Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinka Martina Stipan zaludjela Internet fotomanipulacijama

Objavljeno:

- dana

Talent

Varaždinka Martina Stipan veliku je pažnju privukla svojim fotomanipulacijama. Tko god je vidio njezin rad slaže se da je riječ o savršenoj preciznosti i talentu. Martina Stipan je o svojim radovima razgovarala s novinarima klika. hr. Intervju prenosimo u cijelosti. 

Mlada Varaždinka oduševljava svojim fotomanipulacijama

Nitko ne bi smio raditi nešto iz cilja da bude uspješan i poznat, već da se sam osjeća ispunjeno – poručila je mlada umjetnica Martina Stipan.

 

Martina Stipan mlada je umjetnica iz Varaždina. Naizgled sasvim normalna djevojka, ali kad sjedne, otvori Photoshop i svoju maštu prikaže na ekranu računala, cijeli svijet ostane šokiran. Kad prvi put vidite njezine radove, osim ako znate čime se bavi, ne razumijete u čemu je posebnost njezinih radova. Spaja više fotografija kojima dodaje potpuno neprepoznatljiv izgled i ostanete u čudu. U tome će Vam pomoći ubrzane snimke njenog rada.

Kako i kada si započela stvarati svoje radove?

Digitalne radove započela sam raditi negdje oko 2009., ali to je bilo jako neredovito, pa uglavnom kažem da je 2010. godina kada sam se potpuno posvetila digitalnoj umjetnosti i grafičkom dizajnu, kada sam uglavnom učila putem tutorijala.

Fotomanipulacija nije baš nešto čime se bavi mnogo ljudi u Hrvatskoj, jesi li postigla kakve uspjehe u Hrvatskoj ili više pohvala dobivaš s internetskih stranica?

Najdraži uspjesi su mi moje dvije izložbe, pobjeda na državnom natjecanju iz multimedije i jako velika zainteresiranost za moje radove, pa su tako veći domaći i strani internet portali tražili intervjue od mene.

Postoje li kakvo vremensko pravilo koliko ti treba za jedan rad?

Najčešće volim završiti rad u jednom danu, jer tada se mogu najlaške koncentirati, uglavnom za jedan rad mi treba minimum tri sata pa nadalje. Imam i puno nedovšenih radova jer više cijenim kvalitetu od kvantitete.

 

Što učiniš kad zamisliš nešto, a ne znaš na koji način bi to pretočila u sliku? Da li se ti to uopće događa? Odkud ideja za radove? Zapisuješ li ih? Skiciraš? Ili?

Uglavnom pretražujem internet za dobre reference, ali ako ništa ne pronađem, zapišem si ideju. Nekad se dogodi da je realiziram, a ostalo završava u folderu: nedovršeno. Naravno da se događa, nitko nije imun na nedostatak ideja. Ideje su inspirirane filmovima, događajima, prirodom i najčešće mojim unutarnjim mislima.

Što bi savjetovala mladim ljudima koji su pronašli ono što vole, ali ipak su nesigurni u sebe i boje se predrasuda ili neuspjeha?

Savjetovala bih da rade ono što ih ispunjava, bez obzira na reakciju publike. Nije lako pronaći sebe i ono što voliš, a kada pronađeš to nešto bez obzira na neuspjeh, još je teže odustati. Nitko ne bi smio raditi nešto iz cilja da bude uspješan i poznat, već da se sam osjeća ispunjeno.

 

 

 

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Sveučilište Sjever i ove godine okupilo ugledne znanstvenike na doktorskoj konferenciji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Treća doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih studija iz područja medija i komunikacije održana je u subotu, 27. studenoga, na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Koprivnica.

Ovo je treća doktorska konferencija na Sveučilištu Sjever i svakako jedinstvena jer je riječ o jednom od rijetkih događaja na našim prostorima koji okuplja doktorande u području informacijsko-komunikacijskih znanosti s ciljem da u poticajnoj i profesionalnoj atmosferi samostalno ili u suradnji s profesorima, studijskim savjetnicima i mentorima predstave vlastita istraživanja.

Kao i prethodnih godina, konferencija je ponovno okupila znanstvenike međunarodnog ugleda i prepoznatljivosti te su tako zanimljiva predavanja u sekciji plenarnih izlaganja održali prof. dr. sc. Nenad Prelog te izv. prof. dr. sc. Dejan Jontes s Fakulteta za družbene vede Sveučilišta u Ljubljani.

Također, u organizaciji ovogodišnje konferencije sudjelovala je i professor emeritus Jadranka Lasić-Lazić, kao i ostali profesori sa Sveučilišta Sjever.

Na svečanom otvorenju konferencije, doktorandima i svim nazočnima uvodno se obratila voditeljica Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Mediji i komunikacija, izv. prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo.

– Organiziranjem ove doktorske konferencije cilj nam je stvoriti poticajno ozračje, uvesti polaznike doktorskih studija u svijet znanstveno- istraživačkoga rada; ukazati na korake i etape koji uključuju objavu jednoga rada: i to od oblikovanja ideje, preko njezina strukturiranja i pretakanja u žanr znanstvenog članka, samog izlaganja na znanstvenom skupu, do u konačnici same objave. To su složeni procesi koji se uče i vježbaju, a ovakva okupljališta imaju zadatak osnaživati doktorande na tom putu. Jednako tako, ona su mjesta susretišta i poticaja znanstvene komunikacije, posredovanja znanja i iznošenja aktualnih tema. Upravo iz tog razloga svake godine pozivamo međunarodno priznate i široj javnosti poznate profesore i istraživače. Ne samo u svrhu prenošenja znanja, nego i kao poticaj za još bolje, hrabrije, učinkovitije studiranje i rad na osmišljavanju i pisanju doktorskih disertacija – istaknula je.

Također, u uvodnom dijelu konferencije sve prisutne je pozdravio i domaćin, prof. dr. sc. Mario Tomiša, prorektor Sveučilišnog centra Koprivnica.

Nakon službenog dijela i otvaranja konferencije, uslijedio je radni dio gdje su u sekciji plenarnih izlaganja predavanja održali prethodno spomenuti ugledni znanstvenici. Slijedom navedenog, prof. dr. sc. Nenad Prelog održao je predavanje na temu “Kako su konstruirane i kako razvijane informacijske znanosti u Hrvatskoj”, a izv. prof. dr. sc. Dejan Jontes je održao predavanje naslovljeno “Studying deep mediatization: media repertoires and communicative figurations”.

Nakon oba predavanja održana je konstruktivna rasprava u kojoj su sudjelovali nastavnici i doktorandi.

Relevantnost, ali i popularnost područja medija i komunikacije pokazuje i činjenica da je  ovogodišnja doktorska konferencija okupila 39 sažetaka koje su prijavili doktorandi samostalno ili u suradnji sa svojim profesorima, studijskim savjetnicima i mentorima.

Izniman interes za konferenciju, kao i pozitivna rasprava koja se tijekom cijeloga dana prelijevala iz sesije u sesiju, zaključeni su u završnom dijelu u kojem su se mogle čuti samo riječi zadovoljstva i pohvale.

S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, konferencija je bila organizirana u hibridnom obliku. Pozvana predavanja i izlaganja sažetaka održana su na Sveučilištu, a cjelokupni događaj moguće je bilo pratiti i online putem.

Nastavite čitati

Život i društvo

Jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od koronavirusa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pušenje

S obzirom da je Covid-19 bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, nameće se pitanje povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma Covida-19 u slučaju zaraze te jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od Covida-19?

Odgovore je pokušala dati Katarina Šutalo, mag. psych., na stranici stampar.hr.

U ovim kriznim vremenima, kada se osjećamo bespomoćno, skloniji smo pribjegavati sredstvima ovisnosti, kako bismo barem djelomično smanjili tjeskobu, zaboravili na stresna događanja ili unijeli dašak zabave u vremenu kada su uobičajene aktivnosti ograničene. Zlouporaba sredstava ovisnosti u današnjem vremenu je učestala. Osim alkohola, nedvojbeno cigarete smanjuju funkciju imunološkog sustava te izazivaju brojne zdravstvene probleme, između ostalog, i kardiovaskularne. S obzirom da je Covid-19 bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, nameće se pitanje povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma Covida-19 u slučaju zaraze te jesu li pušači u većem riziku za obolijevanje od Covida-19?

POVEĆAVA LI PUŠENJE RIZIK ZARAZE COVIDOM-19?

Poznato je kako postoji značajna korelacija između pušenja i kardiovaskularnih bolesti te pušenja i raka pluća, ali veza između konzumiranja cigareta i Covida-19 nije potpuno jasna. Prema prvim istraživanjima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Center for Disease Control and Prevention, CDC), pušači su potencijalno izloženi većem riziku zaraze Covidom-19 te intenzivnijim simptomima i posljedicama u slučaju zaraze.

Tijekom konzumacije cigareta prstima se dodiruju usta i vrlo često nismo svjesni koliko nečistih površina dodirujemo, a samim time povećavamo vjerojatnost zaraze.

Noviji trend među mladima su i e-cigarete te se vrlo često može vidjeti dijeljenje iste cigarete, što također povećava mogućnost zaraze. Dosadašnja istraživanja upućuju na to da e-cigarete smanjuju funkciju imunoloških stanica dišnih puteva. Preciznije, riječ je o gubitku trepetljika na stanicama epitela, koje su zadužene za otklanjanje virusa i drugih štetnih mikroorganizama iz dišnih puteva i predstavljaju jedan od glavnih čimbenika nespecifične imunosti u borbi protiv infekcija. Kada su uništene, manja je mogućnost prevencije zaraze te veća vjerojatnost da mikroorganizimi, uključujući virus Sars-CoV-2 djeluju na respiratorne organe. Kada udišemo dim cigarete, bakterije, virusi i otrovni plinovi mogu smanjiti funkciju pluća, što nepovoljno utječen na imunitet.

NA KOJI NAČIN COVID-19 VIŠE ŠTETI PUŠAČIMA, NEGO NEPUŠAČIMA?

Kada su pluća pušača izložena infekciji koja štetno djeluje na dišne puteve, posljedice mogu biti veće, nego kod nepušača. Ukoliko su pluća već oštećena, njihova funkcija se dodatno smanjuje te ne mogu opskrbljivati organizam dovoljnom količinom kisika. Oštećenja stanica respiratornog epitela također onemogućuje izbacivanje štetnih tvari iskašljavanjem. Dodatno, veći je rizik nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća kod pušača.

Pušači su pod većim rizikom od upale pluća te od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Manjak kisika djeluje na krvotok i ostale organe, što izaziva oštećenje, često i akutno zatajenje bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

Prema istraživanjima, Covid-19 ulazi u stanice pluća vežući se za receptor koji je u stvari molekula angiotenzin II kovertirajućeg enzima (engl. angiotensin converting enzyme 2 – ACE2). Molekula ACE2 razgrađuje angiotenzin II u angiotenzin (1-7), što se suprotstavlja vazokonstriktivnom i proliferativnom djelovanju angiotenzina II.

Konzumacija cigareta povećava količinu ACE2. Kao membranski protein, ACE2 je prisutan u plućima, srcu, bubrezima i crijevima, a simptomi koronavirusne bolesti prate raspodjelu receptora za ACE2 po tkivima.

Istraživanje koje je provedeno na mladim ljudima (N=4300) upućuje kako pušači imaju od pet do sedam puta veću vjerojatnost zaraze. U drugoj studiji je utvrđeno kako hospitalizirani pacijenti koji imaju povijest pušenja imaju čak 14 puta veći rizik za pogoršanje simptoma.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje