Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska policija najviše je vozačkih dozvola poništila “friškim” vozačima

Objavljeno:

- dana

Kad su 1. kolovoza 2019. godine stupile na snagu nove izmjene i dopune Zakona o sigurnosti cestovnog prometa, bez dozvole je u Hrvatskoj, u razdoblju od početka kolovoza do kraja prosinca, ostalo 139 osoba.

Rezultat je to oštrijeg zakona, zbog kojeg su vozači brže i “lakše” skupili negativne prekršajne bodove, ali i postavljanja kamera te pojačanih kontrola na cestama. Dozvolu su vozači u Hrvatskoj najčešće gubili jer su za upravljač sjedali pijani ili su previše stiskali papučicu gasa.

Rezultati

Inače, maksimalno se za jedan prekršaj može odrediti 6 negativnih bodova. Vozaču koji je u vremenu od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem se tako ukida i poništava vozačka dozvola, dok mladom vozaču koji je u dvije godine prikupio 9 negativnih prekršajnih bodova, također se rješenjem ukida i poništava vozačka dozvola.

Smatramo da su na području Policijske uprave varaždinske izmjene spomenutog zakona postigle svoju svrhu, što je vidljivo kroz smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća i
stradalih osoba.”

Istražili smo se kakvi su rezultati u PU varaždinskoj i međimurskoj otkako su na snagu stupile nove izmjene i dopune Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. Policijska uprava varaždinska donijela je 20 rješenja o poništavanju vozačkih dozvola, dok su u Policijskoj upravi međimurskoj za šest osoba donijeta rješenja o oduzimanju i ukidanju vozačke dozvole.

Među šest osoba u Međimurju kojima su poništene vozačke, jedna je recidivist, dok i u Varaždinskoj županiji među onima kojima su poništene vozačke dozvole također ima recidivista.

Najviše vozačkih dozvola u Varaždinskoj županiji poništeno je osobama u dobi od 18 do 24 godine – čak devet, za sedam osoba od 25 do 34 godine starosti, od 35 do 44 godine starosti bez vozačke je ostalo dvoje ljudi, a po jedna vozačka dozvola poništena je vozačima u dobi od 45 do 54 i od 55 do 64 godine starosti.

– Najviše se radi o prekršajima vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzina i upravljanja za vrijeme kada je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja – objašnjavaju iz Policijske uprave varaždinske.

Osoba kojoj je vozačka dozvola ukinuta i poništena može ponovno polagati vozački ispit istekom roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja o ukidanju vozačke dozvole.

Zatvorske kazne

– Vozači kojima je poništena vozačka dozvola tretiraju se kao i osobe koje nikad nisu položile vozački ispit, te u slučaju da se zateknu u vožnji s poništenom vozačkom dozvolom čine prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 10.000 do 20.000 kuna i kazna zatvora do 60 dana – ističu iz varaždinske policije.

Izmjene i dopune novog Zakona o sigurnosti u cestovnom prometu utjecale su tako na povećan broj poništavanja vozačkih dozvola, no tim izmjenama mnogi vozači iz Varaždinske i Međimurske županije završili su i zatvoru.

Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu odredio je izdržavanje kazne zatvora za 19 osoba.

– Policijska uprava međimurska za počinitelje prekršaja traži određivanje kazne zatvora od 30 do 60 dana, dok Općinski sud prosječno odredi 15 dana – ističu iz PU međimurske.

Od stupanja na snagu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na području Policijske uprave varaždinske ukupno je sud za 17 osoba odredio zadržavanje u trajanju do 15 dana.

Najviša predložena novčana kazna u dosad riješenim predmetima u Varaždinskoj županiji bila je 31.200 kuna, kazna zatvora od 60 dana i zaštitna mjera zabrane upravljanja od 13 mjeseci. Zato je na kraju izrečena novčana kazna u iznosu od 16.200 kuna i zaštitna mjera zabrane upravljanja od 13 mjeseci.

U Međimurju je najveća izrečena novčana kazna, u iznosu od 12.000 kuna, određena za kaznenu odredbu prekršaja vozača motornog vozila ili instruktora koji se odbije podvrgnuti ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi i urina.

Iako mnogo kritiziraju posljednje izmjene Zakona o sigurnosti na cestama i smatraju da se njima neće ništa postići, varaždinska policija vidi svrhu u izmjenama Zakona.

Svrha

– Smatramo da su na području Policijske uprave varaždinske izmjene spomenutog zakona postigle svoju svrhu, što je vidljivo kroz smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća i stradalih osoba – ističu iz PU varaždinske, a isti stav imaju i njihovi kolege iz PU međimurske.

– Uvođenje strožih kazni za najteže prekršaje u prometu direktno je utjecalo na smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća u odnosu na isto razdoblje 2018. godine – zaključuju iz međimurske policije.

Negativni bodovi

Najčešći prekršaji u prometu za koje se određuju negativni prekršajni bodovi su:
– vožnja pod utjecajem alkohola po koncentracijama od 0,51 do 1,00 g/kg – 3 boda; do 1,01 do 1,50 – 4 boda; više od 1,50 i odbijanje alkotestiranja – 6 bodova
– prekoračenje brzine u naselju od 21 do 30 km/h više od dozvoljenog – 2 boda, od 31 do 50 km/h više od dozvoljenog – 3 boda; preko 50 km/h više od dozvoljenog – 6 bodova
– prekoračenje brzine izvan naselja preko 50 km/h više od dozvoljenog – 3 boda.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje