Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinci i Međimurci 2016. godine imali plaću 15% nižu od hrvatskog prosjeka

stečaj potrošača bankrot siromaštvo novac

Objavljeno:

- dana

Hrvatska gospodarska komora objavila je podatke o kretanju plaća u Hrvatskoj i to po županijama. Objavljeni podatci većinom se odnose na 2016. godinu, jer su to posljednji koji su kompletno obrađeni.

Razinu i dinamiku kretanja bruto i neto plaće obilježavaju velike razlike među županijama te malen broj regionalnih jedinica s iznadprosječnom plaćom. Tako je regionalna jedinica s najvišom prosječnom mjesečnom bruto plaćom po zaposlenom u 2016. godini imala 56,7% veću plaću od županije s najnižom bruto plaćom (Grad Zagreb u odnosu na Međimursku županiju), dok je kod neto plaće ta razlika iznosila 44,9% (iste regionalne jedinice).

Pritom su bruto i neto plaće u 2016. u odnosu na 2008. godinu povećane u svim regionalnim jedinicama u rasponu od 3% (Ličko-senjska) do 13,5% (Brodsko-posavska županija) kod bruto plaće te u rasponu od 5,8% do 15,4% (iste županije) kod neto plaće.

Regionalnu distribuciju plaća u Hrvatskoj karakterizira činjenica da u promatranih devet godina samo jedna regionalna jedinica (Grad Zagreb) bilježi bruto plaću višu od državnog prosjeka, što upućuje na koncentraciju gospodarskih aktivnosti i važnost glavnog grada u gospodarskoj strukturi zemlje s posljedicama koje to ima na unutarnje migracijske tokove. Kod neto plaće situacija je vrlo slična, ali se tu uz Grad Zagreb povremeno s iznadprosječnom plaćom uključuju Primorsko-goranska (četiri puta u posljednjih devet godina) i Dubrovačko-neretvanska županija (u 2016. godini).

Neto plaću nižu od 85% prosjeka Hrvatske u 2016. godini imale su Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska, Varaždinska i Međimurska županija. Pritom je u posljednjih devet godina Međimurska županija u pet godina bilježila najnižu prosječnu neto plaću među svim regijama, a u četiri godine tu je ulogu imala Varaždinska županija.

Prema Fininim je podacima prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj u 2017. godini nastavila svoj rast i povećana je za 4,3%. Pritom je rast neto plaće zabilježen u svim regionalnim jedinicama u rasponu od 0,9% do 9,7%. Najviši je rast zabilježen u Šibensko-kninskoj (9,7%), Koprivničko-križevačkoj (9,7%) i Požeško-slavonskoj županiji (7,2%), dok su istodobno neto plaće najmanje rasle u Zadarskoj (0,9%), Karlovačkoj (0,9%) i Sisačko-moslavačkoj županiji (2,9%). Nakon stagnacije u 2016. godini, raspon između najviše i najniže neto plaće među regionalnim jedinicama u 2017. godini blago je smanjen, pa je tako plaća u Gradu Zagrebu u 2016. bila 64,9% viša nego u Virovitičko-podravskoj županiji, da bi u 2017. godini ona bila 63,3% viša.
Kao i prethodne godine, i u 2017. godini su poduzetnici u četiri regionalne jedinice bilježili isplatu neto plaće višu od prosječne u Hrvatskoj, i to u Dubrovačko-neretvanskoj (za 0,6%), Zagrebačkoj (za 2,0%) i Istarskoj županiji (za 3,2%) te Gradu Zagrebu (za 16,0%).

Brojčano to izgleda ovako.

Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je 2016. godine bila 5.696 kuna, a u Zagrebu 6.740 kuna.
U Varaždinskoj županiji iste je godine prosječna neto plaća bila 4.705 kuna, a u Međimurskoj 4.653 kuna.

 

U fokusu

Sanja Šprem: Premijer se hvali brojkama, a nakon šest sastanaka ponudili su nam nulu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Matice hrvatskih sindikata nezadovoljni su tijekom pregovora s Vladom o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za zaposlenike u javnim službama, piše Jutarnji.

 Sindikati traže uvođenje 13. plaće i poboljšanje materijalnih prava, među kojima rast božićnice s 1500 na 2000 kuna, kao i rast iznosa za sistematske preglede do 1500 kuna. Po riječima predsjednice Sindikata hrvatskih učitelja Sanje Šprem, ponuda Vlade nakon šest sastanaka jednaka je nuli.

– Ako se to uopće može zvati ponudom, ona je za sindikalnu stranu neprihvatljiva. Poruka vladinih pregovarača jest da nema rasta osnovice u 2022. godini, što zapravo znači da nema rasta osnovice pune dvije godine jer je zadnji rast bio u siječnju 2021. – izjavila je Šprem.

 Dodaje kako Vladi uopće nisu u fokusu ni pojedina materijalna prava iz TKU-a. Zasad su vladini pregovarači spremni razgovarati samo o iznosu sistematskih pregleda i prijevoza, što sindikatima nije dovoljno.

– Ako se očekuje rast inflacije od 3,5 do četiri posto, ako se očekuje rast plaća u privredi, a premijer se hvali da smo ekonomski jedna od najbrže rastućih država u EU, onda ne razumijem zašto bi bilo koji zaposlenik u javnom sektoru očekivao da do rasta osnovice neće doći. Primarno težište stavili smo na rast osnovice, no u TKU-u je niz materijalnih prava. Vlada mora shvatiti da ako tvrde da država dobro stoji, tad nijednom zaposleniku nije prihvatljiva velika nula. Tražimo odgovornost Vlade kojoj bi trebao biti cilj motivirati zaposlenike da ostanu u Hrvatskoj – poručila je Šprem, uz zaključak kako ovakva ponuda Vlade “utječe na želudac”, a ujedno je i poruka da najveći poslodavac ne cijeni svoje zaposlenike.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Ponovno porasle cijene goriva: od ponoći plaćamo najskuplji benzin dosad

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od ponoći je ponovno poskupjelo gorivo, i to najviše benzin, čija je cijena sada viša nego što je ikad bila u Hrvatskoj, pišu cijenegoriva.info.

Naime, benzin je poskupio za čak 24 lipe pa je tako najniža cijena Eurosupera 95 na nekim benzinskim postajama 11,37 kuna, a na nekima doseže čak 11,57 kuna.

Cijena dizela porasla je za 21 lipu, a cijena autoplina viša je za tri lipe.

Podsjetimo, prije toga je najviša cijena benzina bila 11,35 kuna, i to u listopadu prije Vladinog zamrzavanja cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje