene na samom ulazu u palaču moći će vidjeti tisuće ljudi iz cijelog svijeta koji dolaze posjetiti 60. Venecijanski bijenale, ali i brojne komplementarne izložbe koje će do 24. studenog biti održane u Veneciji.

Izložba Europskog kulturnog centra (ECC) najstarija je takva izložba suvremene umjetnosti koja se održava tijekom Venecijanskog bijenala, a iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Prema riječima glavne organizatorice izložbe, Sare Danielli, do kraja studenog izložbu će posjetiti oko pola milijuna ljudi.

– Tema ovogodišnje izložbe ECC-a nastoji izraziti složenost izazova globalnih migracija i zamršene mreže nacionalnih identiteta, ali i činjenice kako je svatko od nas pod utjecajem određenih okolnosti i granica koje mora nadići. Rad Nikole Vudraga “Prometheus i Atlas” postavljen na samom ulazu u Palazzo Mora simbolično je i ulaz na putovanje kompletnom temom izložbe koja problematizira suočavanje s granicama koje su nam nametnute. Prometheus i Atlas predstavljaju pobunu protiv nepravde u mitološkom kontekstu i te dvije skulpture, visoke tri metra, na ulazu u Palazzo Mora artikuliraju glavnu poruku izložbe, a to je kako je moguće nadići svoje osobne granice, bez obzira na vanjske pritiske i izazove – istaknula je glavna organizatorica izložbe Sara Danielli.

Vudrag u Veneciji izlaže pod produkcijom Metamorphosis Art Projects s londonskom adresom, a podršku varaždinskom kiparu u Veneciji su pružili i predstavnici Grada Varaždina, gradonačelnik Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.

– Izuzetno smo ponosni što smo mogli doći u znak podrške izložbi kipara Nikole Vudraga tijekom prestižnog Venecijanskog bijenala. Varaždin je grad koji cijeni kulturu, kreativnost i inovativnost, a imati umjetnika koji je prepoznat na međunarodnoj razini učvršćuje našu predanost razvoju umjetničkih nastojanja Nikole Vudraga, ali i drugih varaždinskih umjetnika. Ovakve izložbe, ne samo da povećavaju ugled našeg grada, već također potiču veze i suradnje koje mogu doprinijeti prepoznatljivosti Varaždina na inozemnoj karti kulture u godinama koje dolaze – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj nakon svečanog otvorenja izložbe.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje