Povežite se s nama

U fokusu

“Varaždinska županija ima veliki potencijal u revitalizaciji starih objekata kao kućica za odmor”

ministarstvo turizma Gari Cappelli

Objavljeno:

- dana

Potpora Ministarstva turizma najvažnijim turističkim manifestacijama u Varaždinu i Varaždinskoj županiji te potencijali razvoja ruralnog turizma bile su glavne teme sastanka predsjednika Gradskog vijeća i prvog čovjeka varaždinskog HDZ-a Damira Habijana i saborskog zastupnika Anđelka Stričaka s ministrom turizma Garijem Cappellijem i državnim tajnikom u tom ministarstvu Tončijem Glavinom.

Sastanak je održan 17. travnja.

– Varaždinska županija ima veliki potencijal u revitalizaciji starih objekata i njihovog korištenja kao kućica za odmor. Riječ je o vrsti turizma koji susjedne županije, poput Krapinsko-zagorske županije, već uvelike razvijaju. Mišljenja sam da i Varaždinska županija u tom sektoru ima velike mogućnosti. To bi obogatilo turističku ponudu, a bogatija ponuda znači i više turista i to ne samo onih koji stižu na jedan dan nego bi se povećao i broj noćenja – naglasio je Habijan.

S njim se u ocjeni složio ministar Cappelli dodavši da Ministarstvo prati i stimulira razvoj takve vrste turizma.

I Habijan i Stričak zahvalili su resornom ministru na sredstvima kojima su prošle godine poduprli uređenje varaždinskog Aquacityja. Riječ je o 480 tisuća kuna te se nadaju nastavku takve suradnje i ove godine.

U razgovoru je Cappelli istaknuo da sam grad Varaždin ima vrhunske turističko-kulturne manifestacije koje Ministarstvo turizma prati i financijski. Riječ je o Špancirfestu te Varaždinskim baroknim večerima za koje je Ministarstvo ove godine povećalo iznos potpore.

– Svaka potpora uvijek dobro dođe, a organizacija tih manifestacija, njihovo značenje na nacionalnom te međudržavnom nivou, potvrda su da su novci stigli na pravu adresu. Nadamo se da će Ministarstvo pojačati promocijske aktivnosti vezane uz turističke manifestacije jer svaka takva kampanja znači i veći broj posjetitelja, ali i veću zaradu turističkog i ugostiteljskog sektora u Varaždinu i županiji – zaključio je Habijan.

U fokusu

I u Varaždinu krenulo prikupljanje potpisa za ukidanje COVID potvrda

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

most, referendum, covid potvrde

Diljem Hrvatske, pa tako i u Varaždinu, na više od 1200 mjesta krenulo je prikupljanje potpisa za pokretanje raspisivanja ustavotvornog i zakonodavnog referenduma.

Potpisi će se prikupljati iduća dva tjedna, do 18. prosinca.

MOST traži referendum kojim bi se u roku od 30 dana ukinule COVID potvrde, a ovlasti Nacionalnog stožera prebacile na Sabor, koji bi odluke donosio dvotrećinskom većinom.

Iduća dva tjedna potpisi će se prikupljati na dvije stalne lokacije; kod gradske knjižnice (Franjevački trg) i na gradskoj tržnici (kod BIPE), te povremeno kod Konzuma u Zagrebačkoj ulici i na Banfici, kod Mlinara u POS naselju te ulici braće Radić.

Nastavite čitati

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje