FOTO Održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Breznica
U nazočnosti brojnih gostiju, među kojima varaždinskog župana Anđelka Stričaka, gradonačelnika Novog Marofa Siniše Jenkača, načelnika Općine Hrašćina Branka Tukača,...
Suradnja svih nas u lokalnoj zajednici ključna je za uspjeh svakog pojedinca. Ideja organizacije ovakvog velikog eventa je upravo to – stvoriti platformu za sve sudionike i goste da se povežu, da stvore nove kontakte i nove potencijalne suradnje za budućnost, govori nam varaždinska modna dizajnerica Melita Kukec još pod dojmom modne revije pod nazivom Kookabee X.
Uz bogati glazbeno-scenski program i gastro ponudu, predstavljeno je prvih 10 godina rada varaždinskog branda Kookabee Melite Kukec, koja kroz godine okuplja i surađuje s raznim institucijama, poduzetnicima i pojedincima iz javnog i kulturnog života grada Varaždina, kao i ostalih dijelova Hrvatske, a pojedine suradnje ostvarene su i na internacionalnom nivou.
Melita je od malena obožavala crtanje, 8 godina išla je i na Vanimu i crtala animirane filmove. U srednjoj je počela šivati sebi i prijateljicama na maminoj staroj Bagatici na nožni pogon.
Kaže da je od studija imala ideju za vlastiti biznis, a prvu vjenčanicu po narudžbi izrađivala je 160 sati.
– Od studija sam imala ideju da želim vlastiti biznis, ali ne i jasnu sliku te ideje. Imala sam sreće da sam se odmah nakon studija zaposlila kao dizajner u industriji za međimursku modnu marku Angel. koja nažalost više ne postoji. Tamo sam provela 7 godina, učila od iskusnijih i stekla dragocjeno iskustvo. Dizajnirala sam mušku, žensku i kolekciju za trudnice, od traperica do kaputa, bluza i viskoznih majica. Tamo sam bila ‘pravi’ dizajner, birala tkanine, crtala tehničke skice, odlazila na modne sajmove. Ali paralelno s tim već sam imala svoj mali atelje u Varaždinu, gdje sam uglavnom radila kostimografiju za razne, najčešće dječje predstave, plesne nastupe i slično. A negdje u to vrijeme izradila sam i prvu vjenčanicu po narudžbi, za koju mi je, sjećam se trebalo 160 sati! – prisjeća se Melita.
I dan danas najviše se, kaže, posveti vjenčanicama.
– Vjenčanica je ženi najvažnija haljina i svakoj je mladenki iznimno bitno da se na svoj veliki dan osjeća posebno i predivno u svojoj haljini snova. Zato se svakoj svojoj mladenki maksimalno posvetim, slušam sve njene želje, crtam skice, tražim prikladne tkanine, ali i dajem neke svoje sugestije. Potrudim se svakoj ispuniti želju i najsretnija sam kad na kraju procesa mladenka dođe po svoju haljinu, kad vidim osmjeh sreće i zadovoljstva, ponekad i koju suzu radosnicu, kad se na kraju zagrlimo i kad mi nakon slavlja pošalju svoje slike i opišu emocije zadovoljstva. To me usrećuje i čini da sav moj trud ima smisla – kaže Melita.
Ističe i kako je bitna održivost mode.
– Tekstilna industrija je drugi po redu najveći svjetski zagađivač i nekad me jako mučilo to što je moja profesija dio te prljave industrije. No danas shvaćam da je upravo Slow fashion, proizvoditi manje, pametnije, prema potrebi, kvalitetno i trajno, ono što je u toj priči bitno. I vidim da ima sve više ljudi koji tako razmišljaju i koji će radije kupiti jedan kvalitetan komad, nego impulzivno kupiti 5 jeftinih krpica, zato jer su jeftine, a koje će možda jednom obući. Zato je tu i naša Bug kolekcija, u kojoj koristim samo prirodne tkanine, organski pamuk, bambus i sl. i kroz koju naglašavamo važnost očuvanja ravnoteže ekosistema kroz očuvanje njihovih najsitnijih organizama – kukaca. I da, povezano je s mojim imenom i nazivom brenda, Kooka je očito od mog prezimena Kukec, a Melita je pčela na grčkom – bee.
U Varaždinskim Toplicama protekli vikend bio je posvećen blaženom Alojziju Stepincu, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama.
Tako je u petak u Kino dvorani Ljubelj organizirana tribina “Alojzije Stepinac – naš suvremenik”, a predavač je bio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru, inače pranećak Alojzija Stepinca, koji mu je ujedno bio i krizmeni kum.
Mons. Mrzljak na predavanju se osvrnuo na period od 5. prosinca 1951. godine kada je Stepinac iz Lepoglave prebačen u Krašić, pa do njegove smrti 10. veljače 1960. godine. Kao živi svjedok toga vremena, mons. Mrzljak iznio je mnoge dogodovštine iz zajedničkog života i susreta.
Potom je u subotu na platou ispred župne crkve sv. Martina biskupa otkrivena brončana bista blaženog Alojzije Stepinca koju je blagoslovio upravo mons. Mrzljak.
Bistu je izradio akademski kipar Vida Vučak, a prilikom blagoslova biste, događaj su svojim izvedbama uveličali članovi mješovitog župnog zbora Župe sv. Martina biskupa u Varaždinskim Toplicama, dok su se članice Ogranka Matice Hrvatske pobrinule za zakusku za okupljeno mnoštvo.
Kako je istaknuo Stjepan Juranić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama, ovime je Matica ostavila trajni spomenik koji poziva sve da kod prolaska pored biste upute molitvu kako bi blaženik što prije bio uzdignut u rang sveca.
– Čini mi se da se oko blaženog Alojzija Stepinca još uvijek vode polemike u hrvatskom društvu, što ne bi trebalo biti upitno jer se zna da je on hrvatski mučenik i žrtva totalitarnog komunističkog režima. On je bio svjetionik u 20. stoljeću – poručio je Juranić.
Dodajmo kako je nakon otkrivanja biste mons. Mrzljak služio koncelebriranu misu s velečasnim Sinišom Dudašekom, župnikom Župe sv. Martina biskupa u Varaždinskim Toplicama i velečasnim Tomislavom Antekolovićem.
Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad organizirala je u petak, 4. listopada, jednodnevno studijsko putovanje po vinskoj regiji Jeruzalem – Ormož, tijekom kojeg su članovi LAG-a imali priliku vidjeti projekte, primjere dobre prakse u održivom razvoju na ruralnom području LAG-a Povezani med Dravo in goricami.
Zanimljivo studijsko putovanje započelo je u Ormožu, gdje je gostima iz Hrvatske dobrodošlicu poželio Danijel Vrbnjak, gradonačelnik Ormoža i predsjednik LAG-a Povezani med Dravo in goricami, koji je tom prilikom istaknuo kako ova, jedna od najboljih vinskih regija na svijetu svoj održivi turistički razvoj temelji upravo na vrhunskim vinima i odličnoj gastronomskoj baštini.
Ormoški gradonačelnik predstavio je i odlične rezultate u privlačenju investicija u ovaj pogranični kraj, a posebno se je osvrnuo na brojne projekte koji su ostvareni zahvaljujući LAG-u Povezani med Dravo in goricami, među kojima su primjerice, poduzetnički inkubator, nova tržnica u Ormožu i hostel u Ormožu.
Zanimljivu prezentaciju o ponudi ove atraktivne turističke destinacije, jedne od stotinu zelenih destinacija u svijetu, održao je Andrej Vršič, direktor ormoškog Zavoda za turizam, kulturu i šport, dok je ustroj i rad LAG-a Povezani med Dravo in goricami, koji djeluje na području općina Ormož, Dravsko Središće, Gorišnica i Sveti Tomaž, predstavio Matjaž Kosi, stručni suradnik u LAG-u Povezani med Dravo in goricami.
– LAG Sjeverozapad je jedan od najuspješnijih lokalnih akcijskih grupa u Republici Hrvatskoj po iskorištenosti sredstava za ruralni razvoj. Danas smo vidjeli primjere dobre prakse i razmijenili iskustva u radu naša dva LAG-a. Oduvijek smo bili dobri susjedi, zato vjerujem da će naše dvije lokalne akcijske grupe uspješno surađivati u projektima prekogranične suradnje na korist ljudi s obje strane granice – istaknuo je u Ormožu Marijan Škvarić, predsjednik LAG-a Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.
Poslovni model raspršenog hotela
Članovima LAG-a Sjeverozapad posebno je predstavljen – Raspršeni hotel Jeruzalem, jedini takve vrste u Sloveniji, koji kroz poslovni model zajedničke recepcije i marketinškog nastupa uspješno povezuje iznajmljivanje kuća za odmor na području ove lokalne akcijske grupe.
Domaćini iz LAG-a Povezani med Dravo in goricama na Kogu su predstavili još jedan uspješni projekt ove slovenske lokalne akcijske grupe – Košarkinu hišu, staru ladanjsku kuću
koja ima bogatu i zanimljivu povijest, a koja je nedavno temeljito obnovljena pa je u njoj predstavljena i zanimljiva etnološka zbirka koja svjedoči o bogatoj vinogradarskoj tradiciji tog kraja.
Tako je dobro
Odlična tradicijska gastronomija Jeruzalema s jelima od hajdine kaše članovima LAG-a Sjeverozapad predstavljena je u Taverni u Svetinjama, a vrhunska vina ove, jedne od najcjenjenijih vinskih regija u svijetu, prezentirana su na degustaciji u 350 godina staroj – zidanici Malek.
Tom je prilikom u Jeruzalemu predstavljena i iznimna ponuda međunarodno nagrađivanih vina i pjenušaca Vinarije Puklavec Family Wine, najvećeg slovenskog vinara čija je godišnja produkcija čak 3 milijuna litara vina.
– Kada su Napoleonovi vojnici prije dva stoljeća došli u ovaj kraj i kušali naše vino pohvalili su ga riječima – c’est si bon (tako je dobro), a naši su ljudi to razumjeli kao – ši-pon, pa od tada ova sorta vina nosi taj naziv – rekao je duhoviti Andrej Vršič na prezentaciji u vinskom podrumu obitelji Puklavec.
Članovima LAG-a Sjeverozapad predstavljena je i ponuda na turističkom poljoprivrednom gospodarstvu Puklavec u Miklavžu pri Ormožu, čija su vina također dobila brojne međunarodne nagrade za vrhunsku kvalitetu vina.
Vinari ovog svjetski poznatog vinogorja tom su prigodom pohvalili veliki napredak hrvatskih vinara, posebice onih u susjednom Međimurju.
Tijekom studijskog putovanja upriličen je i razgled kulturno – povijesnih znamenitosti ove vinorodne regije u kojoj uzgoj vinove loze seže još u vrijeme Kelta, među kojima je i crkva Majke Božje Žalosne, koju krasi oltarna slika koju su u ovaj kraj donijeli vitezovi križari koji su se vraćali iz Prvog križarskog rata.
– S našim susjedima preko Drave dijelimo istu povijest i tradicijsku baštinu, na kojoj nastojimo temeljiti održivi razvoj u budućnosti. Na ovom studijskom putovanju vidjeli smo niz odličnih i inovativnih projekata koji su ostvareni zahvaljujući LAG-u Povezani med Dravo in goricami, kojima je unaprijeđena kvaliteta života ljudi koji žive u ruralnom prostoru. Imamo obostrani interes i brojne mogućnosti da kroz prekograničnu suradnju naše dvije lokalne akcijske grupe ostvarimo bolju suradnju u turizmu, poljoprivredi i kulturi, posebno u očuvanju i prezentaciji naše tradicijske kulturne baštine – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.
Podsjećamo, rad LAG-a Sjeverozapad financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja (Udio sufinanciranja: 90% EU, 10% RH).