Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija morat će uvoziti zidare, vozače i liječnike!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Varaždinska županija će, po svemu sudeći, morati uvoziti radnu snagu. Iako je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen konstantan pad broja nezaposlenih, izuzev u srpnju, kad su se na burzu prijavili učenici koji su završili srednju školu, problem je što na burzi više nema dovoljno radnika za poslodavce

Samo dvije molbe

– Svaki put kad se neka firma otvara, mi se u Zavodu hvatamo za glavu: “Isuse, što ćemo napraviti, gdje ćemo mi tom poslodavcu pronaći radnu snagu?” U zadnje dvije godine mi poslodavcima ne možemo zadovoljiti njihove potrebe za radnicima – rekla je Jasenka Hutinski, voditeljica regionalnog Zavoda za zapošljavanje Varaždin na zadnjoj sjednici Županijske skupštine.

– Tražili smo 10 građevinaraca, a dobili dvije molbe – očajan je direktor Brlek, čija tvrtka radi po cijeloj Europi

Navela je da su najtraženija zanimanja radnici u proizvodnji, šivači, kožari i elektroinstalateri, a kronično nedostaju i vozači, liječnici, a posebno radnici u građevini. Samo u listopadu poslodavci su iskazali potrebu za 142 radnika u građevinarstvu, a zaposlen je 41. Direktor varaždinske tvrtke Montažne kuće DLB za proizvodnju i montažu Dražen Brlek već nekoliko mjeseci bezuspješno traži građevinarce, a nedavno je objavio oglas za zidare i tesare.
– Tražili smo 10 radnika, a dobili dvije molbe! Više ne znam što da napravim, jer u Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetnih građevinaraca. Posla ima, a radnika nema – očajan je direktor tvrtke koja radi po cijeloj Europi.
Tvrdi da u toj tvrtki mjesečna primanja nisu ispod 5.500 kuna za 180 sati rada.
– Radnicima plaćamo i putne troškove i svaki odrađeni prekovremeni sat, a ako još idu na teren, primjerice, montirati kuće negdje izvan Hrvatske, mogu mjesečno zaraditi od 10.000 do 12.000 kuna. Nedostatak radnika trenutno pokušavam popuniti s kooperantima, što je skuplja varijanta, no sve više razmišljam o tome da radnu snagu potražim u susjednim zemljama, Mađarskoj ili BIH – rekao je Brlek.

Očito je da više nije pitanje trebamo li otvoriti granice i uvesti radnu snagu, već ćemo to morati učiniti čim prije. Toga su svjesni i u varaždinskom Zavodu za zapošljavanje, u kojem su već poduzeli prve korake.

PROSJEK – prvih devet mjeseci ove godine prosječno je u evidenciji varaždinskog Zavoda bilo 5.968 nezaposlenih osoba, što je 22 % manje u odnosu na isto razdoblje lani.

– Nedavno smo izradili prijedlog godišnje kvote uvoza radne snage. Naš Zavod je dao prijedlog za 180 radnika u građevini, prijevozu i za liječnike, no ništa nije prihvaćeno. Povećanje kvota traži i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Gospodarska komore, no ti se zahtjevi svode na minimum. Ako Hrvatska ne  želi strane radnike, onda dajte riješite situaciju našim poslodavcima – poručila je Hutinski. 
Je li nedostatak radne snage posljedica toga što su dobri i kvalitetni radnici otišli raditi u druge zemlje za veće plaće? Prema podacima koje je iznijela Hutinski, u prvih devet mjeseci samo s evidencije Zavoda 280 nezaposlenih je otišlo raditi u inozemstvo, tako da je prava brojka osoba koje su otišle “trbuhom za kruhom” iz Varaždinske županije sigurno još i veća. 

U Hrvatskoj građevinari mogu zaraditi do 12.000 kuna mjesečno, a u Europi i do 3.000 eura mjesečno 

– Poslodavci bi imali radnike da ih bolje plaćaju. Onda bi oni koji u Münchenu rade za 8.000 ili 9.000 kuna došli tu raditi. Treba povećati plaće radnicima i to poslodavcima jasno reći – rekao je Štromar.
Zapravo, građevinarci u inozemstvu zarađuju i puno više od brojki koje je naveo župan. Kako doznajemo, kvalificirani zidar s iskustvom u inozemstvu po satu je plaćen između 14 do 16 eura, pa uz prekovremeni rad mjesečno može zaraditi i do 3.000 eura.  
Nezavisni vijećnik Siniša Miličić tvrdi da su radnici ti koji su potplaćeni.  – Posebno u prerađivačkoj industriji. No, zato njihova uprava i menadžment imaju jako dobre plaće. Nije mi ovo lako reći, ali ako se mladima pruži prilika da napuste Hrvatsku ili imaju mogućnost raditi za 2.500 kuna, nemaju što birati: neka bježe glavom bez obzira – zaključio je Miličić.

U prvih devet mjeseci u inozemstvo je, prema službenim podacima Zavoda za zapošljavanje, otišlo 280 nezaposlenih iz njihove evidencije, no stvarni broj sigurno je daleko veći. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Šest djelatnika varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje još uvijek radi od kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čitatelji Regionalnog tjednika požalili su se novinarima da ne mogu doći na razgovor uživo u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Područnu službu u Varaždinu, jer brojni djelatnici i dalje zbog mjera borbe protiv koronavirusa rade od kuće.

O navedenoj problematici uputili smo upit HZMO-u kako bismo provjerili o čemu se radi.

U skladu s Odlukom o organizaciji rada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021. i Uputom Ureda za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala od 10. rujna 2021., radnicima HZMO-a može se odrediti rad od kuće, ističu iz ove institucije, koji se organizira pod uvjetom da se na taj način može osigurati uredno obavljanje poslova u propisanom radnom vremenu, u protivnom, određeni rad od kuće opozvat će se na zahtjev neposrednog rukovoditelja.

– U Područnoj službi u Varaždinu zaposlena su ukupno 123 radnika, od kojih šest koristi mogućnost rada od kuće, u skladu s Odlukom o organizaciji rada u HZMO-u za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021., u kojoj stoji da je rad od kuće moguće odrediti radnicima s kroničnim nezaraznim bolestima na temelju odgovarajuće potvrde liječnika da se radi o bolesti i zdravstvenom stanju koji mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19, a sukladno popisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2. rujna 2020. godine. Na temelju navedene odluke ukupno šest radnika HZMO-a u Područnoj službi u Varaždinu priložilo je odgovarajuću liječničku potvrdu temeljem koje im je odobren rad od kuće do opoziva, odnosno do zahtjeva radnika o povratku na posao. S obzirom na navedeno, ne stoji tvrdnja da većina radnika PS-u u Varaždinu koristi mogućnost rada od kuće, već je riječ o 4,8 % radnika od ukupnog broja zaposlenih u PS-u u Varaždinu – stoji u odgovoru HZMO-a novinarima Regionalnog tjednika.

Napominju i da su u PS-u u Varaždinu svakodnevno, tijekom radnog vremena, strankama na raspolaganju pravni savjetnici za tuzemna i inozemna prava radi davanja stručnih odgovora i pružanja pomoći oko ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, doplatka za djecu, nacionalne naknade za starije osobe i ostalih pitanja iz nadležnosti HZMO-a.

Zakonski okvir

Inače, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnoga gospodarstva i Norveška udruga poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavili su na završnoj konferenciji održanoj krajem travnja smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu.

Prema posljednjim podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1 % zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9 % zaposlenih. Na razini EU-a 12 % zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6 % koji su na daljinu radili povremeno.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, rekao je: “Rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao se tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit. On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih, tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom.”

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine 13 % ispitanika u Hrvatskoj željelo je nakon završetka pandemije svakodnevno raditi na daljinu, 25 % nekoliko puta tjedno, a 18 % nekoliko puta mjesečno. Na razini EU-a kao cjeline ti su udjeli: 13 % svakodnevno, 31 % nekoliko puta tjedno i 21 % nekoliko puta mjesečno.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u, i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u, predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut – institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika. Drugim riječima, poslodavac bi snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva i isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svoga poslovnog subjekta poslodavac bi se trebao savjetovati s Radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

Radnici

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kraju rasprave je zaključio: “Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprečavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca.”

Nastavite čitati

U fokusu

U ponedjeljak kreću prijave za upis u srednje škole

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

srednja strukovna škola varaždin

Prijave za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. počinju u ponedjeljak 23. svibnja, a po odluci o upisu planirano je ukupno 46.377 upisnih mjesta u 2133 razredna odjela, piše tportal.

Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole elektroničkim putem preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole.

U javnim, odnosno školama čiji su osnivači država, županije i gradovi planirana su mjesta za 43.793 učenika u 1988 razrednih odjela, u privatnim za 1719, a u školama čiji su osnivači vjerske zajednice 865 učenika.

Za gimnazijske programe u javnim srednjim školama planirano je 10.710 mjesta u 447 razrednih odjela, u četverogodišnjim programima strukovnih škola ima mjesta za 18.438 učenika u 808 razrednih odjela, a u trogodišnjim za 6242 učenika u 284 razredna odjela.

U programima obrazovanja za vezane obrte u trajanju od tri godine ima mjesta za 4.858 učenika, u petogodišnjim programima za medicinske sestre i tehničare ima mjesta za 1.214 učenika, a u programima obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme za 124 učenika.

U prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju ima 838 mjesta u 97 razrednih odjela.

U glazbenim i plesnim školama ima mjesta za 1.369 učenika u 77 razrednih odjela.

Prijave u sustav u ljetnom upisnom roku počinju 23. svibnja, a obrazovni programi mogu se prijavljivati od 25. do 28. lipnja.

Dodatni ispiti i provjere održavat će se od 29. lipnja do 4. srpnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 9. srpnja.

Izvor: tportal

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje