Povežite se s nama

U fokusu

Propast varaždinskog sporta: Najviše novca se troši na bejzbol, a NK Varteks ispao iz prve lige zbog 100 tisuća kuna

Objavljeno:

- dana

Jad i bijeda

Od sporta u Varaždinu nije ostalo niti „s“. Malo s.

Grad je nekad imao 13 prvoligaša, danas ih je tek nekoliko; varaždinski sportaši treniraju negdje drugdje; varaždinski stručnjaci treniraju nekog drugog; novac se dijeli bez smisla; najbolji klubovi su privatni; broj djece sportaša je mizeran.

To su rezultati odnosa gradskih vlasti prema sportu u zadnjih nekoliko godina. Sportski stručnjaci Branko Ivanković, Saša Hiršzon, Stjepan Cvek i Tomislav Vrbnjak razočarani su takvom situacijom. Smatraju da varaždinski sport nikad nije bio na nižim granama.

– Varaždin je potjerao sport i sportaše iz Grada. Rastjerani su svi ljudi koji iskustvom i znanjem mogu pomoći. Nepojmljivo – oštar je Branko Ivanković, nogometni trener , jedan od osnivača Lige za Varaždin, koja se kandidira na lokalnim izborima s Vladom Sevšekom kao nositeljem liste.

Prodaja ili propast

Odbojka, rukomet, košarka, nogomet, biciklizam, atletika – to su sportovi u kojima su varaždinski klubovi postizali velike uspjehe. Ti su klubovi ili propali ili su ih kupili privatnici ili životare u slabim ligama.

A Grad je nekad, i ne tako davno, bio perspektivna sportska sredina.

Dok je NK Varteks igrao prvu ligu, sve je bilo drukčije.

– Htjeli mi priznati ili ne, nogomet je lokomotiva sporta i kad je Varteks bio u ekspanziji i svi ostali sportovi su „cvjetali“. Bilo je vrijeme kad je Varteks bio najbolja udavača poslije Dinama i Hajduka. Klub je 25 godina igrao u prvoj ligi. Za varaždinsku dvoranu se zna točno koliki je gubitak, mjerljiv je. Propast nogometa je nemjerljiv. Jedan euro uložen u sport donosi tri eura – ljudi su zdraviji pa štedi zdravstvo, discipliniraniji pa su bolji radnici… Užasno sam razočaran da nitko sport ne spominje kao važnu društvenu aktivnost. Sport je jedini medij u kojemu nije moguća konzumacija opijata i alkohola – kaže Ivanković, a s njim se slažu Cvek, Hiršzon i Vrbnjak.

I što se dogodilo? Bivši Varteks, danas NK Varaždin je propao. Postoji, ali teško je tu govoriti o kvaliteti. – Ljudi koji odlučuju ne razumiju važnost sporta i nisu smatrali potrebnim pomoći. Konkretno, Varaždin je iz prve lige ispao zbog 100 tisuća kuna. Prije nekoliko godina sam gradonačelniku Habušu doveo vodeće ljude Hrvatskog nogometnog saveza – Vrbanovića, Šukera i Mamića. Kurtoazno ih je primio i to je bilo sve – navode.

Nepojmljivo da Solin ili Dugopolje imaju sredstva da financiraju barem drugoligaša, a Varaždin s velikim potencijalom sramotno ne može financirati jednog prvoligaša u nogometu.

Kažu da će Liga – kao jedina koja uopće razmišlja o sportu – napraviti sve da se to promijeni.

Najviše novca za bejzbol

Grad i Zajednica sportskih udruga nisu omiljeni među sportašima.

– Zajednica bi trebala biti nositelj sporta za profesionalce. Ali ne. U zadnje četiri godine najviše novca je dobio bejzbol. Svaka čast bejzbolu, ali budimo realni…. – slažu se.

U Varaždinu je puno sportskih klubova, a novaca malo – 105 klubova i 2, 5 milijuna kuna. – Kad se taj novac rasporedi po klubovima, nitko nema baš neke koristi –  ističu.

Zato naši sugovornici misle da ne treba otkrivati toplu vodu, nego napraviti strategiju za sport i odrediti prioritete.

– Prvo treba napraviti kategorizaciju, realno bez emocija. Alpinizam sigurno ne može biti nositelj varaždinskog sporta. Grad nema tradiciju. U Gradu koji je bio nogometno jak i treba opet biti, nema niti jednog čovjeka iz nogometa u Zajednici sportskih udruga – vele naši sugovornici.

Na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, objektivno najvećem uspjehu hrvatskog sporta, aktivno je sudjelovalo najviše Varaždinaca. Anđelko Herjavec kao dopredsjednik Saveza (do danas se nitko nije sjetio napraviti memorijalni turnir u njegovu čast), Branko Ivanković kao trener, doktor Boris Nemec kao liječnik, Tomislav Vrbnjak kao fizioterapeut reprezentacije, Marijan Mrmić i Dražen Ladić kao igrači i Tomislav Čop kao generalni tajnik. Varaždinci kojima je grad u srcu, pomažu mu u svim segmentima, a u varaždinskom sportu ih nema. Nitko ih niti ne traži.

Ponavljaju da nogomet, jasno, nije jedini sport, ali je činjenica da je on „lokomotiva sporta“.

Teniski centar Dionare Safine? Ne može

U Varaždinu se događa veliki preokret. U gradu se nikad manje mladih nije bavilo sportom. – Tragedija je da Varaždin nije imao nikad manje mladih sportaša. Sve je vezano uz privatnu inicijativu roditelja, a ne uz jedan od najvažnijih društvenih aspekata.  Zagreb ima 120 zaposlenih nogometnih trenera koji rade s najmlađima. Varaždin niti jednog – spominju kao primjer odnosa Grada prema sportu.

Varaždin je poznat kao rodni grad odličnih tenisača i atletičara. To je, također, mali grad, s odličnim trenerskim kadrom – Zlatkom Dalićem, Brankom Ivankovićem, Samirom Toplakom, Draženom Besekom. Ali taj vrhunski trenerski kadar trenira po cijelom svijetu osim u Varaždinu.

– Sport je marginaliziran kao i sve ostalo u gradu. Svedeno je na inicijalnu želju pojedinaca, a ne društva. O zdravlju ne treba govoriti, a sport je najbolji lijek. Grad svojim nemarom prema sportu direktno ugrožava zdravlje svojih stanovnika. Bez profesionalnog sporta i vrhunskih rezultata je nemoguće animirati mlade za sport. Novaca ima ali se troše na nešto drugo – zaključuju naši sugovornici.

Stara vlast niti u sportu nije znala izvući novac. To nije ništa novo, ali nudio se na pladnju. Poznata ruska tenisačica Dinara Safina je, u vrijeme kad ju je trenirao varaždinski trener Davis cup reprezentacije Željko Krajan, htjela otvoriti teniski centar u Varaždinu. Grad joj nije izašao u susret. Čak i kad drugi daju novac, Grad za sport nije imao sluha.

Sport = gledatelji = turizam = gospodarski razvoj = novac.

Liga za Varaždin namjerava to tako posložiti. Kad dobije priliku.

Kompletan razgovor Branka Ivankovića s novinarkom Regionalnog tjednika poslušajte u audio prilogu:

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Ako se zgražate nad recentnim arhitektonsko – urbanističkim rješenjima, evo što o tome kaže HAZU

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti usvojilo je u srijedu 29. studenog 2023. Izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti vezanu uz osiguranje provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Republici Hrvatskoj.

Izjava glasi:

Već duže vrijeme arhitektonska djelatnost u Republici Hrvatskoj proživljava marginalizaciju uza sve teže uvjete rada, kreativnog djelovanja i opstanka u naslijeđenim okvirima što su u kontinuitetu stvarani zalaganjem brojnih generacija projektanata i ponajboljih korifeja naše struke. Sustavnim nekvalitetnim promjenama zakona i propisa te arbitrarnim tumačenjem legislativnih odluka onemogućava se slobodno arhitektonsko stvaralaštvo kao dio nacionalne kulture i šteti mu se.

Cjelovito, učinkovito i održivo oblikovanje prostora kao bitne sastavnice hrvatskoga urbanog identiteta glavni su zadaci djelovanja arhitekata u stvaranju kvalitetnoga životnog habitusa za sve naše građane.

Javnim istupanjem i aktivnim djelovanjem Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je tijekom proteklih desetak godina učestalo upozoravala na nastale probleme u domeni planiranja, uređenja prostora i kulture građenja te, posljedično, na njihovo gomilanje bez volje za dijalogom i suštinskim rješenjem. Naše inicijative za suradnju kod subjekata koji se bave navedenim pitanjima nisu naišle na interes već se, naprotiv, donose odluke štetne za struku, koje onemogućuju kvalitetno i etički odgovorno sudjelovanje arhitekata u oblikovanju prostora i okoline u kojoj živimo.

Slijedom inicijative za opstanak institucije urbanističkih i arhitektonskih natječaja kao nezaobilazne metode za očuvanje i unapređenje kvalitete hrvatskoga izgrađenog prostora Akademijino Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora sa zabrinutošću prati aktualne promjene legislative u domeni provedbe javnih natječaja, koji su se kroz strukovnu tradiciju dugu gotovo 150 godina dokazali kao krucijalno sredstvo za izbor najboljih arhitektonskih i urbanističkih rješenja za važne intervencije u prostoru.

Natječaji su razvijani kao najbolji i najpoticajniji oblik zaštite javnog interesa pri dobivanju vrsnih rješenja za ključne lokacije i bitne građevine i prostore. Kao plod natječaja ostvarena su mnoga remek-djela hrvatske moderne i suvremene arhitekture, poput crkve sv. Blaža u Zagrebu, poljudskog stadiona u Splitu, stare i nove zgrade NSK, Krematorija u Zagrebu i niza drugih.

Tema vlasništva parcele, što se sada inaugurira kao jedini kriterij za (ne)mogućnost provedbe kompetitivnog postupka, nikada nije utjecala niti bi smjela utjecati na odluku o potrebi javnih kreativnih natječaja za urbanistički delikatne i arhitektonski zahtjevne zadatke već je jedini relevantni kriterij koji je u domeni arhitekture i urbanizma moguće podržati briga za očuvanje kvalitete prostora, afirmaciju urbane kulture naših gradova i gradnju najbolje arhitekture – upravo putem natječajnih procedura.

Pridružujemo se stoga zalaganju strukovnih i znanstvenih institucija, uz podršku europskih asocijacija, da se od tako izrazito štetnoga legislativnog rješenja odustane i da se tema arhitektonskih natječaja, osobito potrebe i načina njihove provedbe, ostavi u ekspertnoj ingerenciji struke, koja je i do sada odgovorno pridonosila najboljem oblikovanju prostora i arhitekture, te snažno podržavamo izjavu na tragu iznesenoga.

Nastavite čitati

U fokusu

U Toplicama će ukidanje prireza osjetiti i vlasnici kuća za odmor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na održanoj 20. sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždinskih Toplica, raspravljalo se o važnim temama, a posebno se ističe najnovija porezna reforma koja donosi niz promjena. Gradski porezi obuhvaćaju porez na potrošnju, porez na kuće za odmor te porez na korištenje javnih površina. Osim toga, donesena je odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak. Niža porezna stopa iznosi 22%, dok je viša porezna stopa postavljena na 33,60%.

Gradonačelnica Grada Varaždinskih Toplica Dragica Ratković istaknula je kako se ovom odlukom djelomično nadoknađuju sredstva od prireza koji se ukida.

-Ta su nam sredstva nužna budući da se ona koriste za školstvo, novčane pomoći, kulturu, religiju, sport, civilnu zaštitu i mnoge druge javne potrebe. Unazad nekoliko godina podigli smo standard u gotovo svim segmentima života našeg grada. Ne samo da želimo zadržati taj nivo već ga i dalje podizati – kazala je Ratković.

Tijekom sjednice, Gradsko vijeće usvojilo je izmjene Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Varaždinskih Toplica. Poboljšanjem uvjeta zaposlenika potvrđuje se posvećenost Grada prema unapređenju uvjeta rada u svim sektorima.

Dodajmo da je Gradsko vijeće prihvatilo Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu.

-Kroz usvajanje ovih planova, Gradsko vijeće i ja kao gradonačelnica prepoznali smo važnost prevencije, pripreme i brze reakcije kako bismo zaštitili naše sugrađane i imovinu – zaključila je gradonačelnica Ratković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje