Povežite se s nama

Kultura

Varaždinka Vida Sever za rukopis „Suho mjesto“ osvojila nagradu „Goran za mlade pjesnike“

Objavljeno:

- dana

„Goran za mlade pjesnike“, nagrada utemeljena 1977. godine, dodjeljuje se za najbolji rukopis autora/ice do tridesete godine života, koji/a prethodno nije objavio/la pjesničku knjigu.

„Goran za mlade pjesnike“ najznačajnije je hrvatsko priznanje za mlade pjesnike/inje, a sastoji se od objave nagrađenog rukopisa u uglednoj biblioteci Novi hrvatski pjesnici, u izdanju SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“.

Godine 2021. nagradu je dobila Vida Sever za rukopis Suho mjesto.

Obrazloženje uz dodjelu nagrade Ivice Prtenjače

Na ovogodišnji natječaj za nagradu „Goran za mlade pjesnike“ pristiglo je ukupno 69 rukopisa.

Žiri u sastavu: Ivana Bodrožić, Miroslav Kirin i Ivica Prtenjača većinom glasova je kao najbolji odabrao rukopis Vide Sever, naslovljen Suho mjesto. Žiri je također odlučio pohvaliti rukopis Silbe Ljutak pod naslovom Normalna raspodjela, te nenaslovljeni rukopis Marije Zrilić.

Već sam početak rukopisa ove godine ovjenčanog nagradom „Goran za mlade pjesnike“ otkriva zanimljivu neravnotežu između naslova i jednog od važnijih tematskih, metaforičkih i strukturnih rješenja koje autorica vješto koristi i kojima vrlo uspješno gradi svoju poetičku cjelinu kao i fragment. Riječ je o knjizi pjesama radnog naslova Suho mjesto u kojoj se na podosta mjesta pjesnikinja bavi upravo suprotnošću – vodom, rijekom, lokvom, morem, kišom. Nije naravno, riječ o slučajnosti, prije o svjesnoj igri za koju mogu povjerovati da je svojevrsni autorski znak ove knjige. Ta je strategija motivske raspolućenosti osobito očita baš u naslovnoj pjesmi ove knjige. U njoj pjesnikinja demonstrira svoje poetičke uporišne oslonce i vrlo snažno podastire i mogućnost da se iz kretanja, s ceste, iz nesigurne vožnje automobilom, u majčinom društvu, izradi cijela maketa privatnog pjesničkog svijeta koji će na kraju, na suhome mjestu otpiti gutljaj. Upravo su ti zapeti metaforički konopci ono što poeziju Vide Sever čini najzanimljivijim pjesničkim rukopisom koji je ove godine, među desecima drugih, stigao na natječaj Goranova proljeća.

Riječ je o urednom i promišljenom rukopisu, podijeljenom u cikluse, vidno konceptualiziranom i jezički destiliranom na tragu ponajboljih suvremenih uzora. Suho mjesto ističe se i svojom načitanošću, ali opet na tragu pjesnikinjine želje za prividnom neravnotežom, ne upliće svoja značenja prema unutarnjim kovrčama i čvorovima, jednostavno, ne komplicira s jezikom i njegovim mogućnostima, ne zatvara se, nego se gotovo dijaloški otvara spram svijeta u kojem pluta (na suhom mjestu) ili spram suputnika u tom plutanju. Upravo naslovna pjesma sjajan je primjer i solidna pozicija za motrenje ove mlade poezije. Osim višenamjenskih kontrapunkta, izmjene mjesta i glasova, u kretanju ustvari zaziva samo jasnu, čistu rečenicu koja će izliječiti nelagodu tog putovanja. To se, naravno, ne može dogoditi. I zato ostajemo u fragmentu, uz more, uz cestu, čekajući ma kakav spas. Ovdje se on vrlo nježno na trenutke skicira i u sljepilu, duhanskom dimu i mirisu mente.

Suho mjesto Vide Sever knjiga je obraćanja i pokušaja susreta sa smislom, jasnoćom i novim, promijenjenim poretkom. Ove su pjesme i skice i psalmi tog pokušaja, na trenutke vrlo snažni, a povremeno i djetinje krhki, poput ranice na kažiprstu koju, uz pokoju suzu, pokazujemo mami. I ta je mama u ovome rukopisu tek fragment, ali i golema, rotirajuća os od koje se treba maknuti, pred kojom treba napokon uzmaknuti. Ali naravno, niti to nije moguće u potpunosti. Srećom, taj je odnos vrlo intenzivno zadan i iz njega autorica crpi možda i najdojmljivije pjesničke slike i metafore. Izravno obraćanje mami u ovim decentnim i odmjerenim stihovima ima oblike i odlike malene eksplozije, trenutka u kojem se svijet raspada i nanovo stvara. Ta je emocionalnost odjevena u fini autorski jezik Vide Sever, uz onu spomenutu opreku na početku ovog teksta, najvažniji i najočitiji znak pjesničkog talenta i svijesti o gradnji pjesme, boravku u njoj i na kraju spasonosnom bijegu iz njezina ranjivog, suhog i mokrog tkiva.

Suho mjesto pridružuje se snažnim prvim knjigama Goranovki, zbirkama koje su od svog objavljivanja zadobile primjeren status u suvremenoj pjesničkoj produkciji. Spomenut ću samo knjige Ivane Bodrožić, Antonije Novaković ili Marije Andrijašević, sve redom promišljene i snažne pjesničke cjeline bez kojih bi posljednja dekada i pol hrvatske poezije bila znatno siromašnije mjesto. U tom je smislu knjiga pjesama Vide Sever značajan prinos na barem dvije razine: ove pjesme u sebi ne kriju, nego pokazuju mogućnosti pjesničkoga rasta i razvoja. Nesumnjivo je da je ovo prva knjiga autorice čija će se proizvodnja nastaviti i neće ostati samo na ovome zapisu. S druge strane natječaj Goranova proljeća za mlade pjesnike pokazuje svoju referentnu snagu, svježinu i mladost usprkos već zreloj, višedesetljetnoj dobi.

Ivica Prtenjača

O nagradi

Nagrada Goran za mlade pjesnike dodjeljuje se za najbolji rukopis autora/ice do tridesete godine života, koji prethodno nije objavio/la pjesničku knjigu. Utemeljena je 1977. godine.

Dodjeljuje se jednom godišnje, na temelju anonimnog natječaja, u okviru pjesničkog festivala „Goranovo proljeće“.

„Goran za mlade pjesnike“ najznačajnije je hrvatsko priznanje za mlade pjesnike/inje, a sastoji se od objave nagrađenog rukopisa u uglednoj biblioteci Novi hrvatski pjesnici, u izdanju SKUD-a Ivan Goran Kovačić.

O autorici rukopisa

Vida Sever rođena je u Varaždinu 2001. godine, gdje završava Prvu gimnaziju Varaždin. Sudjeluje u srednjoškolskim književnim natječajima kao što su LiDraNo, Poezitiva i „Goranovo proljeće“ za srednje škole, u školskim književnim večerima te u književnoj tribini Učitavanje u Booksi.

Pjesme su joj 2017. objavljene u časopisu Tema. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studira kroatistiku i komparativnu književnost.

Kultura

Udruga “Gardruža” ove godine napunila dva desetljeća: “Se čega se primemo, oddelamo kak spada!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga “Gardruža” Gardinovec osnovana je zadnjeg dana ožujka 2001. godine.

Dvadeseti rođendan, u duhu odgovornosti, nisu posebno obilježavali, već su “proslavili” u klasičnome međimurskom stilu: radno, s tim da su sredstva predviđena za obilježavanje uložili u uljepšavanje lokalnog parka.

– Tako smo financirali izradu mosta i bunara u parkiću. Zato ćemo sljedeću sjednicu Skupštine nastojati organizirati u ponešto svečanijem tonu – objašnjava predsjednica Udruge Marija Prekupec.

Promocija i zaštita

Udruga djeluje na području kulture, sporta, zaštite zdravlja, kao i zaštite okoliša i prirode s ciljevima organiziranja aktivnog provođenja slobodnog vremena građana i postizanja bolje kvalitete života, unapređivanja zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba.

– Puno naših projekata povezano je sa školom i vrtićem, tako da smo ove godine u tom smislu bili ograničeni. Uvijek nastojimo osmisliti neke aktivnosti i uz događanja kao što su Božić, Uskrs, advent, maškare i slično, a u naših dvadeset godina zaista smo sudjelovali u obilježavanju i proslavi mnogobrojnih manifestacija.

Općina Belica, kojoj Gardinovec pripada, bila je, primjerice, domaćin na Noći muzeja u Muzeju Međimurja 2014. godine. Članovi i članice “Gardruže” tada su počastili posjetitelje starinskim kolačima, a prezentirali su i pletenje cekara te izradu svatovske jabuke od papira. U takva se događanja nastojimo uključiti, s obzirom na činjenicu da smo i čuvari narodne baštine. Na Noći muzeja zamijetio nas je gospodin Bagarin, skupljač narodnih običaja, i pozvao nas na sudjelovanje na 48. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Rado smo se odazvali! – dodaje Marija.

Svojim zalaganjem vrijedni Gardinovčani i Gardinovčanke zaradili su i hrpu nagrada. Tako su dobili službena priznanja “Zeleni cvijet s brončanim znakom” Turističke zajednice Međimurske županije u okviru edukativne akcije “Volim Hrvatsku” za uređenost parka čak tri godine zaredom: od 2008. do 2010.! Od ove godine park krasi i velika kopija grba Općine od buksusa, odnosno pušpana: nadaju se da će stimulirajuće djelovati i na zaštitu okoliša. Na svečanom otvorenju sportske dvorane i sjednici OV-a 2012. za zalaganje Udruge na lokalnoj razini i uspješan rad uručena im je Zlatna plaketa – Grb Općine Belica, dok su tri godine kasnije od općine dobili i zahvalnicu, a 2016. i pohvalnicu.

– Na Danima kruha i zahvalnosti za plodove zemlje na Belici i u Gardinovcu uključujemo se s kolačima, proizvodima lokalnih OPG-ova, uz ples i pjesmu u pratnji tamburaša, u narodnim nošnjama koje nastojimo prezentirati svugdje gdje je prikladno. Jedan od projekata na koji smo najponosniji je “staro pralo”, to jest prikazivanje pranja rublja na način na koji su to radili naši stari. O uspjehu projekta najbolje su posvjedočili izrazi lica svih koji su vidjeli prikaz i s nostalgijom se prisjetili kako je to nekad izgledalo, a prikazale smo sve detalje – od kuhanja sapuna do upotrebe korita i nošenja autentičnih nošnji – uglas su nam ispripovijedale članice “Gardruže”. U rujnu 2018. običaj gardinovskoga potočnog prala dobio je i spomen ploču.

Niz nagrada

Od Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” Udruzi je dodijeljen niz zahvalnica, priznanja i medalja. Izdvajamo tako Godišnju medalju za razvoj sportske rekreacije, koju je 2009. dobila predsjednica Udruge Marija Prekupec. Njoj je Hrvatski savez sportske rekreacije “Sport za sve” dodijelio i godišnju nagradu za razvoj sportske rekreacije “Mirko Relac” za 2015. godinu. Udruga je pak dobitnica više zahvalnica i priznanja za obilježavanje Svjetskog dana sporta i Svjetskog dana pješačenja na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i Priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora za organizaciju natjecanja na lokalnoj razini.

Članice i članovi na ovogodišnjim “Bakinim kolačima” u Čakovcu

– Na manifestaciji “Bakini kolači”, koju organizira Udruga “Međimurska gruda”, sudjelujemo od 2017. godine, kada smo u Prelogu predstavili repliku eko-etno kuće i veliku svatovsku jabuku. Godinu kasnije u Svetome Martinu na Muri istom prigodom prezentirali smo kolače od maka i tikve, 2019. na Belici smo dobili Lentu za izvorno međimursko, a na posljednjem izdanju koje se zadnjeg vikenda u rujnu ove godine održalo u atriju Staroga grada u Čakovcu promovirali smo se pletenom ogradom od lijeske i bogatim štandom s kolačima i drugim jesenskim plodovima – nabrajaju članice Udruge.

Kruna njihova rada pristigla je neposredno prije Dana međimurske županije 2019., kad je “Gardruži” dodijeljena Povelja Međimurske županije u znak priznanja za nesebičan društveni rad i doprinos kulturnom amaterizmu, unapređenje zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba, te očuvanje prirode i zaštitu okoliša. Vidljivo je, dakle, da su članice i članovi aktivni u mnogobrojnim aktivnostima koje vjerojatno ne bismo mogli pobrojiti ni na nekoliko stranica novina.

Stalno su u potrazi za novim snagama koje bi im se htjele priključiti i pomoći im da na najljepši mogući način predstavljaju svoje mjesto, općinu i međimurski zavičaj. “Držimo im fige” da u tome budu uspješni i nastave s odličnim radom, a Udruzi želimo još mnogo puta po dvadeset godina!

Neumoran rad

Osim navedenih aktivnosti, članice i članovi “Gardruže” sudjelovali su, sudjeluju i planiraju sudjelovanje u: procesijama povodom Tijelova, organizaciji druženja za mještane nakon mise polnoćke, sportskim općinskim susretima, Danu srca, informatičkim radionicama, Festivalu žena, Obiteljskom festivalu, izgradnji odbojkaškog igrališta u Gardinovcu, hodočašćima na Mariju Bistricu na biciklima, BIMEP-u, aerobiku, izradi ručnih radova povodom blagdana i drugih događanja, humanitarnim akcijama (Dan narcisa), božićnim sajmovima, nordijskom hodanju…

Pomogli su u radovima na obnovi i uređenju vrtića i okoliša kad je to bilo potrebno, organizirali odbojkaške turnire, seoske igre “med vulicami”, promotivne događaje, obilježavali “Move week” (Tjedan kretanja), Dane Međimurske županije i Dan sv. Blaža (zaštitnika oboljelih od bolesti grla) biciklirali do Vukovara, izrađivali velike adventske vijence, bili dijelom projekta “Ftrgni od zaborava” u suradnji s učenicima PŠ Gardinovec, radili na promociji djela i lika pučkog književnika Stjepana Jankovića-Štefa…

Nastavite čitati

Kultura

Ženska vokalna skupina “Pučpuljike” obranila zlato na “Zlatnoj lipi Tuhlja”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 16. listopada, u hotelu Well u Tuhlju odvijala se prava rapsodija lijepih glazbenih nota.

Već tradicionalno, održana je 12. Zlatna lipa Tuhlja, međunarodno natjecanje pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava. Unatoč ovim pandemijskim vremenima, susret je na radost svih sudionika održan uživo, te su tako sudionici nakon dužeg vremena mogli uživati u onome što vole i u čemu su odlični: pjevanju divnih melodija koje su dolazile iz raznih krajeva.

Na ovom natjecanju međunarodnog karaktera sudjelovalo je četrnaest iznimno kvalitetnih pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava iz Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Kosova te Bosne i Hercegovine.

Upornost i ljubav

U teškoj konkurenciji našle su se i članice Ženske vokalne skupine “Pučpuljike”. Sad već svima nadaleko poznate “Pučpuljike” svojim su nastupom obranile zlato osvojeno na prošlogodišnjoj 11. Zlatnoj lipi Tuhlja te se tako i na ovogodišnjem natjecanju okitile zlatom pod dirigentskom palicom Andree Ščapec. Koliko su “Pučpuljike” izvrsne u onome što rade te s koliko ljubavi i predanosti pjevaju, dokazale su i ulaskom u natpjevavanje za Grand Prix.

Najboljim zborovima proglašeni su ŽVS “Pučpuljike” Čakovec, Zbor “Siperantum” Peć (Kosovo), Zbor “Ivan pl. Zajc” (Zagreb) i Dekliški pevski zbor gimnazije Kranj (Slovenija), koji je i osvojio Grand Prix.

Zlatne pjevačice još jednom su dokazale što mogu i kako se slogom, snažnom željom, predanim radom, upornošću i velikom ljubavlju prema glazbi mogu svladati sve prepreke i zasjati. Sudjelovanje na ovom natjecanju bilo je sufinancirano sredstvima Grada Čakovca, kojem ovim putem zahvaljuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje