OTVORENO: Predrag Štromar

Iz Europe je ovaj mjesec stigla dobra vijest da je projekt izgradnje Spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama prošao na natječaju Western Balkan Investition Fonda. Bio je to glavni povod za razgovor s varaždinskim županom Predragom Štromarom.

U razgovoru otvoreno govori o tome za koje projekte (ne) možemo očekivati EU novac i kada. Prije odlaska u Bruxelles, gdje je prošli tjedan sudjelovao na sjednici Odbora regija, pitali smo ga oslanja li se previše na državu, zašto će opet graditi po JPP-u, jesu li županije preskupe, a i koji će županijski djelatnici dobiti smartphone.

Gradnja neupitna

Je li izgradnja Spinalnog centra sada gotova stvar?
To više nije upitno. Na natječaj smo se s Ministarstvom zdravlja javili još prije godinu dana. Ministarstvo je na natječaju WBIF-a dobilo sredstva za projektiranje te jamči da će preko zajma izgraditi bolnicu. Spinalni centar će zapravo biti bolnica za bolesti i ozljede kralježnice za pacijente iz cijele Hrvatske, jer će biti u zdravstvenom sustavu, u mreži HZZO-a.

Spinalni centar je bolnica za bolesti i ozljede kralježnice u mreži HZZO-a

Gdje će biti izgrađena?
U sklopu postojećeg kompleksa, sjeverno od hotela Terma. Bit će to potpuno nova zgrada površine nešto veće od 3.000 četvornih metara, a u izgradnju i opremanje će biti uloženo blizu 10 milijuna eura. Planirano je 80 bolesničkih postelja te 50-ak zaposlenika. Očekujem da će do kraja sljedeće godine biti pripremljena cjelokupna dokumentacija i pripremljen natječaj za izgradnju.

U Varaždinskim Toplicama u planu je i rekonstrukcija Minerve, kao i gradnja novog hotela, za koje već dugo tražite ulagače. Ima li i tu dobrih vijesti?
Treba reći da ta dva objekta nemaju veze s izgradnjom Spinalnog centra. Na nama je da uredimo Minervu i izgradimo hotel. Konkretno, riječ je o adaptaciji hotela Minerva u smislu rekonstrukcije objekta i uvođenja novih usluga u ponudu te o gradnji hotela kategorije četiri zvjezdice s kompleksnim uslugama medicinskog wellnessa i spa. Imamo nekoliko partnera zainteresiranih za objekte za razvoj medicinskog turizma povezanog s wellnessom, a svi zahtijevaju da prije objave natječaja i dokumentacije izradimo pre-feasibility studiju, koja je ujedno temelj za izradu natječaja. Ulagača ne možemo izabrati tek tako, moramo imati jamstva da će ulaganje doista biti realizirano. No tu nema puno prostora za europske fondove. To je privatni partner koji gradi ono što njemu treba i prodaje usluge. No sredstvima iz EU fondova možemo urediti komunalnu infrastrukturu, prometnice, parkove, sportske dvorane, pa i pravo geotermalno izvorište.

Stižu bolja vremena

Niz projekata ste prijavili za EU fondove. Je li realno očekivati novac?
U slučaju naše županije je jako izgledno i očekujem puno na tom području. Trenutno s ciljem pripreme kvalitetnih projekata zajedno s AZRA-om intenzivno radimo na pripremi nekoliko regionalnih projekata kako bismo bili spremni za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) te Europskog socijalnog fonda (ESF). Radi se o većim infrastrukturnim projektima koji su trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije i/ili dobivanja tehničke pomoći za razradu investicijskog ciklusa, odnosno razrade projektne ideje. Za neke projekte Županija nema direktnu ingerenciju, ali će biti od velikog značaja za ovaj kraj. Recimo, projekt izgradnje nove kanalizacijske mreže za šire područje Varaždina je vrijedan 400 milijuna kuna, a u ingerenciji je Hrvatskih voda i komunalnih tvrtki. Mi ne odlučujemo o tome, nego forsiramo da se čim prije napravi dokumentacija.

Projekt izgradnje kanalizacije za šire područje Varaždina vrijedan je 400 milijuna kuna

A koji su rokovi za kanalizacijsku mrežu?
Do kraja ove godine bi osnovna dokumentacija trebala biti već u visokom stupnju razvoja. Budući da je taj projekt vrlo visoko na indikativnoj listi u Hrvatskim vodama, očekujemo da će do kraja iduće godine biti raspisan natječaj te da će u 2016. početi gradnja. Rok za dovršetak je 2018. godina.

To je ogromna investicija.
Da, i zaposlilo bi se puno naših ljudi. Imamo građevinsku operativu, radnu snagu, a smanjili bismo nezaposlenost.

Čekaju li nas bolja vremena?
Da, što se tiče korištenja EU fondova. Još smo 2005. počeli govoriti o EU, a sad idemo u završnu fazu.

Ali kada će biti vidljivi rezultati?
Za dvije do tri godine. Sljedeće godine nećemo gotovo ništa od tih projekata početi graditi, nego ćemo još uvijek raditi na finalizaciji dokumentacije.

Za svaki EU projekt na kraju treba dokazati korisnost za lokalnu zajedicu

Među EU projektima su Centar drvne industrije u Lepoglavi i Centar za Mikro i nanoelektroniku u Novom Marofu. Može li se očekivati da će biti izgrađeni i kada?
Ta dva projekta su prijavljena na Europski fond za regionalni razvoj. Tako će, primjerice, izradu tehničke dokumentacije Tehnološkog centra drvne industrije Lepoglava sufinancirati Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU s 85 posto te je u ovoj godini za izradu idejnog rješenja odobreno 127.548,75 kuna. Realno, drvni centar može biti gotov i završen u roku od tri do 3,5 godine, a onaj nanotehnologije za četiri i pol do pet godina. Trenutno se priprema projektna dokumentacija, koja je dosta skupa pa se gradovi i Županija prijavljuju na natječaje u kojima se daje novac za projektiranje. Kada dokumentacija bude dovršena, projekt ide na finalno ocjenjivanje.

To su dugoročni projekti.
Tako je. Kompleksni su, ali će regiju konkurentski dići na višu razinu. Da bismoi ih uopće imali, morali smo započeti s pripremom dokumentacije puno ranije. Međutim, to ne znači da će doći do realizacije, jer će projekti biti ocjenjivani na svakom koraku i na svakom koraku moraju imati prolaznu ocjenu. Nakon svih evaluacija mora se dokazati da će biti moguće samofinanciranje i održivost centara, da državna ili lokalna zajednica neće trebati nadoknađivati sredstva za njihov rad, jer će biti sufinancirani u samoj izgradnji. Kad se to dokaže, tek tada se ide graditi.

Ključne stvari

Pripremili ste i niz projekata iz područja školstva. Je li realno očekivati njihovu realizaciju? Je li Vlada s Europskom komisijom dogovorila uvjete?
Budući da je proračun EU tek neki dan donesen, Europska komisija sada kreće u detaljne i završne razgovore, ali ne samo s Hrvatskom, nego sa svim državama koje koriste kohezione i strukturne fondove. No budući da se unaprijed znalo kakvi će biti proračuni, dosta toga je pripremljeno. Očekujem da će EK u sljedećih tri do pet mjeseci s Vladom RH, pojedinim ministarstvima i nositeljima projekata dogovoriti uvjete. Budući da već imamo indikativne liste, prema dogovorenim uvjetima projekti s tih lista će ići dalje u proceduru. Neki naši projekti su već u visokoj fazi pripremljenosti. Za nekoliko škola već imamo lokacijske ili građevinske dozvole. No treba dokazati isplativost i korisnost projekata za lokalnu zajednicu. Ako projekt na tom koraku ne prođe, opet se ne ide graditi iz sredstava EU fondova.

Eksperti računali je li jeftiniji JPP ili klasična izgradnja

Potvrdili ste da sljedeće godine Županija kreće u izgradnju, odnosno dogradnju četiri škole po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP). Nije li mudrije pričekati s obzirom na lošu financijsku i gospodarsku situaciju?
Škole su nužne za sve naše učenike. Moraju imati kvalitetno obrazovanje, a mi im to moramo omogućiti.

Znače li školske zgrade doista i kvalitetnije obrazovanje?
Ako nema zgrada i jednosmjenske nastave, teško je prenositi znanje s nastavnika na učenika. Trebamo stvoriti kvalitetne uvjete za prenošenje znanja, ali i omogućiti da znanja stječu i nastavnici. To je cilj Županije. Puno ulažemo u naše nastavnike i jedan od projekata je izgradnja srednjoškolskog kampusa u kojem bi bila posebna škola za obrazovanje nastavnika.

Jako se oslanjate na državu. Županijski proračun direktno ovisi o državnom proračunu koji je u teškom stanju. Nije li to rizik?
Nije, jer je država potpisala da će JPP projekte financirati s 55 posto do isteka ugovora. Dakle, to je ugovorna obaveza za koju se uvijek mora naći mjesta u proračunu. Za prijevoz srednjoškolaca državnom će proračunu za iduću godinu opet biti osigurana sredstva. To su dvije ključne stvari za Varaždinsku županiju. Proračunski manjak smo smanjili prošle godine, ove godine očekujemo da će biti 10-ak milijuna manji, a iduće pet do šest.

Prof. dr. sc. Tihomir Hunjak je u intervjuu za naš list kritizirao županijski model JPP-a. Ustvrdio je da smo trebali nešto naučiti iz toga što je država preuzela sufinanciranje JPP projekata, jer da nije, Županija bi završila u bankrotu.
Država uvijek sudjeluje u izgradnji škola. I mi smo imali dogovor tijekom HDZ-ove Vlade da će 60 posto dati država, a ostalo općine, gradovi i Županija. Međutim, bili smo izigrani i to se nije dogodilo. Sada je ta pogreška ispravljena, jer država financira školstvo.

Profesor kaže da je iluzija da su JPP projekti jeftiniji.
Ako je stručnjak i ako to dokaže, dapače. Ali nama su eksperti računali je li jeftiniji JPP ili klasična izgradnja i bio je JPP.

Vi tvrdite da je JPP jeftiniji.
Da, jer treba gledati rok u kojem se ta škola iskorištava. Imamo škole u najmu na rok od 25 ili 30 godina i za njih se jamče posebni uvjeti. Imamo i one izgrađene po klasičnom modelu, u kojima za tri godine počne prokišnjavati dvorana, nemamo novca za njezino uređenje pa se ne koristi. To je sigurno puno jeftinije ako se ne uređuje, ali ako se ne uredi, onda je triput skuplje od JPP-a.

Mudrost i u HDZ-u

Što ćete predložiti u proračunu za 2014. godinu?
Ovaj tjedan smo razgovarali s predsjednicima oporbenih klubova. Objasnili smo im ideje iz proračuna u kojem uglavnom osiguravamo sredstva za pripremu projekata za kandidiranje na EU fondove ili za velike investicije. Predlaže se osiguranje sredstava za studiju za Specijalnu bolnicu u Varaždinskim Toplicama, za centar drvne industrije, nanotehnologije i drugo kako bismo mogli završavati projektnu dokumentaciju.

Kakvi su bile reakcije oporbenih klubova?
Informirali smo ih, a reakcije ćemo vidjeti 11. prosinca na sjednici Skupštine. (smijeh)

Nije valjda da vam nisu rekli otvoreno hoće li ili neće podržati proračun?
Nisu, jer smo razgovarali po pola sata, a proračun se ne može obrazložiti u tako malo vremena. Oni će sada sjesti, analizirati i reagirati.

Očekujete li da će proračun Županije biti prihvaćen? S tim je povezano i donošenje proračuna u Cestici, Bednji, Lepoglavi, gdje su vaši (grado)načelnici, ali nemate većinu u vijećima. U Donoj Voći je pak obrnuto.
Moram vas odmah demantirati! Vi hoćete reći da će HDZ nama pomoći u Županiji, a mi njima u općinama i Gradu Lepoglavi. U Županijskoj skupštini ima dovoljno vijećnika koji će biti zadovoljni s predloženim proračunom. Nikakve trgovine neće biti. U Bednji, Cestici i Lepoglavi načelnici i gradonačelnik razgovaraju s većinom u vijećima. Pokušat će se dogovoriti. HNS-ovi gradonačelnici su u povoljnijoj situaciji, jer ako većina u vijeću ne prihvati proračun, izaziva nove izbore na kojima aktualni (grado)načelnici imaju najviše šanse za pobjedu.

Već ste rekli da se izbora ne bojite.
Ne bojim se, ali mislim da su nepotrebni.

Jeste li se čuli s oporbenim čelnicima, HSS-ovcem Zvonimirom Sabatijem i HDZ-ovcem Anđelkom Stričakom kako bi se dogovorili da se ne izazivaju prijevremeni izbori?
Sa Stričakom sam razgovarao. Rekao je da će se, ako bude mudrosti, u općinama i gradu dogovoriti, a to kažem i ja. Naredbe iz županijske prema općinskim organizacijama nema, ali se traži mudrost. Nekad razgovor urodi plodom, a nekad ne.

Što je povoljnije?

Kad razgovarate, koji mobitel koristite?
Iphone. Imam jedan jedini mobitel.

Hoćete li ga zamijeniti s obzirom na natječaj na kojem Županija traži 111 novih mobitela?
Kad se pokvari, zamijenit ću ga s LG smartphoneom koji je prošao na javnoj nabavi gdje je ponuđen po 80 lipa.

Ako Županija sada ima 99 zaposlenika, a zaposlit će ih još sedam, tko će dobiti smartphone? Čak i spremačice?
Mobitele će dobiti svi službenici i dio namještenika. Ti mobiteli koštaju 80 lipa, a mi ćemo plaćati osnovnu pretplatu koja je manja od 50 kuna mjesečno. Razliku plaćaju sami zaposlenici, kao i račun iznad limita. Meni nije jasna takva hajka, a cijena je 80 lipa.

Ne želim komentirati koji župan ima višu plaću od mene

Važna je cijena, ali i kriteriji. Moraju li baš svi zaposlenici imati smartphone?
Ako Škoda Fabia i Škoda Superb koštaju, recimo, 1.000 kuna godišnje, ako i održavanje isto košta, onda sam uvijek za Superb.

Znate li da su u Srbiji svojim dužnosnicima rekli da imaju dovoljno velike plaće i da im službeni automobili ne trebaju?
I plaćaju im dvije kune po kilometru jer koriste privatne automobile. No i to je moguća solucija. Treba izračunati koja je povoljnija.

Vi to još niste računali?
Jesmo, radili smo analize, ali je jako teško kontrolirati korištenje privatnih automobila u službene svrhe.
 

Kada biste koristili svoj automobil, mogli biste se odreći te dvije kune po kilometru s obzirom na plaću…
Kolika bi bila godišnja ušteda za Županiju?

Ne znam, ali bi svakako bio pozitivan primjer.
Ja sam čuo da i vi dajete poslodavcu 30 posto svoje plaće tako da može normalno funkcionirati.

Kad bi to i bilo točno, u privatnom sektoru vrijede neki drugi kriteriji.
Zakonodavac je stvorio okvire i mi prema njima radimo.

Niste prekršili zakone, ali je vaša plaća “digla prašinu”. Prema podacima koje je objavio portal index.hr, ipak nemate najvišu među županima.
Ne želim to komentirati i govoriti koji župan ima višu plaću od mene.

Županije će jačati

Trebaju li nam županije? Sami ste nekoliko puta istaknuli da se osjećate kao računovodstvo: država uplaćuje decentralizirana sredstva i onda ih samo dalje prosljeđujete. U kojem smjeru bi trebala ići reforma lokalne samouprave?
Županije bi trebale imati puno veće ovlasti, jer će u budućnosti biti jako bitne za regionalni razvoj. Ako gledamo korištenje EU fondova, županije i županijske razvojne agencije iskoristile su najviše sredstava. To je prije nekoliko tjedana ustvrdio i ministar Branko Grčić, koji je rekao da je snaga u županijama i županijskim razvojnim agencijama, jer imaju ideje i projekte koje mogu realizirati. Očekujem da će županije dobiti jače i veće ovlasti, da ćemo prioritete i prijedloge davati više nego centralna država, pojedina ministarstva ili tvrtke.

Varaždin je prirodni centar četiri sjeverne županije

Trebamo li toliko županija ili bi bilo racionalnije da se formira regija sjever?
Mogli bismo imati samo jednu županiju. (smijeh) Bilo bi to najefikasnije, ali opet ljudi moraju voditi brigu o školstvu, netko to mora raditi. Županijski proračun bi opet bio potrošen, ali negdje drugdje.
 

Ali onda bismo umjesto četiri župana imali jednog i zvao bi se Predrag Štromar, jer bi valjda Varaždin bio centar ove regije?
Varaždin je prirodni centar četiri sjeverne županije. Prijedlogom ministra Branka Grčića predviđena je planska regija sjever. Mislim da je to optimalan prijedlog i da bi ta regija mogla funkcionirati jako dobro, prvenstveno kad je u pitanju kreiranje ideja i regionalni razvoj.

Tko vrhunski obavlja posao?

Laburisti su prigovorili da se proračunski novac troši na dvije nepotrebne tvrtke: Poslovne zone i Agenciju za marketing i promidžbu.
Nitko o tome nije govorio na županijskoj skupštini.

Ali vjerojatno pratite medije. Jeste li što pročitali?
Jesam, rekli su da bismo uštedjeli novce da se spoje. No troškovi opet postoje tako da to ne mogu prihvatiti.

Zašto se ne bi spojile s AZRA-om?
Bilo je takvih ideja, ali neki investitori baš traže Poslovne zone pa ne vidim razlog zašto bismo ih spajali.

Direktorica Zona je i direktorica Agencije. Zar te poslove ne bi mogla obavljati kao zaposlenica AZRA-e?
Možda bi mogla, ali trošak bi bio isti, a Poslovne zone su stvorile brand.

Ali mi porezni obveznici plaćamo gubitke te tvrtke.
Onda bismo plaćali gubitke AZRA-e?

Mislite da bi svejedno bili gubici?
Trošak postoji! Treba platiti čovjeka koji radi.

A koliko naknade dobiva direktorica Agencije za to što vodi Poslovne zone?
Oko 1.500 kuna. No funkcija Poslovnih zona nema veze s direktoricom, tamo imamo softver s podacima o opremljenosti svih zona u županiji i čovjeka koji vrhunski radi.

A Agencija?
Nije u vlasništvu Županije.

Nije, nego je u vlasništvu AZRA-e i ŽUC-a koji su u vlasništvu Županije.
ŽUC vrhunski odrađuje dio poslova preko te Agencije i doista se brine o sigurnosti u prometu…

I o nadstrešnicama?
I o nadstrešnicama.

Jako ste zadovoljni?
S nadstrešnicama jesam.

Mora li ta Agencija postavljati nadstrešnice? Ne bi li to mogla Županija?
Možda bi mogla, ali nemamo osigurana sredstva.

Pa kako se financira nabava i postavljanje?
Iz proračuna ŽUC-a.

Zar ne bi ŽUC mogao sam postavljati nadstrešnice?
Oni moraju obavljati druge poslove, imaju puno investicija.

Preopterećeni su?
Mislim da je naš ŽUC imao najviše investicija u prošloj godini.

Ne date se lako isprovocirati?
Ne dam se, takav sam karakter vjerojatno.

Osobno

Puno radite i putujete. Što radite u slobodno vrijeme?
Uvijek jedva čekam druženje sa svojim djevojčicama i obitelji.

Imate kakav hobi?
Podrumarenje. Igram i nogomet, ali vrlo malo.

Tko kopa gorice?
Ne kopamo, jer su jako strme, ali rezidbu obavljam s tastom. Presretan sam kad mogu biti u vinogradu.

Staloženi ste i nikad niste bahati za razliku od nekih drugih dužnosnika i političara.
Prije dvije godine sam na zatvorenom sastanku imao ispad nad jednim vijećnikom. Poslije mi je jedna gospođa rekla: “Župane, to niste vi, nemojte tak’ reagirati, to vam uopće dobro ne stoji”. Uvijek pazim da ne budem bahat.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović