Povežite se s nama

Ljudi i priče

Varaždinka šokirana: platila dug, a HZZO joj poslao račun za operaciju!

Objavljeno:

- dana

UTVRDILI DUG NAKON TRI GODINE

Uredno je plaćala dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-u, razboljela se i završila na operaciji. Zbog bolesti je ubrzo ostala bez posla i nije mogla redovno plaćati premije, pa je na savjet pravnice u varaždinskom uredu HZZO-a platila sav dug i prijevremeno raskinula policu. Tri godine kasnije šok: ipak je dužna i to ni manje ni više nego dvije tisuće kuna!

Poziv na platež

Upravo se to dogodilo čitateljici iz Varaždina (podaci poznati redakciji): iz Područnog ureda HZZO-a je 22. listopada primila “Poziv na platež troškova” prema kojem im zbog prijevremenog raskidanja ugovora o dopunskom osiguranju mora platiti točno 2.187,81 kunu.
Ostala je šokirana kada je shvatila da je riječ o dugu koji je navodno nastao još 2010. godine. “Uvidom u poslovne knjige Zavoda utvrđeno je da ste koristeći se policom dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvarili trošak u iznosu od 3.017,84 kune. Kako je Vaš ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju raskinut/otkazan dana 14. prosinca 2010. godine, a navedeni trošak premašuje iznos uplaćene premije (830,03 kn), to Vas ovim putem pozivamo da u roku od 15 dana od primitka ovog poziva namirite razliku između učinjenog troška i uplaćene premije u iznosu od 2.187,81 kn”, piše u Pozivu koji je potpisao kontrolor zdravstvenog osiguranja varaždinskog ureda HZZO-a.
Nije joj jasno kako je moguće da je ostala bilo što dužna, jer je policu raskinula na savjet pravnice u varaždinskom HZZO-u i to nakon što je prema njihovom obračunu podmirila sav dug.
– Nakon što sam proučila analitičku karticu s ispisom troškova, shvatila sam da se zapravo radi o troškovima bolničkog liječenja iz lipnja 2010. godine. Tada sam bila na operaciji. No od toga su prošle tri godine tijekom kojih su u HZZO-u dvaput utvrdili da im nisam ništa dužna. Prvi put je to bilo prilikom zatvaranja police, a drugi put 2012. godine. Naime, lani sam s HZZO-om sklopila ugovor o novoj polici zdravstvenog osiguranja. Ako su tada provjeravali postoji li dug, utvrdili da ga nema i tek tada odobrili sklapanje nove police, kako je moguće da su sada iznenada otkrili da im dugujem više od dvije tisuće kuna?! – ogorčena je čitateljica.

Duga nije bilo…

Iz HZZO-a odgovaraju da je u konkretnom slučaju primijenjena odredba točke XVI. Općih uvjeta o dopunskom zdravstvenom osiguranju. “Prema toj odredbi, među ostalim, HZZO-u za štetu odgovara ugovaratelj koji je otkazao ugovor prema točki XII. Općih uvjeta ugovora, ukoliko je iznos štete (troška participacije, tj. sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite) viši od iznosa premije pripadajuće razdoblju osiguranja – za razliku između iznosa štete i iznosa pripadajuće premije”, navode iz HZZO-ove Službe za odnose s javnošću u pisanom odgovoru.

HZZO: Za štetu odgovara ugovaratelj koji je otkazao ugovor ako je trošak participacije viši od iznosa premije

Pojednostavljeno rečeno, ako ste policu raskinuli prije isteka ugovorenog roka od godine dana, a bili ste na bolničkom liječenju ili skupim pretragama, pa trošak vašeg liječenja višestruko premašuje ono što ste uplatili za dopunsko, HZZO vam u tom slučaju može naplatiti razliku između ukupnih zdravstvenih troškova i uplaćenih mjesečnih premija.
No u konkretnom slučaju, ta je razlika utvrđena tek nakon tri godine. Na pitanje zašto čitateljici iz Varaždina razlika nije naplaćena 2010. godine kada je raskinula ugovor, a potom ni 2012. godine, kada je sklopila novi ugovor, iz HZZO-a se nisu očitovali.
Pitali smo ih i mogu li građani sklopiti novi ugovor o polici dopunskog zdravstvenog osiguranja ako postoji dug po staroj polici.
– Tek nakon što podmire dug, osiguranici mogu sklopiti novu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja osim u slučaju kada se radi o polici na teret sredstava državnog proračuna, u kojem slučaju se polica može sklopiti neovisno o postojanju ranijeg duga – odgovorili su.
Naša čitateljica je novu policu sklopila 2012. godine, iz čega proizlazi da je sav dug prema HZZO-u podmirila. Ako su joj odobrili sklapanje nove police i time potvrdili da nema duga, kako je onda moguće da su godinu dana kasnije “otkrili” da im mora platiti više od 2.000 kuna, pita se.
– Meni vam se čini da su oni taj “Poziv na platež troškova” poslali po principu “ako prođe, prođe” – kaže čitateljica, koja najavljuje da će se na taj dokument žaliti.

PITALI SMO: Dopunsko osiguranje

Pokriva razliku do pune cijene zdravstvene usluge

Koji je najkraći mogući rok na koji se sklapa polica dopunskog zdravstvenog osiguranja?
HZZO: Osiguravateljno razdoblje na koje se sklapa polica predviđeno je na godinu dana, a ako se osiguranik ne odluči drugačije, polica se automatizmom nakon isteka godine dana produljuje na novo osiguravateljno razdoblje na još godinu dana.
Kada polica dopunskog zdravstvenog osiguranja počinje vrijediti, odnosno kada prestaje vrijediti?
HZZO: Polica počinje vrijediti, u pravilu, 30 dana nakon što je u sustavu zabilježena ponuda, tj. sklopljen ugovor u polici, te od tog datuma vrijedi godinu dana, te se potom produljuje i vrijedi i dalje ako osiguranik ne odluči suprotno što osiguranik pisanim putem mora HZZO-u dostaviti u vidu zahtjeva za raskidom police.
U slučaju prijevremenog raskida police dopunskog zdravstvenog osiguranja, što polica pokriva i u kojem vremenskom razdoblju?
HZZO: Polica pokriva za cijelo vrijeme važenja, odnosno u slučaju prijevremenog raskida do dana s kojim je polica raskinuta razliku do pune cijene zdravstvene zaštite (u pravilu 20 % cijene zdravstvene zaštite, iznos koji ne može biti niži od propisanog postotka proračunske osnovice).

Izvor:
Foto:

Ljudi i priče

Zlatni pir Ivana i Anke Čurila s Halića: Oduvijek i zauvijek

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kad su se Ivan i Anka Čurila prije 50 godina međusobno obvezali na vjernost, ljubav i poštovanje, bili su mladi i zaljubljeni i nisu znali što je ispred njih.

Nisu ni razmišljali. Znali su da se vole i žele zajedno u budućnost, pa što i kako bude. Tek danas, pola stoljeća potom, kad se osvrnu iza sebe, znaju da su uspjeli. Iza njih su desetljeća životnih radosti i tuga, zajedno su se smijali i plakali, ali nikad nisu odustali. I niti na trenutak nisu požalili što su se zadnjeg dana 1967. godine, 31. prosinca, upustili u tu, za njih avanturu života: brak.

Životne zamke lakše je bilo prebroditi zajedno

Život je, kako već to biva, imao svoje zamke, ali Ivanu i Anki ih je bilo lakše zajedno prebroditi. Kad im je sin Ivica nesretno stradao kao mladić, ranjena srca su zajedno liječili.
Danas se gotovo ni ne sjećaju života kad nisu bili zajedno, jer se sve važno u njihovim životima dogodilo u ovih zadnjih 50 godina. Imali su dva sina, njihov sin Nenad sa suprugom Blaženkom također ima dva sina, Ivicu i Matea. Unuci su im danas sve i beskrajno su ponosni na dečke, a nadaju se da će stariji Ivica uskoro uploviti u brak s djevojkom Stelom, pa će opet biti dječjeg smijeha koji, kako oboje vele, grije dušu.

– Možda bude i koja curica u obitelji nakon pola stoljeća, tko zna – smije se Ivan, a supruga Anka ga prijekorno gleda: – Svejedno što bude, samo neka je živo i zdravo. Na kraju oboje zaključuju: “Eto, nas dvoje već i o praunucima, a tko zna što je mladima u glavi.”

Što god da je “mladima u glavi”, oni će im uvijek, kažu, biti potpora, jer Mateo i Ivica su centar njihova svijeta. Budući da žive u susjedstvu, od rođenja su svakodnevno u njihovim životima. Ivan i Anka Čurila su cijeli život u Gornjem Knegincu, na Haliću, dva Ivanova brata su također život provela na istom brijegu, a tu živi i Nenad s Blaženkom i dečkima. To što se nitko iz obitelji desetljećima nije odselio najbolje govori o obiteljskoj povezanosti, koja je za Ivana i Anku svetinja.

Njih dvoje će se, kažu, i dalje voljeti, poštovati i povremeno svađati, pa se hitro i pomiriti, a Blaženka i Nenad već razmišljaju kako im dijamantni pir, za 25 godina, učiniti nezaboravnim.

Nastavite čitati

Ljudi i priče

Obrtnici priuštili pravo sajmeno raspoloženje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

SAJAM

Da su varaždinski obrtnici žilava „sorta“, unatoč svim nedaćama koje su ih snašle zadnjih osam godina, pokazali su ovog vikenda na Obrtničkom uličnom sajmu. Izlagalo se na 50-ak štandova, atmosfera je bila prava sajmena, puna dobrih vibracija.

Jedni su šišali, drugi prodavali svoje originalne proizvode, treći održali modne revije vlastitog dizajna… Svi su imali zajedničko jedno – tvrdoglavost i kretivnost. Onu tvrdoglavost koja koja im je trebala zadnjih osam godina kako bi opstali i danas mogli pokazati tu svoju kreativnost. Frizerke je taj dan podsjetio na subote otprije desetak godina, kad su mušterije kavom „mitile“ mjesto za frizuru prvog dana vikenda. Neki od onih koji su sjeli u frizerski stolac priznaju da nije bilo slučajno. – Pročitala sam da će biti besplatno šišanje i frizura, pa sam odlučila iskoristiti priliku. Kad plaćam, ne mogu si priuštiti eksperimente, idem na sigurno. Ovako riskiram i lani nisam požalila. Evo me opet… – veli Marina dok sjeda u frizeraj na Korzu.

Viktor Plavec

Zadovoljan je i Viktor Plavec, vjerojatno najstariji varaždinski obrtnik, kako po godinama tako i po više od pola stoljeća obrtničkog staža. Vjeruje da će obrtništvo opstati, ali, kaže, ne bi bilo loše kada bi država pripomogla. – Unatoč svemu, obrtnici se ne daju. No, neki su zanati, poput recimo postolar, s dozvolom jeftinog uvoza gotovo pa nestali. Država bi trebala uvesti red na tržištu, čuvati tradiciju i efektnim mjerama pomoći obrtnicima da opstanu – govori Viktor Plavec, umirovljeni vlasnik fotografske radionice. Plavec zna o čemu govori, jer upravo je njegova obitelj vjerojatno najdugovječnija varaždinska obrtnička familija – njegova unuka je sad četvrta generacija koja vodi obiteljsku fotografsku radnju. Korzom je prošetao i kalifornijski bračni par iz San Francisca, Doug i Jane, čija je radoznalost dovoljno govorila o zanimljivosti tradicijskih zanata turistima. Sve ih je zanimalo – ručni radovi, veseli kišobrani oslikani anđelima i gradskim motivima Suzane Bernat, srednjovjekovne krinoline i odore Udruge Potkalničkih plemenitaša, proizvodi opojnog mirisa lavande Jadranke Lili Plešnar, savršeno očuvani oldtimeri, domaći med, bučino ulje… Doug veli da se osjeća kao da su ga „anđeli spustili na Korzo“, a ne da je usputni putnik koji je s crusera kojim krstari jadranskom obalom – od Albanije do Grčke – na nekoliko sati stigao u Grad. – Anđeo me spustio u svoju anđeosku ulicu – veli Doug i dodaje da je iznimno vidjeti lokalne ljude koji rade ono u čemu uživaju. Sreća pa ne znaju sve probleme s kojima se susreću ti lokalni ljudi kako bi opstali i radili baš to u čemu uživaju. 

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje