S obzirom na to da je poplava SLAPP tužbi i tužakanja novinara i dalje jedan od ključnih problema medijskih i novinarskih sloboda, Ministarstvo kulture i medija RH nastavilo je u Varaždinu s održavanjem edukativnih radionica o problematici strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja.
Zadnja u nizu radionica održana je u srijedu, 12. listopada, u Regionalnom centru Pravosudne akademije u Varaždinu, okupivši brojne predstavnike hrvatskog pravosuđa i medija.
Podsjećamo, problem zlouporabe strateških – SLAPP tužbi prepoznat je u cijeloj Europskoj uniji. Stoga je Europska komisija 27. travnja 2022. objavila prijedlog Direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja“) i preporuke državama članicama o SLAPP tužbama.
One podrazumijevaju aktivnosti i edukacije, koje smo u Hrvatskoj, ne čekajući prijedlog Direktive, počeli provoditi još u srpnju prošle godine.
Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija i moderatorica radionica Jasna Vaniček-Fila, istaknula je kako je Republika Hrvatska osnivanjem Stručne radne skupine Ministarstva kulture i medija i održavanjem niza okruglih stolova i edukativnih radionica u Zagrebu, a zatim i u Splitu, Osijeku te sada u Varaždinu, među prvim državama članicama EU koje su se sustavno počela baviti problematikom SLAPP tužbi.
Podsjetila je okupljene da je MKM u Radnoj skupini radi suzbijanja SLAPP-a, okupilo predstavnike novinara, nakladnika, strukovnih udruga – HND-a i SNH-a, Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore, akademske zajednice, Ureda pučke pravobraniteljice te Ministarstva pravosuđa i uprave i resornog Ministarstva kulture i medija, pokrenuvši dijalog u stručnoj i općoj javnosti te razmjenu znanja i iskustava kako bi se pronašao učinkovit način za sprječavanje takvih tužbi.
– Već više od godinu dana radimo na tome i mislim da smo napravili stanoviti napredak – poručila je Vaniček-Fila te istaknula kako je zaključeno da je za sprječavanje i suzbijanje tužbi – koje obično dolaze s pozicija moćnih pojedinaca ili subjekata u društvu ne bi li zaustavili pisanje i govor o temama od javnog interesa – važno i ujednačavanje sudske prakse, te zajednička edukacija i sudaca i aktera.
Dobra vijest je da Ministarstvo kulture i medija namjerava u novi Zakon o medijima implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi.
Izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Radne skupine MKM Romana Matanovac Vučković, istaknula je kako vjeruje da se takve tužbe mogu suzbiti pravilnom primjenom prava. Uzevši u obzir činjenicu da, kako se i navodi u kontekstu prijedloga Direktive EU, trenutačno nijedna država članica nema posebne zaštitne mjere protiv takvih postupaka, a ne postoje niti pravila za rješavanje SLAPP-a na razini Europske unije, kao niti usvojena jasna definicija SLAPP tužbi, prof. Matanovac Vučković objasnila je da treba dobro promisliti i tome metodološki pravilno pristupiti.
– Da bismo sačuvali pravo na pristup sudu i pravo na tužbu, a istodobno odvratili od zloporabe toga prava, moramo ostvariti pravilan balans, a jedan dio ostvarivanja tog balansa je ispravna definicija SLAPP tužbe, one tužbe koja podrazumijeva zloporabu prava – zaključila je Matanovac Vučković.
Radionicu su svojim izlaganjima predvodili izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ujedno i član Radne skupine MKM, član Odbora stručnjaka za SLAPP te Odbora stručnjaka za integritet internetskih informacija Vijeća Europe, zatim izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta u Zagrebu te predstavnik Sindikata novinara Hrvatske Dušan Miljuš, oboje također članovi Radne skupine MKM.
U raspravi su sudjelovali predsjednik Županijskog suda u Varaždinu Zdravko Pintarić, suci Županijskog suda u Varaždinu Tatjana Ledinšćak-Babić, Tomislav Brđanović, Igor Pavlic, Amalija Švegović, sutkinja Općinskog suda u Čakovcu Nataša Miletić, predsjednik Županijskog suda u Bjelovaru Goran Milaković, viša sudska savjetnica Općinskog suda u Bjelovaru Anita Zelda, glavni urednik 24sata Ivan Buča i član RS MKM, predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva kulture i medija, članovi Radne skupine MKM te glavni urednici i novinari nacionalnih, regionalnih i lokalnih medija.
Tek će se vidjeti hoće li od ovakvih radionica uopće biti neke koristi jer novinari SLAPP tužbe ne mogu sami neutralizirati, s obzirom na to da ne mogu zaustaviti druge da ih tuže.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.
Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.
– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.
Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.
Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.
Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.
Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.
Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.
Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.
Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.
Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.
HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.
Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14. U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.
Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1, da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.
Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.
COMET d.o.o Novi Marof, punih 30 godina među najvećim domaćim distributerima alata i pribora, traži dinamičnu, motiviranu i odgovornu osobu...
Brend Favbet.hr svjetlo dana ugledao je prije više od dva desetljeća, točnije 2001. godine. Tijekom samih njegovih početaka bio je...
LTH Alucast traži kadrove za nove projekte. Radno mjesto Čakovec uz dodatnu mogućnost 6-mjesečne edukacije u pogonu u Ljubljani (SLO)...
