Povežite se s nama

Međimurje

Varaždinci se ohladili na 4.478 metara visine!

Objavljeno:

- dana

U PLANINAMA

Dok su se njihovi sugrađani “topili” na nešto manje od 40°C, planinari Visokogorske sekcije HPD MIV Varaždin Nikola Šebrek i Slavko Šumak potražili su rashlađenje u Alpama, odnosno, uspješno su se popeli na 4.478 metara visok Matterhorn.

Na Matterhorn se prva popela ekspedicija koju je vodio Edward Whymper još 14. srpnja 1865. godine iz Zermatta. Uspon na Matterhorn iz Hörnlihütte te preko sjeveroistočnog Hörnli grebena i danas je najpopularniji put do vrha. Staza kojom su prošli prvi alpinisti ove godine je, sa svrhom obilježavanja 150 godina od prvog uspona, posebno je obilježena i osvijetljena, a tom stazom su se popeli i MIV-ovi viskogorci 21. srpnja.

Autići, vlak, taksi, noge…

Do mjesta Täsch ,koje se nalazi na visini od 1.449 metara, stiže se različitim prijevoznim sredstvima, a potom do Zermatta, koji se nalazi na 1.620 metara, treba prijeći nekih desetak kilometara ceste kojom je vožnja zabranjena. Prometuje se električnim autićima, vlakom ili taksijem, jer su ekološki svjesni Švicarci prometovanje automobila sveli na minimum. Na uspon se kreće iz Zermatta, gradića u kojem turizam cvjeta poput cvijeća kojim je doslovno prekrit. Kroz mjesto s uskim ulicama voze mali električni automobili, bicikli i kočije s konjskim zapregama, ali se najviše hoda pješice, a sve nadlijeću helikopteri. Osim za prijevoz ljudi, helikopteri služe i za transport roba, a vrlo često, nažalost, i unesrećenih alpinista.

Žičara vozi preko stanice Furi na visini od 1.886 metara do stanice Schwarzsee na visini od 2.582 metra. Prema Matterhornu vodi ugodna staza koja ne zahtijeva veće napore hodanja. Puna je turista i za dva-tri sata ugodnog hoda stižete do 3.260 metara visine gdje se nalazi planinarska kuća Hörnlihütte i od koje vodi više smjerova penjanja na Matterhorn.

 

Na Matterhorn se prva popela ekspedicija koju je vodio Edward Whymper još 14. srpnja 1865.

Uspon iz Hörnlihütte, kojim su išli Varaždinci, vrlo je naporan i zahtijeva snagu i umješnost, jer se treba popeti preko vertikalne, glatke stijene koja je osigurana postavljenim užetom te se provući preko uske police kako bi se ušlo u carstvo kamenih blokova. Na ovom usponu nema staza s markacijama na kakve su planinari naučili. Svaki smjer koji se odabere za penjanje je dobar, ako je barem donekle siguran. Na većini opasnih mjesta postavljeni su klinovi za učvršćivanje užeta tako da ih naveze iskusnih i utreniranih penjača mogu savladati.

Napor se isplati!

Nakon tri sata penjanja stiže se do skloništa Solvayhütte, koje se nalazi na 4.003 metra visine. U skloništu ima mjesta za 10-ak ljudi i koristi se uglavnom u slučaju velike opasnosti. Uspon prolazi terasom skloništa, ne širom od tri četvrtine metra, pod kojom zjapi duboka provalija. Da bi se došlo do skloništa treba svladati kameni zid visine od oko pet metara, gotovo bez pukotina, što je također jedan od penjačkih izazova, posebno na toj visini.

 

Uspon iz Hörnlihütte vrlo je naporan i zahtijeva snagu i umješnost

Nakon skloništa Solvayhütte uspon je ipak nešto lakši, ali planina je i dalje vrlo zahtjevna i traži maksimalnu koncentraciju pri usponu. Treba preći još i oštar i izložen greben dugačak pedesetak metara. No, treba istaknuti  da Matterhorn zapravo ima dva vrha. Prvi je švicarski, visok 4.478 m i ispod njega je kip svetog Bernarda, a tridesetak metara dalje je talijanski vrh, koji je za metar i pol niži i pod kojim je postavljen križ za obilježavanje. Vidici koji se otvaraju s vrha zapanjujući su. Na jednoj strani je masiv Monte Rose, s druge strane je Weishorn, a ispod se vidi planinarski dom Hörnlihütte, Schwarzsee i Zermatt, pa se napor doista i isplati! Naravno, ovo je tek prvi dio priče. Kao i u svim alpinističkim pričama i poduhvatima, uspjeh je kompletan tek kad se alpinisti sretno i uspješno spuste na točku s koje su krenuli, što su planinari Viskokogorske sekcije HPD MIV Nikola i Slavko relativno brzo i napravili.

Najljepši i najopasniji vrh

Njemačko ime Matterhorn prvi je put zabilježeno 1682. godine. Pretpostavlja se da je samo ime Matterhorn izvedeno od riječi Matte, što znači livada uz rijeku ili luka, i da se odnosi na livadu koja se nekada prostirala u proširenju doline na kojoj se danas nalazi selo Zermatt. Riječ Horn znači “rog”.

Lijep i opasan

Inače, Matterhorn je posljednji osvojeni vrh planinskog lanca koji se uzdiže iznad švicarskog grada Zermatta u kantonu Valais na sjeveroistoku i talijanskog grada Breuil-Cervinija u dolini Aoste na jugu. Sjeverna strana Matterhorna nije popeta do 1931. godine i jedna je od šest velikih sjevernih stijena Alpa. Zapadna stijena u potpunosti je popeta tek 1962. godine. Procjenjuje se da je od prvog uspona do danas više od 500 planinara izgubilo život na Matterhornu i to ga čini jednim od najsmrtonosnijih vrhova u Alpama.

Matterhorn je kultni simbol švicarskih Alpa i Alpa općenito. Proglašen je zaštićenom prirodnom baštinom. Govori se da je njegov poseban oblik inspirirao čokolatijere Theodora Toblera i Emila Baumanna da u Bernu (Švicarska) početkom 20. stoljeća počnu proizvoditi svjetski poznatu čokoladu Toblerone.

NE PROPUSTITE 26. srpnja (srijeda) u 19 sati članovi Visokogorske sekcije Hrvatskog planinarskog društva MIV Varaždin Nikola Šebrek i Slavko Šumak održat će predavanje o svom uspješnom usponu na vrh Matterhor u švicarskim Alpama. Kako je bilo na vrhu koji je prvi put osvojen još 1865. godine mogu otkriti svi ljubitelji visina i znatiželjnici na predavanju koje će se održati u prostorijama HPD MIV-a u Trakošćanskoj ulici 24 u Varaždinu.

Izvor:
Foto:

Međimurje

U petak, 22. listopada, PUM provodi operativnu akciju “Četiri ubojice u prometu”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

U petak, 22. listopada, od 14 do 22 sata policijski službenici svih policijskih postaja na području Policijske uprave međimurske provest će aktivnosti iz operativne akcije “Četiri ubojice u prometu”.

Akcija je usmjerena na sprječavanje prekršaja iz tzv. grupacije “četiri glavne ubojice u prometu” (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), dok će se posebna pozornost obratit na ponavljače (recidiviste) teških prometnih prekršaja.

Promet će se nadzirati na većem broju lokacija diljem Međimurske županije, a u poduzimanje najavljenih aktivnosti uključit će se svi raspoloživi ljudski i tehnički potencijali (uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, stacionarni i mobilni uređaji za mjerenje brzine, presretači i dr. tehnička sredstva).

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje