Povežite se s nama

U fokusu

Varaždin: obveznice za Grad ipak najelegantniji i najjeftiniji oblik prikupljanja novca

Objavljeno:

- dana

Rasprave članova Odbora za financije i proračun Grada Varaždina u utorak su po prvi put bile otvorene za predstavnike medija. Povod za ovaj presedan su, kako je pojasnio Mario Lešina, predsjednik Odbora,  glasine o „bjesomučnom zaduživanju Grada Varaždina“, koji će prvi put izdati municipalne obveznice u vrijednosti od oko 160 milijuna kuna.

Ovakvim prvoklasnim vrijednosnim papirima Grad Varaždin se nije zaduživao od osamostaljenja Hrvatske, te je troje članova Odbora za financije i proračun odlučilo na sastanku javno progovoriti u što sve Grad namjerava investirati silne milijune.

– Grad Varaždin planira novcem od izdavanja municipalnih obveznica financirati infrastrukturno uređenje gospodarske zone Brezje čemu će prethoditi zbrinjavanje baliranog otpada, a nakon rješavanja statusnog pitanja zemljišta u Ulici Vilka Novaka, nastavit će se na toj lokaciji s izgradnjom POS stanova. Planiramo provesti još nekoliko manjih projekata, poput kružnog toka u Halerovoj aleji, uz obvezno postavljanje optičkih kabela po cijelom gradu – pojasnio je Mario Lešina.

Po njemu, Grad ne bi trebao imati nikakvih problema s vraćanjem novca pokrovitelju izdanja, Privrednoj banci Zagreb.

– Postoji više modela i novac možete početi vraćati nakon pet godina ili cijeli iznos vratiti nakon 10 godina. Ukoliko Grad ima višak likvidnosti, može ga se rješavati otkupom plasiranih obveznica i smanjivati dugovanje. Grad Varaždin će početi obročno vraćati novac nakon proteka od 5 godina i to u iznosima od 20%. Razduživanje planiramo na način da, primjerice, nakon saniranja Brezja počnemo s prodajom 800.000 metara četvornih zemljišta. Pa ako je kvadrat oko 100 kuna, pokrivamo dugovanje u iznosu od 80 milijuna kuna. Dio sredstava vratit će se i od stanova izgrađenih na lokaciji Vilka Novaka. Odnosno, 160 milijuna kuna od obveznica je pokriveno s čak 140 milijuna spomenutim razduživanjem – naglasio je Lešina napomenuvši da će se manji komunalni projekti financirati iz proračuna.

Uz njega, na sastanku odbora sudjelovali su još Lovorka Gotal Dmitrović i Neven Bosilj, a kao nezavisan stručnjak u raspravu se uključio prof. dr. sc. Marijan Cingula. Podsjećamo, riječ je o znanstveniku koji između ostalog u malom prstu ima djelovanje burzi i investicijskih fondova. Cingula je kao bivši gradski vijećnik bio član Odbora za financije i proračun, te i danas smatra da je „bale trebalo odvesti i obraditi u postrojenju za MBO otpada“. Također, on kategorički odbija potrebu za referendumom građana kod ovako velikog zaduživanja Grada.

– Tu Gradsko vijeće mora preuzeti odgovornost – poručio je mlađim kolegama.

Potom se osvrnuo na prednosti municipalnih obveznica, ali i na moguće rizike. Naime, obveznice su dužnički vrijednosni papiri za razliku od dionica koje su pak vlasnički vrijednosni papiri.

“Uvijek treba ići na nagodbe”

– Izdavanje obveznica je slično zaduživanju putem kredita premda postoje značajne razlike. Ako uzimate kredit u banci onda za to nitko ne mora znati jer banka čuva poslovnu tajnu i nitko nema pojma koliko ste novaca uzeli niti na što ga trošite. No, ako lokalna zajednica ili neka državna institucija izdaju obveznice, uz to ide prospekt i čitava javnost je putem medija obaviještena o tiskanju obveznica. Kod njih je definiran prinos, unaprijed se znaju uvjeti vraćanja, garantiran je prinos (kamata ili dividenda na obveznicu) i to je ono po čemu investicijska javnost obveznice prepoznaje kao sigurno ulaganje. Izdavatelj obveznica prikuplja novac, a onaj koji ih kupuje zapravo ulaže umjesto da novac stavlja na štednju ili druge oblike ulaganja. U svakom slučaju, emisija obveznica je doprinos tržištu kapitala bilo koje države – naglašava Cingula.

Pojasnio je i da je za Grad Varaždin sada idealna prilika za izdavanje obveznica jer je „očekivani prinos relativno nizak s kamatom od 1 do 1,5 posto, a pod tim uvjetima ne možete dobiti kredit ni u kojoj banci“.

– To je zasigurno najjeftiniji kapital. Za mene zaduživanje putem emisije obveznica nije sporno, a ono što je sporno za pojedine članove Gradskog vijeća je tipično u politici. Svi vijećnici moraju znati da je potrebno preuzeti odgovornost za trošenje novca i za nadzor da se on ulaže u ono što je potrebno gradu. Ako se postojeći problemi Grada Varaždina mogu riješiti bez izdavanja obveznica, nekim drugim prihodima, onda neka se to učini. Ako takvih prihoda nema, obveznice su najjeftinije zaduživanje, a kontrola ulaganja je jednako potrebna i danas i u budućnosti. To je odgovornost političara, a ne stručnjaka koji daju o nečemu mišljenje – ističe Cingula.

Osvrnuo se i na svoje članstvo u Gradskom vijeću i Odboru za financije i proračun za vrijeme mandata gradonačelnika Gorana Habuša.

– Nažalost, ni jedan moj prijedlog nije prolazio jer sam uvijek bio nadglasan i mišljenje Odbora ništa nije značilo. Ako u ovom trenutku postoji način da Grad ostvari prihode, nije to samo zaduživanje budućih generacija, već je u pitanju rješavanje aktualnih problema. Imam povjerenje u Gradsko vijeće i siguran sam da može donijeti kvalitetnu odluku o tome kako će se ovi novci potrošiti. Sve što je predloženo kao projekt, potrebno je gradu. I svaki od njih može se još dodatno financirati sredstvima iz EU fondova ili na neki drugi način. Te odnose ne treba ni na koji način zamagljivati – smatra Cingula.

O eventualnim rizicima, rekao je da oni „postoje u svemu, jer uvijek netko može nenamjenski potrošiti, ili preskupo platiti nešto što se može dobiti jeftinije“.

– To je uvijek pitanje pregovaranja. Ako postoje sudske odluke – one su tu i po njima treba postupiti. Ako su nepovoljne po Grad, uvijek treba ići na nagodbe kako bi se smanjile obveze nastale putem sudskih odluka. To je onda uspjeh politike i tome treba težiti – zaključio je Marjan Cingula.

O izdavanju municipalnih obveznica vijećnici će raspravljati sredinom veljače iduće godine, nakon više koordinacijskih sastanaka. Grad definitivno želi raščistiti sve sporove koji koče projekte, a tek će se vidjeti hoće li 160 milijuna kuna biti za to dovoljno.

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje