Povežite se s nama

U fokusu

Propast varaždinskog sporta: Najviše novca se troši na bejzbol, a NK Varteks ispao iz prve lige zbog 100 tisuća kuna

Objavljeno:

- dana

Jad i bijeda

Od sporta u Varaždinu nije ostalo niti „s“. Malo s.

Grad je nekad imao 13 prvoligaša, danas ih je tek nekoliko; varaždinski sportaši treniraju negdje drugdje; varaždinski stručnjaci treniraju nekog drugog; novac se dijeli bez smisla; najbolji klubovi su privatni; broj djece sportaša je mizeran.

To su rezultati odnosa gradskih vlasti prema sportu u zadnjih nekoliko godina. Sportski stručnjaci Branko Ivanković, Saša Hiršzon, Stjepan Cvek i Tomislav Vrbnjak razočarani su takvom situacijom. Smatraju da varaždinski sport nikad nije bio na nižim granama.

– Varaždin je potjerao sport i sportaše iz Grada. Rastjerani su svi ljudi koji iskustvom i znanjem mogu pomoći. Nepojmljivo – oštar je Branko Ivanković, nogometni trener , jedan od osnivača Lige za Varaždin, koja se kandidira na lokalnim izborima s Vladom Sevšekom kao nositeljem liste.

Prodaja ili propast

Odbojka, rukomet, košarka, nogomet, biciklizam, atletika – to su sportovi u kojima su varaždinski klubovi postizali velike uspjehe. Ti su klubovi ili propali ili su ih kupili privatnici ili životare u slabim ligama.

A Grad je nekad, i ne tako davno, bio perspektivna sportska sredina.

Dok je NK Varteks igrao prvu ligu, sve je bilo drukčije.

– Htjeli mi priznati ili ne, nogomet je lokomotiva sporta i kad je Varteks bio u ekspanziji i svi ostali sportovi su „cvjetali“. Bilo je vrijeme kad je Varteks bio najbolja udavača poslije Dinama i Hajduka. Klub je 25 godina igrao u prvoj ligi. Za varaždinsku dvoranu se zna točno koliki je gubitak, mjerljiv je. Propast nogometa je nemjerljiv. Jedan euro uložen u sport donosi tri eura – ljudi su zdraviji pa štedi zdravstvo, discipliniraniji pa su bolji radnici… Užasno sam razočaran da nitko sport ne spominje kao važnu društvenu aktivnost. Sport je jedini medij u kojemu nije moguća konzumacija opijata i alkohola – kaže Ivanković, a s njim se slažu Cvek, Hiršzon i Vrbnjak.

I što se dogodilo? Bivši Varteks, danas NK Varaždin je propao. Postoji, ali teško je tu govoriti o kvaliteti. – Ljudi koji odlučuju ne razumiju važnost sporta i nisu smatrali potrebnim pomoći. Konkretno, Varaždin je iz prve lige ispao zbog 100 tisuća kuna. Prije nekoliko godina sam gradonačelniku Habušu doveo vodeće ljude Hrvatskog nogometnog saveza – Vrbanovića, Šukera i Mamića. Kurtoazno ih je primio i to je bilo sve – navode.

Nepojmljivo da Solin ili Dugopolje imaju sredstva da financiraju barem drugoligaša, a Varaždin s velikim potencijalom sramotno ne može financirati jednog prvoligaša u nogometu.

Kažu da će Liga – kao jedina koja uopće razmišlja o sportu – napraviti sve da se to promijeni.

Najviše novca za bejzbol

Grad i Zajednica sportskih udruga nisu omiljeni među sportašima.

– Zajednica bi trebala biti nositelj sporta za profesionalce. Ali ne. U zadnje četiri godine najviše novca je dobio bejzbol. Svaka čast bejzbolu, ali budimo realni…. – slažu se.

U Varaždinu je puno sportskih klubova, a novaca malo – 105 klubova i 2, 5 milijuna kuna. – Kad se taj novac rasporedi po klubovima, nitko nema baš neke koristi –  ističu.

Zato naši sugovornici misle da ne treba otkrivati toplu vodu, nego napraviti strategiju za sport i odrediti prioritete.

– Prvo treba napraviti kategorizaciju, realno bez emocija. Alpinizam sigurno ne može biti nositelj varaždinskog sporta. Grad nema tradiciju. U Gradu koji je bio nogometno jak i treba opet biti, nema niti jednog čovjeka iz nogometa u Zajednici sportskih udruga – vele naši sugovornici.

Na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, objektivno najvećem uspjehu hrvatskog sporta, aktivno je sudjelovalo najviše Varaždinaca. Anđelko Herjavec kao dopredsjednik Saveza (do danas se nitko nije sjetio napraviti memorijalni turnir u njegovu čast), Branko Ivanković kao trener, doktor Boris Nemec kao liječnik, Tomislav Vrbnjak kao fizioterapeut reprezentacije, Marijan Mrmić i Dražen Ladić kao igrači i Tomislav Čop kao generalni tajnik. Varaždinci kojima je grad u srcu, pomažu mu u svim segmentima, a u varaždinskom sportu ih nema. Nitko ih niti ne traži.

Ponavljaju da nogomet, jasno, nije jedini sport, ali je činjenica da je on „lokomotiva sporta“.

Teniski centar Dionare Safine? Ne može

U Varaždinu se događa veliki preokret. U gradu se nikad manje mladih nije bavilo sportom. – Tragedija je da Varaždin nije imao nikad manje mladih sportaša. Sve je vezano uz privatnu inicijativu roditelja, a ne uz jedan od najvažnijih društvenih aspekata.  Zagreb ima 120 zaposlenih nogometnih trenera koji rade s najmlađima. Varaždin niti jednog – spominju kao primjer odnosa Grada prema sportu.

Varaždin je poznat kao rodni grad odličnih tenisača i atletičara. To je, također, mali grad, s odličnim trenerskim kadrom – Zlatkom Dalićem, Brankom Ivankovićem, Samirom Toplakom, Draženom Besekom. Ali taj vrhunski trenerski kadar trenira po cijelom svijetu osim u Varaždinu.

– Sport je marginaliziran kao i sve ostalo u gradu. Svedeno je na inicijalnu želju pojedinaca, a ne društva. O zdravlju ne treba govoriti, a sport je najbolji lijek. Grad svojim nemarom prema sportu direktno ugrožava zdravlje svojih stanovnika. Bez profesionalnog sporta i vrhunskih rezultata je nemoguće animirati mlade za sport. Novaca ima ali se troše na nešto drugo – zaključuju naši sugovornici.

Stara vlast niti u sportu nije znala izvući novac. To nije ništa novo, ali nudio se na pladnju. Poznata ruska tenisačica Dinara Safina je, u vrijeme kad ju je trenirao varaždinski trener Davis cup reprezentacije Željko Krajan, htjela otvoriti teniski centar u Varaždinu. Grad joj nije izašao u susret. Čak i kad drugi daju novac, Grad za sport nije imao sluha.

Sport = gledatelji = turizam = gospodarski razvoj = novac.

Liga za Varaždin namjerava to tako posložiti. Kad dobije priliku.

Kompletan razgovor Branka Ivankovića s novinarkom Regionalnog tjednika poslušajte u audio prilogu:

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Ovogodišnji Špancirfest posjetilo je 230.000 ljudi, spasili ga domaći gosti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Turistička Zajednica Grada Varaždina u utorak, 21. rujna, izvijestila je javnost o rezultatima 23. Špancirfesta.

Naime, ovogodišnji Špancirfest posjetilo je 230.000 ljudi što je 70.000 manje nego rekordne 2019. godine.

No, budući da su za promociju samog festivala imali samo dva tjedna, rezultatima su iz TZ Grada Varaždina i više nego zadovoljni.

Broj turističkih dolazaka za vrijeme trajanja ovogodišnjeg festivala, registriranih kroz sustav eVisitor, samo je 15 % manji nego u rekordnoj 2019. godini, dok je pad u broju noćenja značajno manji i iznosi tek 5 % .

Prema dostavljenim službenim podacima, ukupni turistički promet u trgovini i ugostiteljstvu, uključujući i smještaj za vrijeme ovogodišnjeg Špancirfesta iznosio je 72.163.000 kuna, što je 6,94 %  više nego 2019. godine, kada je taj iznos bio 67.481.000 kuna.

Što se strukture gostiju tiče, u dolascima i noćenjima i dalje prednjače domaći gosti, no nisu zakazala ni tradicionalna tržišta Špancirfesta: Njemačka, Poljska, Italija, Slovenija i Austrija.

– Špancirfest je uspješan prije svega zbog timskog rada cijelog niza osoba, službi, institucija, ustanova i partnerskih poduzeća. Festivala, ovih optimističnih brojki, ali i nebrojenih trenutaka sreće koje posjetitelji, izvođači i organizatori dožive na njemu, ne bi bilo bez podrške, prije svega, Grada Varaždina, Hrvatske turističke zajednice, Varaždinske županije te sponzora, od kojih su neki uz festival od samih početaka. U organizaciji festivala pomogli su i djelatnici Javne vatrogasne postrojbe grada Varaždina, PU varaždinske, Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, Čistoće, Parkova i brojni drugi – istaknula je Jelena Toth, direktorica TZ Grada Varaždina.

Nastavite čitati

U fokusu

U Varaždinskoj županiji dosad popisano 16,4 % ili 27.064 osoba

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Do danas ujutro, 21. rujna, u Varaždinskoj se županiji samopopisalo 27.064 osoba, naglasio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak na današnjoj konferenciji za medije održanoj nakon radnog sastanka sa ravnateljicom Državnog zavoda za statistiku Lidijom Brković.

– Prva faza popisivanja stanovništva traje do 26. rujna, a potom izlaze na teren popisivači i ta će druga faza popisa trajati od 27. rujna do 17. listopada. Na području Varaždinske županije u popisivanju je angažirano 327 popisivača, četiri kontrolora, osam instruktora i dva koordinatora. Uz to, prisutni su i članovi županijskih povjerenstava, ispostava i popisnih centara te oko 50-ak osoba uključenih u provedbu popisivanja. Možemo reći da je u popis stanovništva na području Varaždinske županije uključeno oko 420 osoba. S obzirom na to da smo u prvoj fazi samopopisivanja, do danas ujutro popisalo se 27.064 osoba, odnosno 16.4 %, dakle skoro svaki šest građanin ove županije. Ispred nas su Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija, Istarska i Zagrebačka, stoga pozivam sve sugrađane da se samopopišu. I ja sam iskoristio tu mogućnost, samopopisao sam se još prošli tjedan – otkrio je župan Stričak.

Ravnateljica DZS-a Lidija Brković naglasila je da se u Hrvatskoj trenutno popisalo više od 720.000 osoba putem sustava e-građani te da su „više nego zadovoljni“.

Osvrnula se i na pojavu lažnih popisivača kojih zasad u Varaždinskoj županiji nije bilo, no u drugim županijama „operiraju“ po kućama ili stanovima predstavljajući se kao službene osobe. Stoga, na upit kako prepoznati prave popisivače, Brković odgovara:

– Nažalost, pojavili su se lažni popisivači i imali smo par nemilih situacija, koliko je meni poznato u Zagrebi i Rijeci. Građani moraju znati da naši popisivači na teren izlaze idući tjedan, tek 27. rujna, i prije toga se nitko ne smije predstaviti kao popisivač. Naši će popisivači biti prepoznatljivi, svi imaju službene akreditacije s logom Zavoda i potpisom, imenom i prezimenom. U potpunosti smo napustili papirnate obrasce, stoga svi imaju i prijenosna računala. Tu su i naše maske i majice s logom i potpisom – objašnjava ravnateljica DZS-a, koja je upozorila sve građane da budu dodatno oprezni.

Nadalje, dala je odgovor na pitanje što ako netko pogriješi s unosom podataka, mogu li se podatci naknadno ispraviti.

– Jedom kad se popisnica zaključa više nema izmjene podataka i to je nešto o čemu cijelo vrijeme komuniciramo s javnosti. Zbog toga je dozvoljeno da popisnica bude otvorena tijekom cijelog trajanja popisivanja, dakle, ako niste sigurni u neke podatke, popisnicu možete držati otvorenu tijekom cijelog trajanja popisivanja stanovništva i završit je onoga trena kada ste sigurni da ste je dobro popisali – naglašava Brković.

Odgovorila je i na sljedeći slučaj – što učiniti ako osoba nije kod kuće, a popisivač pokuca na vrata?

– Popisivači su dužni obilaziti kućanstva u više navrata i ako vas ne pronađu kod kuće ostavit će vam poruku da su bili i kontakt podatke na koje im se možete javiti i dogovoriti kad vama najviše odgovara da dođu i preuzmu šifru. Ako znate da vas neće biti doma dan-dva, šifru možete i zalijepiti na vrata ili je dati susjedu koji će to učiniti umjesto vas. Šifra se ne može zloupotrijebiti već je nama dokaz da se kućanstvo samopopisalo – zaključuje Brković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje