Pravno shvaćanje Vrhovnog suda je da zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaća za posebne uvjete rada i pravo na uvećanje plaća za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za prekovremeni rad.
Mnogi liječnici tako su već krenuli u pravnu bitku za novac koji im pripada prema sili zakona.
Svjetlo dana ugledale su presude u kojima je dosuđeno da se liječnicima moraju uglavnom isplatiti svote od 40.000 do 60.000 kuna.
Tako prema presudi Općinskog suda u Varaždinu, Opća bolnica Varaždin, koju zastupa Odvjetničko društvo Petrić, Josipu Štrleku, liječniku na specijalizaciji, specijalistu pulmologu, mora isplatiti iznos od 46.500 kuna.
Naime, rad mu je zbog prirode posla, a i sada je, organiziran između ostaloga u smjenama, dvokratno, noću, vikendima – subotom i nedjeljom – blagdanom te prekovremeno.
– Također isti ima pravo i na dodatke na plaću. U predmetnom razdoblju je ostvario i veći broj prekovremenih sati. U navedenom razdoblju je plaća tužitelja kao i određena uvećanja plaće i ostala prava radnika regulirana Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kao i Kolektivnim ugovorom te Temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama kao i Zakonom o plaćama u javnim službama – stoji u presudi.
Također, prema presudi Općinskog suda u Varaždinu, iznos od 69.000 kuna varaždinska bolnica mora isplatiti i A.P., liječniku specijalistu abdominalne kirurgije.
Općinski sud u Varaždinu presudio je i u korist Aleksandre Jungić, koja je u Općoj bolnici Varaždin radila od 21. siječnja 2013. do 12. travnja 2019. godine na radnome mjestu doktor medicine – specijalizant iz hitne medicine.
Bolnica joj mora isplatiti iznos od 36.900 kuna.
Kad smo kod varaždinske bolnice, dosad su 154 liječnika i pripadnika ostaloga medicinskog osoblja podnijela tužbu vezanu uz sudske postupke u sporovima glede prekovremenog rada i dodataka na plaću za posebne uvjete rada.
Za pet djelatnika donesene su drugostupanjske presude, koje su i realizirane u smislu isplate dosuđene bruto visine, parničnih troškova i pripadajućih kamata u sveukupnom iznosu od 473.088 kuna.
– Plaćanje se vrši na način da se neto iznos s kamatama plaća zaposleniku, a sve ostalo do punog iznosa bruta na račune proračuna temeljem podataka Porezne uprave. Dakle, primjenjuje se isti način kao i kod isplata plaća. Za nekoliko zaposlenika za koje su također donesene drugostupanjske presude čekaju se podaci Porezne uprave, kako bi se mogao učiniti odgovarajući obračun te sama isplata – objasnio je ravnatelj Opće bolnice Varaždin Nenad Kudelić.
Kada se govori o ukupnoj svoti, tada se govori isključivo o procjeni iznosa.
– Iznos potrebnih sredstava za isplatu svakom pojedinom zaposleniku varira od slučaja od slučaja, ovisno o broju odrađenih prekovremenih sati, a osim toga, očekuju se i tužbe ostalih zaposlenika, koji do sada još nisu podnijeli tužbe – rekao je dr. Kudelić. Kada bi se trošak ovoga cijelog procesa procjenjivao temeljem dosad obračunatih i isplaćenih, dakle okončanih postupaka, kao prosječnu vrijednost, i primijenio na dosad podnesen broj tužbi, onda bi se ukupna svota kretala oko 15,8 milijuna kuna.
– Jasno je da Opća bolnica Varaždin to sama ne može isfinancirati. Međutim, već su održani sastanci i savjetovanja s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Vjerujemo da će se naći financijsko rješenje za ovaj problem, kako za našu bolnicu, tako i za sve zdravstvene ustanove Republike Hrvatske – rekao je ravnatelj Kudelić.
Nastavio je da će se Opća bolnica Varaždin po završetku i isplati već prije spomenutih, novodobivenih drugostupanjskih presuda, za koje čekaju podatke od Porezne uprave, javiti Ministarstvu zdravstva za povrat izvršenog plaćanja, temeljem vjerodostojne dokumentacije.
– Isto tako vjerujemo da će se dogovorom riješiti isti problem onim zaposlenicima koji još nisu podigli tužbe – dodao je Kudelić.
O istoj problematici je na zahtjev ravnatelja Kudelića raspravljalo i Upravno vijeće Opće bolnice Varaždin. Ono je zauzelo stav da je potrebno svim zaposlenicima, a ne samo liječnicima i ne samo onima koji su tužili Bolnicu, isplatiti ono što im po presudi Vrhovnog suda pripada po definiranju stava od strane Ministarstva zdravstva i po osiguranju sredstava.
– Smatram kako liječnici, ali i medicinsko osoblje naše bolnice, rade iznimno odgovoran posao kako bi sačuvali nečije zdravlje, ili život, te imaju pravo na te dodatke i za sate ostvarene u prekovremenom radu. I sama ova situacija vezana uz COVID-19 pokazala je da snagu zdravstvenog sustava čine upravo liječnici te medicinsko, ali i nemedicinsko osoblje. Samo primjereno plaćen radnik je zadovoljan radnik, a kad imate zadovoljnog, stručnog, motiviranog radnika, onda ne treba sumnjati ni i u kvalitetu zdravstvene skrbi kakvu svaki žitelj Varaždinske županije, odnosno ove regije i zaslužuje – naglasio je ravnatelj Kudelić te zaključio da se ovrha zasad ne boje jer Opća bolnica Varaždin promptno po donošenju drugostupanjske presude po definiranju točnog iznosa isplaćuje traženo.
Liječnici diljem Hrvatske samostalno su pokrenuli tužbe protiv poslodavaca u bolnicama u kojima rade. Većina njih je tužbe dobila, neki prvostupanjski, a drugi već i drugostupanjski. Kako saznajemo iz Hrvatske liječničke komore, oni ne prate koliko je tužbi podneseno, niti iznose o kojima se radi. Komora je samo preko svog osiguranja uputila liječnike na odvjetnička društva s kojima surađuju. Ali liječnici su potpuno samostalno mogli izabrati odvjetnike. Kako neslužbeno saznajemo, nakon odluke Vrhovnog suda liječnici očekuju da će svi dobiti isplaćene zaostatke, s vremenom i oni koji nisu tužili. Sada bi trebalo s nadležnime ministarstvom pregovarati o načinu isplate. Ako se kojim slučajem liječnici neće moći dogovoriti s poslodavcem, uvijek im preostaje mehanizam ovrhe bolnica, što bi svakako stvorilo problem. Osnivač Opće bolnice je Varaždinska županija, ali kako se radi o radnom pravu, sve će se rješavati na razini države. (sž)
Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.
Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.
-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.
Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona. Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.
Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.
Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.
Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-
-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.
Vijećnica Andreja Marić pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.
-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.
Međimurska popevka dobila svoj dan
Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.
-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.
Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski
Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.
Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.
Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.
Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.
Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…
Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.
– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.
Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!
– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam. Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.
U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.
– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
