FOTOArhiva RT

Gornji Kneginec, Bilje, Darda, Belišće, Novi Marof, Vukovar…

samo su neke općine i gradovi koji su dosad odlučili ukinuti sve ili dio mjesnih odbora na svom administrativnom području nakon što su uvidjeli da im samo izbori za njihova vijeća u prosjeku iz proračuna odnose između 100 i 300 tisuća kuna.

Nepotreban trošak

Štoviše, sve je više onih koji negiraju potrebu za organiziranjem izbora za vijeća mjesnih odbora jer je i uz spomenuti, dodatni trošak, prosječna izlaznost birača na državnoj razini jedva od 10 do 15 %. Među onima koji dvoje u potrebu opstojnosti dobrog dijela ovako ustrojenih oblika mjesne samouprave je Miroslav Marković, vijećnik iz redova SDP-a u Gradskom vijeću Grada Varaždina. Podsjećamo, Marković je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća ukazao na besmisao raspisivanja izbora za VMO-e.

Supernova

Vijeća imaju problema s donošenjem odluka jer uvijek imaju problem s kvorumima

– Nije sporno da su se morali raspisati izbori, već je dvojben termin i mnogo toga ostalog u vezi njih. Termin je sporan jer je tri tjedna prije izbora za Europski parlament. To je potpuno promašeno jer je bilo moguće njihovo istovremeno provođenje.

Naime, Državno izborno povjerenstvo je dalo tumačenje da se izbori mogu održati isti dan, ali su se trebali ostvariti neki tehnički preduvjeti. Riječ je o dva biračka odbora, koji bi radili u odvojenim prostorijama, i s obzirom na manju izlaznost na izborima za Europski parlament i za VMO-e, to se moglo i trebalo ostvariti – naglašava Marković, koji je, analizirajući podatke od 2003. godine o izlaznosti birača na izbore za vijeća mjesnih odbora, došao do poražavajućih brojki.

Nužno je spojiti lokalne izbore s onima za vijeća MO-a jer je to isti način glasanja

Naime, iz njih proizlazi da je izlaznost birača na nacionalnome nivou bila često ispod 10 %, a tek u rijetkim slučajevima veća je od 15 %, i to u prigradskim naseljima. Rezultati takvih izbora, smatra Marković, zasigurno nisu po volji građana i zapravo se na njima obračunavaju političke strukture „pokazivanjem mišića“.

– Ti izbori se zapravo svode na borbu članstva iz biračkih baza pojedinih stranaka na najnižoj razini. Nedvojbeno je da tu imaju prednost stranke poput HNS-a, HDZ-a ili Reformista, s discipliniranom stranačkom bazom koja računa da se zbog male izlaznosti na izbore za VMO-e ipak nešto može ušićariti. Kod SDP-a je pak slučaj da na takvim izborima uvijek ima više podrške od građana nego od stranačkog članstva. Stoga uvijek bolje prolazimo na izborima s većom izlaznošću, poput parlamentarnih – priznaje naš sugovornik.

Najniža razina

Dodao je da iz osobnog iskustva zna da je izlaznost birača mala jer „vijeća mjesnih odbora nisu dobro zaživjela“.

– Bio sam predsjednik varaždinskog V. mjesnog odbora i znam da građani često nemaju pojma da se vijećnicima u MO-u mogu požaliti na nekakav komunalni problem ili drugo. Nažalost, predsjednici vijeća često ne mogu rješavati nikakve probleme jer ih gradski čelnici uopće ne moraju saslušati. Najgore je kad gradonačelnici, a takav je bio Goran Habuš, uopće ne sazivaju koordinacijske sastanke. Dugo vremena ih nije sazivao ni aktualni gradonačelnik Ivan Čehok, što jasno signalizira da gradske čelnike poput njih ne zanimaju problemi u pojedinim MO-ima. Stoga su ih predsjednici VMO-a najčešće prisiljeni kanalizirati preko gradskih vijećnika – tvrdi Marković.

Kad gradovi radi centralizacije uprave oduzmu financijska sredstva vijećima mjesnih odbora, ona postaju potpuno nepotrebna jer ionako nemaju nikakve ovlasti

“Ako se oformi vijeće s predsjednikom koji nije po volji gradonačelnika ili nije iz njegove stranke, sve će se poduzeti da ga se sruši.“

Miroslav Marković

Podsjećamo, mjesni odbori nemaju pravnu osobnost niti o ičemu odlučuju, pa su i najčešći komunalni problemi, poput saniranja asfalta, nogostupa, igrala ili pak prometni problemi, za njihove čelnike nepremostivi.

– Ako mjesni odbori nastave funkcionirati prema ustaljenom principu, njihova opstojnost definitivno nema smisla. No, u većim gradovima su još uvijek potrebni, ali na primjeru Varaždina vidimo da se problemi i želje građana olako trpaju pod tepih. Primjerice, naselje Zbelava obuhvaća oko 400 birača i MO ima sedam vijećnika, dok IV. MO ima 12.000 birača i 13 vijećnika. Iz aviona se vidi da je razlika nemjerljiva. Međutim, u Varaždinu još nitko od gradonačelnika nije proveo podjelu IV. MO-a, a trebao je – veli Marković.

I dok u većim gradovima mjesni odbori možda imaju smisla, oni su stvar prošlosti u manjim ruralnim sredinama. Naime, u potonjima načelnik jedinice lokalne samouprave s manje od 3000 stanovnika bez problema obiđe teren i utvrdi probleme.

– U većim gradovima je nemoguće sve obuhvatiti i dobro je da se informacije dobe iz najniže razine, od mještana koji stanuju u pojedinim naseljima. Definitivno je potrebno promijeniti termin izbora, a ne da se pojedinci igraju politike. Sada u Varaždinu imamo apsurdnu situaciju da su na izbornim listama osvanuli neki navodno „nezavisni“ ljudi, a promijenili su članstvo u tri-četiri stranke!

Mjesni odbori nemaju pravnu osobnost niti o ičemu odlučuju, pa su i minorni komunalni problemi poput krpanja asfalta za njihove čelnike nepremostiv problem

Čim se oformi vijeće s takvim čovjekom na mjestu predsjednika, odmah će se poduzeti sve da ga se sruši. Dakle, ne gleda se na dobrobit mještana u nekom kvartu, već tko će se s kim udružiti da obezglavi vijeće mjesnog odbora – rekao je Marković o praksi koja nije strana ni drugim hrvatskim gradovima.

Sve to, naposljetku, rezultira gubitkom kvoruma na sjednicama i nestaje kontinuitet u radu VMO-a.

– Smatram da bi trebalo na državnoj razini napraviti kompletnu reformu lokalne samouprave i VMO-a. Također, nužno je spojiti lokalne izbore s onima za VMO-e jer je to isti način glasanja. Time bi se automatski povećala izlaznost. Onaj koji bi nakon izbora formirao većinu u Gradskom vijeću imao bi je i u mjesnom odboru, te bi funkcionirala vertikala vlasti.

U Varaždinu uoči izbora za VMO-e imamo apsurdnu situaciju da su na izbornim listama osvanuli neki navodno “nezavisni” ljudi, a promijenili su članstvo u tri-četiri stranke

No, pitanje je treba li na tim razinama uopće biti vijeća, jer kod donošenja odluka ionako uvijek imaju problem s kvorumima – ukazuje Marković te napominje da neki političari sve glasnije razmišljaju i u pravcu da se ukinu vijeća tako da se provede izravan izbor samo predsjednika MO-a i njegova zamjenika, koji bi se obvezno morali pozivati na koordinacijske sastanke s gradonačelnicima svaka tri mjeseca.

Kritičari nisu “in”

Možda ovakva ideja dobro zvuči, ali je upitno koliko je zapravo gradova spremno u svojim statutima aktom utvrditi obvezu gradonačelnika da saziva koordinaciju predsjednika VMO-a.

– To je nužno jer ako predsjednik vijeća nije iz gradonačelnikove političke opcije, neće je sazivati jer nitko ne želi čuti kritike na račun svog (ne)rada. Štoviše, ima slučajeva da gradonačelnici izađu na teren kad se završe neki radovi, no ne žele se ni fotografirati s predsjednikom VMO-a ako je iz druge stranke – zaključio je Miroslav Marković.

UOČI IZBORA ČEHOKU JEDINO BITNA SAMOPROMOCIJA

Glazba u šumi gradonačelniku veći prioritet od bala u Brezju!

Nažalost, aktualnoj varaždinskoj gradskoj vlasti na čelu s gradonačelnikom Ivanom Čehokom, nije palo na pamet da su izbori za vijeća mjesnih odbora gubljenje vremena.

Vladajući ne samo da gube vrijeme oko organizacije izbora i samopromocije po varaždinskim mjesnim odborima, već su propustili ostvariti velike uštede u proračunu. Naime, lakši i ljepši suživot građana u kvartovima danas je lako ostvariv zahvaljujući napretku komunikacijskih tehnologija. Tu su i društvene mreže te drugi komunikacijski kanali poput CRIC-a (Gradski reklamacijsko informacijski centar) putem kojih građani mogu javno kanalizirati svoje probleme i želje, a ne da oni, koji bi ih trebali zastupati, gube vrijeme na sastancima bez kvoruma u mjesnim odborima.

Spomenuli smo i novac koji se baca u vjetar s najnovijim izborima za vijeća mjesnih odbora. Vjerovali ili ne, Grad Varždin će za njih direktno potrošiti 300.000 kuna. I to nije sve, za ostale troškove i rashode poslovanja mjesnih odbora ove će se godine iz proračuna izdvojiti još najmanje 250.000 kuna. Dakle, gradonačelnik Ivan Čehok i Damir Habijan(HDZ) suglasni su da se za lakši i ljepši suživot građana u mjesnim odborima olako potroši više od pola milijuna kuna.

To ne čudi, jer ovaj dvojac je više puta pokazao da ima čudne prioritete. Naime, u zadnje vrijeme bitnije im je kakva će se glazba puštati duž šetnice u dravskoj šumi od zdravlja građana, jer dok gube vrijeme na trivijalne stvari, ne rješavaju 13 godina stari problem s baliranim otpadom u Brezju. To govori više nego dovoljno o njihovoj ekološkoj osviještenosti.

Najviše se glasa na periferiji grada

Izbori za vijeća mjesnih odbora financiraju se iz proračuna Grada Varaždina. Za ovogodišnje izbore planirano je 300.000 kuna, doznajemo iz Grada Varaždina. Provjerili smo i izlaznost na izbore za vijeća mjesnih odbora u Varaždinu za protekle izbore, one održane 2015. i 2011. godine. Izlaznost građana je 2015. godine bila veća nego 2011. godine.

U IV. mjesnom odboru 2011. godine glasalo je samo 7 % Varaždinaca

Tako je 2011. godine glasalo ukupno 23,46 % Varaždinaca s pravom glasa, a 2015. godine 31,95 %. Broj ljudi koji su glasali u obje promatrane godine jako se razlikuje od mjesnog odbora do mjesnog odbora, ali može se uočiti da puno više ljudi glasa na periferiji Varaždina nego u mjesnim odborima u centru grada.

Najviše ljudi je 2011. glasalo u Mjesnom odboru Poljana Biškupečka, njih čak 64 %, a najmanje u IV. mjesnom odboru Varaždin, odnosno 7,1 %. Na birališta na izborima za vijeća mjesnih odbora i 2015. je najviše ljudi ponovno izašlo u Poljani Biškupečkoj, 61,86 %, a najmanje ponovno u IV. mjesnom odboru, gdje je glasalo 15,3 % onih s pravom glasa.

Komentari

Komentara