Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinci u zgradama deratizaciju plaćaju, a oni iz privatnih kuća ne?

Objavljeno:

- dana

DVOJBE

– Zašto redovnu deratizaciju po privatnim kućama plaća Grad Varaždin, a po zgradama sami stanari? – pitaju se Dejan Žmuk, predstavnik suvlasnika stanara iz zgrade u Ulici hrvatskih branitelja 11 i 15, i Mato Stojanović, predstavnik suvlasnika stanara iz zgrade u Jalkovečkoj ulici 98 u Varaždinu.

To pitanje postavili su gradonačelniku, gradskim vijećnicima i Komunalnom odjelu u dopisima koje su im nedavno uputili.

I za Ustavni sud?

– Mi i svi stanari u zgradama moramo redovnu deratizaciju platiti iz svog džepa, dok, primjerice, u kući do naših zgrada to plaća Grad. Zašto se provodi takva diskriminacija među Varaždincima? – pitaju se Žmuk i Stojanović.

Gradovi i općine obveznu deratizaciju provode prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. U Varaždinu je deratizacija počela sredinom prošlog mjeseca, a poslove dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije Grad Varaždin je ponovno povjerio Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, s kojim je i potpisao ugovor za razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja prosinca 2019. godine.

Programom zaštite okoliša za 2016. i projekcijom za 2017. i 2018. godinu Grad za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju izdvaja 291.625 kuna, pri čemu je samo za deratizaciju predviđeno 105.625 kuna. No, zašto troškove redovne deratizacije u zgradama plaćaju stanari, dok onima u privatnim kućama to plaća Grad?
U Gradu kažu da se deratizacija stambenih zgrada provodi u skladu sa Zakonom, odnosno pravnim propisima i Uredbom o održavanju zgrada.

Gradovi i općine dužni su osigurati sredstva za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti

– Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je upravitelj dužan brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje. Uredbom o održavanju zgrada je određeno da se sredstva zajedničke pričuve koriste za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade u graditeljskom i funkcionalnom stanju – poručuju iz Grada.
Za Žmuka i Stojanovića ovo je objašnjenje neprihvatljivo.

– Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti u članku 4. navodi se da su RH, odnosno Grad Zagreb, općine i gradovi obvezni osigurati provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisane ovim Zakonom te sredstva za njihovo provođenje, kao i stručni nadzor nad provođenjem tih mjera. Uredba, na koju se pozivaju iz Grada Varaždina, ne odnosi se na njih, već isključivo na predstavnike suvlasnika stanara i upravitelje zgrada, jer propisuje na što se sve smiju trošiti sredstva pričuve. Dakle, Grad Varaždin se treba držati gorenavedenog Zakona, koji se odnosi na jedinice lokalne samouprave, a ne pozivati se na Uredbu koja se ne odnosi na njih, nego na suvlasnike i upravitelje zgrada – upozoravaju Stojanović i Žmuk. Kao jedan od dobrih primjera navode Grad Ludbreg.

– U Ludbregu je bilo isto kao u Varaždinu, no nakon što su upoznati sa Zakonom, tu praksu su promijenili. I mi tražimo isto – poručuju Žmuk i Stojanović i zaključuju da će se obratiti višim instancama ako Grad Varaždin ne počne provoditi deratizaciju sukladno Zakonu. Prije svega Ustavnom sudu, jer je način na koji Grad Varaždin provodi deratizaciju, navode, protuustavan.

Podrška stanarima 

– Dajem potporu stanarima. Ne želimo nikakvu diskriminaciju među stanovnicima Varaždina. Ako Grad Varaždin redovnu deratizaciju plaća stanovnicima koji žive u kućama, ne vidim razloga zašto to isto ne plaća Varaždincima koji žive u zgradama. Zakon je po tom pitanju jasan – rekao je Igor Klopotan, predsjednik 4. mjesnog odbora. 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

Međimurska priroda: Svi sveti i naše (ne)održive navike

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Piše: dr. sc. Mihaela Mesarić, stručna voditeljica

Nadolazećih dana obilazit ćemo posljednja počivališta svojih najmilijih. Tom prilikom ustaljena je navika da nosimo nešto na groblja u spomen na one koji fizički više nisu s nama. Netko se odlučuje za raskošnije cvjetne aranžmane, drugi za nešto skromnije.

U svakom slučaju, često se na grobovima ostavljaju i lampaši. Posljednjih godina lampaši su sve dostupniji i povoljniji pa se time lako odlučiti za kupnju kojeg komada više. Manji, srednji, veći, bijeli, crveni, ljubičasti… Je li to racionalna i pametna odluka?

Smatram da ne! Umjesto da kupite velike količine plastike koju će biti potrebno zbrinuti već za dva do tri dana nakon vašeg posjeta grobljima, radije se ove godine odlučite za nešto održiviju opciju. Što konkretno? Nekad smo na groblje nosili klasične svijeće koje su se palile na jednom metalnom postolju predviđenom za to. Umjesto lampaša nabavite tu održiviju opciju bez plastike.

Svijeća se može kupiti bez plastike, a metalno postolje možete koristiti nekoliko godina. Druga opcija koja je isto tako prikladna su trajni stakleni lampaši u koje se mogu opetovano stavljati svijeće. Bilo koja od ovih dviju opcija prikladnija je od klasičnih lampaša koji su u najvećem omjeru od jednokratne plastike i metala.

Budite promjena!

Promjena za održiviji život na Zemlji kreće od svakog od nas. Budite promjena koju želite vidjeti! Nemojte kupovati jednokratne lampaše ili 20-ak njih, već smanjite upotrebu jednokratne plastike u kućanstvu na najmanju moguću mjeru. Koliko resursa koristimo za zadovoljenje svojih životnih potreba određuje naš ekološki otisak. Najveći negativni utjecaj na njega ima potrošnja fosilnih goriva, a tu je i proizvodnja plastike te konzumacija izvansezonske hrane koja nije proizvedena lokalno, već nam se dovozi iz Španjolske, Egipta ili Brazila.

Razmislimo o tome što kupujemo te je li najpovoljnija kupnja za nas zaista i okolišno te zdravstveno najprihvatljivija. Moramo li kupiti sve što nam trgovački lanci serviraju i nude? Ne! Štedimo novce i Zemljine resurse!

Nastavite čitati

Život i društvo

Luka Zrinski na čelu Antikorupcijskog povjerenstva Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Luka Zrinski

Županijska skupština Varaždinske županije je na svojoj sjednici 22. rujna ove godine imenovala sedam članova Antikorupcijskog povjerenstva, a jučer je održana konstituirajuća sjednica istoimenog povjerenstva na kojoj je član Luka Zrinski, inače županijski vijećnik izabrani za predsjednika.

Zamjenik će mu biti Zoran Kunić, također županijski vijećnik.

Uz njih dvoje, sastav povjerenstva još čine Željko Dvekar, županijski vijećnik, zatim vijećnici Željko Bunić i Rajko Solar te Ivica Kruhoberec kao predstavnik novinara i Siniša Miličić iz redova sindikata.

Prisutne članove je na početku pozdravio te im zaželio konstruktivan rad predsjednik Županijske skupštine dr.sc. Josip Križanić koji je istaknuo kako je Županijska skupština osnovala ovo povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Skupštine za praćenje i suzbijanje korupcije na razini Varaždinske županije.

Novoizabrani predsjednik Antikorupcijskog povjerenstva Luka Zrinski napomenuo je kako je cilj osnivanja Povjerenstva poticanje odgovornosti u vršenju javnih dužnosti, otvorenosti vlasti i odlučivanja te sprječavanje korupcije.

– Naše temeljne aktivnosti trebaju biti usmjerene na područja koja su najviše izložena po ocjeni nacionalne politike, riziku, a tu spada sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, financiranje političkih stranaka, pravo na pristup informacijama, kodeks ponašanja županijskih dužnosnika i službenika zapošljavanje u upravi, trošenje proračunskih sredstava, javna nabava, pravosuđe, zdravstvo i obrazovanje – rekao je Zrinski.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje