Povežite se s nama

U fokusu

Varaždin: obveznice za Grad ipak najelegantniji i najjeftiniji oblik prikupljanja novca

Objavljeno:

- dana

Rasprave članova Odbora za financije i proračun Grada Varaždina u utorak su po prvi put bile otvorene za predstavnike medija. Povod za ovaj presedan su, kako je pojasnio Mario Lešina, predsjednik Odbora,  glasine o „bjesomučnom zaduživanju Grada Varaždina“, koji će prvi put izdati municipalne obveznice u vrijednosti od oko 160 milijuna kuna.

Ovakvim prvoklasnim vrijednosnim papirima Grad Varaždin se nije zaduživao od osamostaljenja Hrvatske, te je troje članova Odbora za financije i proračun odlučilo na sastanku javno progovoriti u što sve Grad namjerava investirati silne milijune.

– Grad Varaždin planira novcem od izdavanja municipalnih obveznica financirati infrastrukturno uređenje gospodarske zone Brezje čemu će prethoditi zbrinjavanje baliranog otpada, a nakon rješavanja statusnog pitanja zemljišta u Ulici Vilka Novaka, nastavit će se na toj lokaciji s izgradnjom POS stanova. Planiramo provesti još nekoliko manjih projekata, poput kružnog toka u Halerovoj aleji, uz obvezno postavljanje optičkih kabela po cijelom gradu – pojasnio je Mario Lešina.

Po njemu, Grad ne bi trebao imati nikakvih problema s vraćanjem novca pokrovitelju izdanja, Privrednoj banci Zagreb.

– Postoji više modela i novac možete početi vraćati nakon pet godina ili cijeli iznos vratiti nakon 10 godina. Ukoliko Grad ima višak likvidnosti, može ga se rješavati otkupom plasiranih obveznica i smanjivati dugovanje. Grad Varaždin će početi obročno vraćati novac nakon proteka od 5 godina i to u iznosima od 20%. Razduživanje planiramo na način da, primjerice, nakon saniranja Brezja počnemo s prodajom 800.000 metara četvornih zemljišta. Pa ako je kvadrat oko 100 kuna, pokrivamo dugovanje u iznosu od 80 milijuna kuna. Dio sredstava vratit će se i od stanova izgrađenih na lokaciji Vilka Novaka. Odnosno, 160 milijuna kuna od obveznica je pokriveno s čak 140 milijuna spomenutim razduživanjem – naglasio je Lešina napomenuvši da će se manji komunalni projekti financirati iz proračuna.

Uz njega, na sastanku odbora sudjelovali su još Lovorka Gotal Dmitrović i Neven Bosilj, a kao nezavisan stručnjak u raspravu se uključio prof. dr. sc. Marijan Cingula. Podsjećamo, riječ je o znanstveniku koji između ostalog u malom prstu ima djelovanje burzi i investicijskih fondova. Cingula je kao bivši gradski vijećnik bio član Odbora za financije i proračun, te i danas smatra da je „bale trebalo odvesti i obraditi u postrojenju za MBO otpada“. Također, on kategorički odbija potrebu za referendumom građana kod ovako velikog zaduživanja Grada.

– Tu Gradsko vijeće mora preuzeti odgovornost – poručio je mlađim kolegama.

Potom se osvrnuo na prednosti municipalnih obveznica, ali i na moguće rizike. Naime, obveznice su dužnički vrijednosni papiri za razliku od dionica koje su pak vlasnički vrijednosni papiri.

“Uvijek treba ići na nagodbe”

– Izdavanje obveznica je slično zaduživanju putem kredita premda postoje značajne razlike. Ako uzimate kredit u banci onda za to nitko ne mora znati jer banka čuva poslovnu tajnu i nitko nema pojma koliko ste novaca uzeli niti na što ga trošite. No, ako lokalna zajednica ili neka državna institucija izdaju obveznice, uz to ide prospekt i čitava javnost je putem medija obaviještena o tiskanju obveznica. Kod njih je definiran prinos, unaprijed se znaju uvjeti vraćanja, garantiran je prinos (kamata ili dividenda na obveznicu) i to je ono po čemu investicijska javnost obveznice prepoznaje kao sigurno ulaganje. Izdavatelj obveznica prikuplja novac, a onaj koji ih kupuje zapravo ulaže umjesto da novac stavlja na štednju ili druge oblike ulaganja. U svakom slučaju, emisija obveznica je doprinos tržištu kapitala bilo koje države – naglašava Cingula.

Pojasnio je i da je za Grad Varaždin sada idealna prilika za izdavanje obveznica jer je „očekivani prinos relativno nizak s kamatom od 1 do 1,5 posto, a pod tim uvjetima ne možete dobiti kredit ni u kojoj banci“.

– To je zasigurno najjeftiniji kapital. Za mene zaduživanje putem emisije obveznica nije sporno, a ono što je sporno za pojedine članove Gradskog vijeća je tipično u politici. Svi vijećnici moraju znati da je potrebno preuzeti odgovornost za trošenje novca i za nadzor da se on ulaže u ono što je potrebno gradu. Ako se postojeći problemi Grada Varaždina mogu riješiti bez izdavanja obveznica, nekim drugim prihodima, onda neka se to učini. Ako takvih prihoda nema, obveznice su najjeftinije zaduživanje, a kontrola ulaganja je jednako potrebna i danas i u budućnosti. To je odgovornost političara, a ne stručnjaka koji daju o nečemu mišljenje – ističe Cingula.

Osvrnuo se i na svoje članstvo u Gradskom vijeću i Odboru za financije i proračun za vrijeme mandata gradonačelnika Gorana Habuša.

– Nažalost, ni jedan moj prijedlog nije prolazio jer sam uvijek bio nadglasan i mišljenje Odbora ništa nije značilo. Ako u ovom trenutku postoji način da Grad ostvari prihode, nije to samo zaduživanje budućih generacija, već je u pitanju rješavanje aktualnih problema. Imam povjerenje u Gradsko vijeće i siguran sam da može donijeti kvalitetnu odluku o tome kako će se ovi novci potrošiti. Sve što je predloženo kao projekt, potrebno je gradu. I svaki od njih može se još dodatno financirati sredstvima iz EU fondova ili na neki drugi način. Te odnose ne treba ni na koji način zamagljivati – smatra Cingula.

O eventualnim rizicima, rekao je da oni „postoje u svemu, jer uvijek netko može nenamjenski potrošiti, ili preskupo platiti nešto što se može dobiti jeftinije“.

– To je uvijek pitanje pregovaranja. Ako postoje sudske odluke – one su tu i po njima treba postupiti. Ako su nepovoljne po Grad, uvijek treba ići na nagodbe kako bi se smanjile obveze nastale putem sudskih odluka. To je onda uspjeh politike i tome treba težiti – zaključio je Marjan Cingula.

O izdavanju municipalnih obveznica vijećnici će raspravljati sredinom veljače iduće godine, nakon više koordinacijskih sastanaka. Grad definitivno želi raščistiti sve sporove koji koče projekte, a tek će se vidjeti hoće li 160 milijuna kuna biti za to dovoljno.

U fokusu

Bruno Ister: Varkom je financijski stabilan i može završiti projekt aglomeracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da će svi građani Varaždinske županije na ovaj ili onaj način osjetiti posljedice afere ˝Pročistač˝, sasvim je izgledno.

U kolikoj mjeri će Varkom uspjeti amortizirati probleme, ostaje za vidjeti. Zasad je poznato da projekt aglomeracije ide dalje, a Varkom je na sebe preuzeo financijske obveze prema izvođačima.

Na sjednici Nadzornog odbora Varkoma donesena je odluka da će Varkom nastaviti projekt i da će zasad iz vlastitih izvora plaćati radove koji su obavljeni i radove koji su došli na naplatu jer su sredstva iz EU fondova obustavljena. Drugog dana od početka istrage došlo je, naime, do obustave plaćanja iznosa koji isplaćuju Hrvatske vode, a kako kaže direktor Varkoma Bruno Ister, cijeli projekt je kontaminiran aferom.

Podsjetimo, predsjednik Uprave GK Grupe Robert Gotić, bivši direktor Varkoma Željko Bunić te vlasnik tvrtke Ecoenergy i bivši direktor Coninga Stjepan Ptiček trenutno su u istražnom zatvoru.

Europski istražitelji sumnjaju u davanje i primanje mita za projekt dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I dok ne dobijemo pravosudni epilog ove afere, ostaje niz nepoznanica. Najcrnji scenarij je 100 % penalizacija na kompletan projekt.

O trenutnoj situaciji u Varkomu, planovima i načinu financiranja razgovarali smo s direktorom Brunom Isterom.

Rekli ste da bi posljedice afere mogli osjetiti svi građani. Kakva je trenutna situacija, hoće li se projekt nastaviti i na koji način će se financirati? Ima li Varkom financijskih mogućnosti da se taj projekt izvede do kraja?

U ovom trenutku malo znamo, tek da nam je obustavljeno mjesečno plaćanje radova i usluga vezanih uz izgradnju mreže na svim pravcima aglomeracije Varaždin. Čekamo pisano obrazloženje takozvane “opravdanosti sumnje”, koja je temelj za postupanje posredničkih tijela. S obzirom na to da počinju godišnji odmori, to će, očito, malo pričekati.

Varkom je financijski stabilno društvo i može taj projekt, u slučaju potrebe, i sam iznijeti do kraja. Ne znamo što nam nose iduće godine u smislu poskupljenja, koja uvelike utječu na naše poslovanje. U tijeku je nužna kadrovska obnova, očekuje se rasplet oko pripajanja Ivkom-voda, intenzivirali smo rekonstrukcije i dogradnje mreže. Sve to predstavlja financijski teret i tu bi nam mogla trebati pomoć. Vjerujem, ipak, da to neće biti slučaj.

Što u slučaju najcrnjeg scenarija, odnosno stopostotne penalizacije?

Poduzimamo sve što možemo, a vjerujte da to nije puno u našoj moći. Nadamo se da će oni koji odlučuju o sudbini ovog projekta prihvatiti naš prijedlog, koji se temelji na selektivnom pristupu jer tvrdimo da veći dio projekta nije kontaminiran.

Što je s ostalim projektima, od onih tekućih, poput pucanja vodovodnih cijevi, pa do, primjerice, projekta sanacije baliranog otpada (pod pretpostavkom da i Grad sufinancira projekt aglomeracije kako bi se on mogao izvesti do kraja)? Konkretno, može li se dogoditi da zbog novonastale situacije i ostali projekti dođu u pitanje?

Svi ostali projekti koji se financiraju iz drugih izvora teku predviđenom dinamikom i tako će i ostati. Tu prvenstveno mislim na interventno i preventivno održavanje, kao i na projekte izgradnje i dogradnje naše infrastrukture.

Grad je izrazio spremnost da nam kao najveći suvlasnik pomogne ako bude potrebe, hvala gradonačelniku, no zasad uspijevamo i sami. Ipak, kad će se znati konkretnije posljedice ove afere, trebat će nam pomoć svih, pa i Vlade RH.

Rješavanje baliranog otpada u Brezju konačno je započelo prema propisanom hodogramu. Započeo je postupak javne nabave, dogovoreno sufinanciranje Fonda, i mogu tvrditi da problemi s aglomeracijom neće na taj projekt utjecati ni na koji način.

Svjedoci smo ovih dana da su se određene interesne skupine udružile i da pod krinkom brige za grad intenzivno rade na opstrukciji svih projekata koje nova Uprava pokreće ili nastavlja. Građani se ne trebaju brinuti, svi projekti idu dalje. Računamo da bi bale iz Brezja mogle krenuti već ove godine. To što bi te interesne skupine htjele, neće se dogoditi.

Jeste li već razgovarali s članovima Skupštine Varkoma i jesu li upoznati s novim planom za realizaciju projekta aglomeracije? Što kažu?

U kontaktu smo svakodnevno s našim suvlasnicima, koji nam u ovom trenutku daju bezrezervnu podršku. O nastavku financiranja projekta iz vlastitih izvora Nadzorni odbor donio je jednoglasnu odluku kojom se odobrava takav plan. Svjesni su ljudi iz Nadzornog odbora da štete, kakve god da budu, mogu biti i veće ako ne dovršimo posao do kraja. Najgori mogući scenarij je da nas penaliziraju a da ne dovršimo posao do kraja. Dakle, u ovom trenutku najvažniji zadatak je ishoditi uporabne dozvole za sve podsustave i priključiti korisnike na postojeći uređaj, koji je dovoljnog kapaciteta. Nažalost, neugodni mirisi i dalje će se povremeno osjećati u neposrednoj blizini uređaja.

Uskoro istječu dozvole za aglomeraciju Ludbreg. Kakav je plan dalje?

Za aglomeracije Ludbreg i Novi Marof sve je spremno, osim što zasad nije poznat izvor financiranja. Zahtjev za produženje valjanosti dviju od triju građevinskih dozvola za Ludbreg predan je na vrijeme.

U javnosti se ponovno govori i o Bunićevoj otpremnini, ali i o Vašem imenovanju.

Mandat mog prethodnika, prema ugovoru, započeo je 1. veljače 2018. i trebao je trajati do 1. veljače 2023. godine. Novoj Upravi nije bilo prihvatljivo da on odradi svoj mandat do kraja iz mnogo razloga, o kojima je nepotrebno dodatno govoriti. Mislim da je to danas većini građana jasno. Nije bila niti opcija da ostane u sustavu na mjestu i u platnom razredu koji si je pripremio kao rezervni položaj. Jedina opcija bila je nagodba koja ne bi društvo stajala previše. I takvu je nagodbu gradonačelnik kao većinski suvlasnik dogovorio s g. Bunićem. Prema ugovoru, on je imao pravo na 12 mjesečnih plaća uz otkazni rok od tri mjeseca, dakle na ukupno 15 mjesečnih plaća. Prema dogovoru o kojem je izvješten Nadzorni odbor, koji nije imao nikakvih primjedbi, napravljen je raskid i isplaćeno mu je samo šest mjesečnih plaća. Takav hvalevrijedan pristup nove Uprave trebao bi naići na razumijevanje svih kojima je stalo do dobrog gospodarenja u gradu. Svjedočimo danas da nije tako i da neki i to koriste za stjecanje jeftinih političkih poena.

Što se mog imenovanja tiče, mnogo je svakakvih mišljenja izneseno u javnosti. Zbog nedorečenosti nekih odredbi Zakona o vodnim uslugama došlo je do selektivnog, a kod nekih i tendencioznog tumačenja, za potrebe političkog prepucavanja. Sveobuhvatno pravno mišljenje, koje je završilo na svim bitnim adresama, pokazalo je da je moje imenovanje potpuno zakonito. Ako netko smatra da to nije slučaj i ima drugačija saznanja, nemam ništa protiv da pokrene Zakonom predviđen postupak.

Nastavite čitati

U fokusu

INTERVJU Anđelko Stričak: Prioritet su ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, a Čačiću je vrijeme za mirovinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na nedavnoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije izglasan je rebalans proračuna, a najviše sredstava ide zdravstvu i obrazovanju.

Međutim, ni ta sjednica nije prošla bez burnih rasprava i prozivki. Varaždinski župan Anđelko Stričak često upućuje kritike svom prethodniku Radimiru Čačiću, ali i platformi Budimo grad, koja ni ne participira u Županijskoj skupštini.

Stričak objašnjava da mimo tih sjednica izbjegava rasprave, ali iznimka je odgovaranje na prozivke, posebice na one koje dolaze iz redova Reformista.

– Nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za ovaj kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu – kaže Stričak.

Sa županom Anđelkom Stričakom razgovarali smo o najvažnijim projektima, ulaganjima, ali i političkim odnosima.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine raspravljalo se o rebalansu proračuna.

Većinom glasova županijskih vijećnika proračun je s 307 milijuna kuna povećan na gotovo 340 milijuna kuna, odnosno za više od 32 milijuna kuna. Zbog svih izazova, kao što su epidemija koronavirusa, elementarne nepogode te rast cijena energenata, građevinskih materijala i radova, s kojima se suočava cijeli svijet, izradi ovogodišnjeg proračuna pristupili smo oprezno. Na taj način ostavili smo si prostora da rebalansom osiguramo više sredstava za područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu jer se s jedne strane radi o ranjivim skupinama, a s druge strane o dijelovima društva koji su nam bitni da kroz sve te izazove današnjice prolazimo što sigurnije. Riječ je o zdravstvu, gospodarstvu, obrazovanju i poljoprivredi.

Možete li detaljnije objasniti kako su raspoređena financijska sredstva?

Najveći dio sredstava, od 16 milijuna kuna, namijenjen je zdravstvu, prije svega 15 milijuna kuna Općoj bolnici Varaždin za završetak opremanja objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevne bolnice. Domu zdravlja Varaždinske županije namijenjeno je 500.000 kuna, a isti iznos je osiguran Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Slijede investicije u školstvu – 5 milijuna kuna za izgradnju i uređenje regionalnih centara kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi pri Medicinskoj odnosno Srednjoj školi “Arboretum Opeka”. Također, po 2,5 milijuna kuna je dodatno namijenjeno za poljoprivredu i gospodarstvo.

Često svjedočimo žustrim raspravama.

Upravo sjednice Županijske skupštine i služe tomu, za sučeljavanje i iznošenje stavova. Možda ste primijetili da mimo sjednica, osim ako nisam izravno prozvan, ne ulazim u rasprave jer nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Naime, te prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu. Teme poput lepoglavske spojnice, brze ceste i kućanske rampe još su uvijek otvorene, ali ih rješavamo i riješit ćemo ih.

Prozvani ste da opstruirate lepoglavsku spojnicu.

Naravno da ne. Čak i kad bismo htjeli, nismo u poziciji da taj projekt opstruiramo jer je on od državnog značaja. Tijekom prosinca prošle godine u Županijskoj palači održana je prezentacija projekta “Lepoglavska spojnica”. Tada su bile prezentirane četiri moguće trase izgradnje te za svaku okvirni trošak izgradnje. S obzirom na to da nijedna od predviđenih trasa, pa tako ni ona najjeftinija, nisu predviđene našim Prostornim planom, a njegove izmjene su se izrađivale od 2018. do 2021. godine, pristupili smo izradi novih izmjena i dopuna. Po tom pitanju kontaktirali smo sve gradove i općine te državne i komunalne tvrtke da daju svoje prijedloge kako bismo novim izmjenama i dopunama Prostornog plana obuhvatili sve što im je potrebno za daljnji razvoj.

Što je s izgradnjom brze ceste?

Kao što sam više puta naglasio, do 2017. godine, kada sam kao saborski zastupnik pozvao vodstva Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta u obilazak našeg područja kako bi se sami mogli uvjeriti koliko je važna izgradnja te ceste, za nju nije bilo ni urudžbenog broja. Danas, bez obzira na epidemiju koronavirusa, koja je cijeli taj postupak usporila, imamo ishođenu lokacijsku dozvolu, predan je zahtjev za građevinsku i, kao što je najavio ministar Butković prilikom nedavnog posjeta Varaždinskoj županiji, najesen će se raspisati natječaj za izgradnju prve dionice. Naime, brza cesta bi se gradila u tri faze, i to prva od Varaždina do Tužnog (ciglana), potom nastavak do Ivanca i zatim do Lepoglave.

Više puta ste naglasili da je ulaganje u obrazovanje strateški projekt. Konkretno, koliko se planira uložiti i u koje projekte?

U obrazovanje ćemo investirati 411 milijuna kuna, odnosno izgradit ćemo devet školskih sportskih dvorana, dograditi Osnovnu školu Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu te područne škole Nova Ves Petrijanečka i Strmec Podravski, a uz to izgraditi dvorane, odnosno dograditi školske praktikume i radionice u Srednjoj školi Ludbreg, Srednjoj strukovnoj školi i Gospodarskoj školi te dodatni prostor u sklopu varaždinske Glazbene škole. Grade se i dva centra kompetentnosti, u zdravstvu i poljoprivredi, uređujemo dvorac Šaulovec kao sjedište budućeg Europskog talent-centra, formirali smo četiri strukovna centra izvrsnosti, na krovu Elektrostrojarske škole izgradili zvjezdarnicu te donijeli niz odluka o nagrađivanju i stipendiranju naših učenika i studenata. Sve te investicije imaju za cilj pripremiti naše učenike da budu globalno konkurentni, a to možemo jedino na način da potičemo izvrsnost. Kao što vidite, u svemu tome smo na dobrom putu jer naši učenici gdje god da se pojave, osvajaju medalje.

Dugi niz godina spominje se projekt jednosmjenske nastave u Varaždinskoj županiji. No, sve škole još uvijek ne djeluju po tom modelu. Zašto je to tako?

Sve naše osnovne škole, osim škole u Ivancu, u jednosmjenskoj su nastavi. Međutim, zbog čega jedino osnovna škola u Ivancu nije dograđena, pitanje je za moje prethodnike, a i za aktualnog gradonačelnika Milorada Batinića. Točno je da je osnivač škola Varaždinska županija, ali rad svake škole je oslonjen i na lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, a o čemu mogu reći koju riječ iz vlastitog iskustva kao nekadašnji načelnik Općine Visoko. Naime, bez obzira na to što je Općina pripadala među deset najsiromašnijih općina u državi, financijskih sredstava za školu uvijek se našlo. Financirali smo novogodišnje darove za svu djecu, školu plivanja, nagrade učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima, izlete, projekt eko-škole, preuređenje školske zgrade kako bi se dobile dvije nove učionice i time omogućila jednosmjenska nastava… U sklopu škole izgradili smo i školsku sportsku dvoranu, koju otprilike 15 sati koriste učenici, a nakon toga udruge građana. Naravno, sve u suradnji s ravnateljicom, nastavnicima i roditeljima. Stoga mi zaista nije jasno kako su svi, osim Ivanca, uspjeli. Ali, bez obzira na to, u ovom mandatu prići ćemo dogradnji osnovne škole u Ivancu kako bi i ta djeca imala iste uvjete kao njihovi vršnjaci diljem Županije.

Zašto prozivate platformu Budimo grad, a ne participiraju u Županijskoj skupštini?

Nisu to nikakve prozivke, već činjenice. Ako prozivaš sve i svakoga, pametuješ o velikoj transparentnosti, a potom ne podneseš najosnovnija financijska izvješća, zatim kao vijećnik digneš ruku sam za sebe, tj. da se prenamijeni zemljište tvoje majke, ili ako u jeku najžešće borbe protiv koronavirusa gledaš kako ćeš što više novaca zaraditi na nepotrebnom zastupanju Opće bolnice Varaždin, tada se postavlja pitanje tko su ti ljudi i koje su njihove namjere. Da ne generaliziram, i u političkoj opciji Budimo grad ima sjajnih ljudi.

U kakvom ste odnosu s Čačićem?

O hrvatskim umirovljenicima samo najbolje, pa tako i o gospodinu Čačiću, koji je zagazio u osamdesete. Želim mu lijepe, ugodne i sadržajne umirovljeničke dane. Imao je 22 godine lijepih prilika da kao ministar, pa župan, pa kao prvi potpredsjednik Vlade, pa opet kao župan, izgradi i brzu cestu i lepoglavsku spojnicu i školu u Ivancu i, da ne nabrajam, još puno toga, što ćemo sada odraditi mi.

Izlaze li Reformisti iz koalicije, kao što je Čačić najavio?

Ne! Izjave gospodina Čačića oko izlaska iz koalicije su, blago rečeno, tragikomične. Pitam se po koji to put izlaze. Ako odlučiš napustiti određenu koaliciju, to i napraviš. Ne glumataš o tome da si napustio koaliciju ali će svi tvoji dužnosnici ostati još nekoliko mjeseci državni tajnici, članovi uprava, ravnatelji itd. Između ostaloga, tih svojih izjava o izlasku iz koalicije ne drži se ni on sam. Gospodin Čačić je imenovan u Upravno vijeće Hrvatskih voda za zamjenika predsjednika. Nisam dosad čuo da je dao ostavku na tu poziciju.

A odnos s članovima Liste Ivana Čehoka? Željko Bunić, osumnjičen u aferi ˝Pročistač˝, i dalje je županijski vijećnik.

Gospodina Bunića, kao i sve ostale vijećnike, u općinskim i gradskim vijećima, kao i u Županijskoj skupštini, birali su građani. Zakonom je propisana procedura na koji način se biraju i kada im prestaje mandat. O tome ne odlučuju načelnik, gradonačelnik ili župan.

Kad smo se već dotaknuli afere, kakav je Vaš stav oko cijeloga tog slučaja i stanja u Varkomu?

Iz medija sam, kao i cjelokupna javnost, saznao o čemu se radi. Tim svojim protuzakonitim postupcima ne samo da su bacili sjenu sumnje na izgradnju pročistača nego i na cjelokupni projekt izgradnje aglomeracije. Varaždinska županija nema nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke Varkom, s obzirom na to da je ona u vlasništvu gradova i općina s našeg područja, ali da nas brine rasplet situacije i možebitna penalizacija svih projekata financiranih iz EU fondova, brine nas. To da svatko mora odgovarati za svoja djela nije upitno. Ali ako dođe do penalizacije svih tih projekata, e tada je to, po meni, zabrinjavajuće. Na taj način se doslovno sankcioniraju svi jer taj teret pada na korisnike tih projekata.

Na jednoj od sjednica žestoko ste napali DORH. Zašto?

Smatram da smo svi dužni podupirati rad svih institucija. Ali isto tako, te institucije, a da bi građani stekli povjerenje u njihov rad, dužne su na način koji smatraju primjerenim izvijestiti javnost o svom radu. Proteklih godina bilo je niz “slučajeva” koji su izazivali velik interes javnosti, kao što su slučajevi “Psihijatar”, “Bajsić”… gdje su građani čak i organizirali prosvjede, a da dan-danas o tome nismo informirani. Također, postavlja se pitanje temeljem čega je DORH vodio postupke u tzv. slučaju “Bale” ako su svi akteri po tom pitanju pravomoćno oslobođeni, ali su zato građani dan-danas taoci nerješavanja pitanja zbrinjavanja tog baliranog otpada.

Suce ne prozivate?

Po meni, u javnosti postoji kriva percepcija vezanja pojma “pravosuđe” i svega negativnog što se veže uz taj pojam samo uz rad sudova. Smatram da bi taj pojam prvenstveno trebao biti vezan uz rad DORH-a. Oni su ti koji pripremaju i dižu optužnice, vode postupke itd., a sudovi, tj. suci, temeljem njih presuđuju. Ako su te optužnice kvalitetno pripremljene, u tom slučaju će najvjerojatnije cijeli postupak trajati kraće i prije će, kako to volimo reći, pravda biti zadovoljena.

Prozivaju Vas zbog zapošljavanja. Možete li to komentirati?

Koja? Danas imamo situaciju da je u Varaždinskoj županiji stalno zaposlenih manje nego kod preuzimanja. Svaki natječaj ne znači novo zapošljavanje. Dio natječaja smo raspisivali zbog popunjavanja pročelničkih pozicija, a to ne mora značiti novo zaposlenje. Svi na natječaju izabrani pročelnici već su bili naši zaposlenici. Jedino što je novost je zapošljavanje vježbenika, i to na godinu dana, kako bismo zbog odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu obučili mlade ljude za rad u tijelima državne, regionalne i lokalne samouprave.

Je li kod smjene pročelnika, ravnatelja i direktora bilo isplate odšteta?

Nije. Na sva razrješenja i imenovanja nismo potrošili ni lipe. Pričekali smo da svim dotadašnjim ravnateljima i direktorima istekne mandat i tek potom smo išli u raspisivanje natječaja i postupke imenovanja.

Imate li savjetnike, kako Vam je savjetovao Čačić?

Imam. I to cijeli tim. To su pročelnici, gradonačelnici, načelnici, ravnatelji javnih ustanova. Osobe koje su u javnosti prepoznate po kvaliteti i stručno i privatno. Naravno, te osobe nikad nisam imenovao posebnim, specijalnim i sličnim savjetnicima, ali često se s njima čujem, saslušam ih i tek potom donosim odluke. Između ostaloga, gradonačelnici i načelnici daleko bolje poznaju svoje područje nego ja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje