Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija ne želi Bolnicu s ogromnim dugom

Objavljeno:

- dana

DVOJBE

Iako je 2014. godine u sklopu sanacije dobila financijsku injekciju od 181 milijun kuna, Opća bolnica Varaždin posluje s manjkom prihoda, a svoje obveze i dalje ne uspijeva plaćati na vrijeme. Izvješće o poslovanju za 2015. pokazuje da je ostvaren novi manjak od 2,3 milijuna kuna, čime je ukupni povećan na 88,8 milijuna kuna.

Još je gora situacija kada su u pitanju obveze: na kraju prošle godine iznosile su 108,7 milijuna kuna, od čega se 54,5 milijuna kuna odnosi na one već dospjele.

Hitna procedura

Iz tih podataka je vidljivo da sanacija, koja je službeno počela u srpnju 2013., nije uspjela. Međutim, varaždinska bolnica nije iznimka. Novi ministar zdravlja Dario Nakić (HDZ) je naveo da su hrvatske bolnice nakon sanacije u 2014. i 2015. napravile novih 2,1 milijardu kuna obveza. Njegov plan je – županijske bolnice vratiti osnivačima. U hitnu proceduru je uputio izmjene Zakona o sanaciji javnih ustanova, a bude li to prihvaćeno u Saboru, Varaždinskoj županiji će biti vraćena osnivačka prava nad Općom bolnicom Varaždin i Specijalnom bolnicom Varaždinske Toplice. U petak je održan sastanak sa (do)županima i pročelnicima za zdravstvo, na kojem je Nakić najavio da će između Ministarstva zdravlja, Varaždinske i drugih županija te zdravstvenih ustanova biti sklopljeni posebni sporazumi.

Opća bolnica je u sklopu sanacije 2014. dobila 181 milijun kuna, 2015. manjak  je ponovno povećan

– Unutar svakog sporazuma će posebno biti iskazana dugovanja bolnica nastala od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2015. – izvijestili su iz Ministarstva. I dok će se dinamika otplate tih dugova dogovoriti posebno, dugove nastale od 1. siječnja ove godine bolnice će morati vraćati uštedama iz tekućeg poslovanja i dodatnim sredstvima koja će se, najavili su iz Ministarstva, osiguravati iz EU fondova. Varaždinski dožupan Alen Kišić kaže da načelno nije protiv vraćanja osnivačkih prava. Međutim, ističe da je nužno ispuniti dva uvjeta.

– Bez obzira na brojne opaske i primjedbe na predloženi tekst dopuna Zakona, ministar Nakić ga upućuje u saborsku proceduru. Primjedbe nismo dali samo mi, nego brojni drugi čije su ustanove u sanaciji, ali ništa zasad nije uvaženo, nadam se da će biti barem u saborskoj raspravi. Prvi uvjet je da nam se vrate sanirane bolnice, dakle bez dugova, što je bio osnovni cilj kada smo bolnicu dali na upravljanje državi. Uz to, napokon treba riješiti financiranje. Bolnicama bi HZZO trebao plaćati po stvarnoj realizaciji, jer je to osnovni preduvjet uravnoteženog poslovanja i jamstvo da neće ponovno generirati gubitke – napominje.

Nepoznanice

Prihodi dosad nisu pokrivali troškove, pa je pitanje je hoće li i na koji način bolnice uspjeti ostvariti dodatne uštede i, što je najvažnije, prestati stvarati nove gubitke. Taj problem nisu uspjeli riješiti ni prijašnji ministri.

Sanaciju bolnica je 2013. pokrenuo ministar Rajko Ostojić (SDP), kojem se (slično kao sada Nakiću) spočitavalo da je u sanaciju krenuo prije utvrđivanja jasnih kriterija financiranja.

Nakon njega je došao Siniša Varga (SDP), koji se izborio za izlazak HZZO-a iz državne riznice, te napustio način financiranja isključivo putem limita: 80 posto novca koje bolnice danas dobivaju je fiksno, a 20 posto ovisi o tome koliko su odradile. Međutim, Nakić je za Večernji list još u siječnju najavio da će takav model promijeniti, jer smatra da je poticao isključivo potrošnju.

Sanaciju 2013. započeo SDP-ov  Ostojić, a odmah se upozoravalo da  neće uspjeti

Kišić je skeptičan.

– Ovo je bitna tematika, jer se direktno odražava na prava pacijenta, ali i funkcioniranje županija. Izmjene Zakona su preuranjeni potez ministra, koji je najavio ogromne reforme. Umjesto da se ovo pitanje naslanja na set reformi, ide se obrnuto. Izgleda da bismo trebali preuzeti nesanirane ustanove, a da unaprijed ne znamo s kolikim financijskim teretom, te s nepoznanicama vezanima uz daljnje financiranje – poručio je.

Tko će imati zadnju riječ? 

I dok je ministar Dario Nakić isticao da je bivša Vlada sanacijske upravitelje imenovala bez natječaja, plana i programa rada, dožupan Alen Kišić upozorava na njegov potez.

– Prema izmjenama Zakona o sanaciji javnih ustanova, županija bi imala osnivačka prava nad bolnicom i imenovala upravno vijeće, koja bi pak imenovalo ravnatelja. Ravnatelj, pa čak i vršitelj dužnosti bi trebao dobiti suglasnost ministra, iz čega je vidljivo da želi zadržati zadnju riječ kod imenovanja. Čini se da je cijela priča usmjerena na to kako će se ministar “riješiti” ustanova u sanaciji, a istodobno imati pravo na imenovanje ravnatelja ustanova, naravno po političkom ključu – navodi Kišić.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Unutarstranački izbori u HDZ-u: Stričak i dalje vodi stranku na razini županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Više od 200.000 članova Hrvatske demokratske zajednice u nedjelju je, 17. listopada, biralo predsjednike i potpredsjednike u 428 općinskih, 127 gradskih i 20 županijskih organizacija stranke.

Redoviti unutarstranački izbori održani su po načelu jedan član – jedan glas, a članovi stranke mogli su birati između ukupno 658 kandidata.

U Varaždinskoj županiji HDZ je na ovim unutarstranačkim izborima imao ukupno 32 kandidata za predsjednike županijske te gradskih i općinskih organizacija stranke.

Županijsku organizaciju Hrvatske demokratske zajednice Varaždinske županije i dalje će voditi dosadašnji predsjednik, ujedno i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dok su potpredsjednici Nadica Dreven Budinski, Željko Dvekar, Josip Križanić i Damir Poljak.

– Danas smo po model jedan član – jedan glas odradili prvi dio unutarstranačkih izbora, birali županijskog, gradske i općinske predsjednike i njihove potpredsjednike. Svima koji su se upustili u tu unutarstranačku izbornu utakmicu se zahvaljujem, a svima kojima je članstvo dalo povjerenje čestitam te im želim puno uspjeha u radu. Drugi dio izbora odraditi ćemo u narednih mjesec dana gdje na izbornim skupštinama biramo stranačka tijela – rekao je Stričak.

– Pred nama su veliki izazovi, kako što bolje odgovoriti na prijetnje današnjice – epidemiju koronavirusa, migrantsku krizu i slično, a isto tako kako što bolje iskoristiti financijska sredstva programa oporavka i otpornosti te redovne financijske omotnice Europske unije. Na svečanoj sjednici županijske skupštine premijer Plenković je naglasio da sjever Hrvatske može očekivati oko 15 milijardi kuna, odnosno svaka županija po milijardu i pol za svoje projekte, a ostalo će biti usmjereno na zajedničke kao što su izgradnja brzih cesta, željezničkih pruga, regionalnog centra za gospodarenje otpadom i slično. Maksimalno smo posvećeni tim investicija i siguran sam da će upravo trudom dužnosnika HDZ-a ovaj mandat biti bogat projektima. Hvala vam na povjerenju – dodao je predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Varaždinske županije.

Gradske organizacije HDZ-a u narednom će mandatu voditi Damir Habijan u Varaždinu, Zdenko Đuras u Ivancu, Robert Dukarić u Lepoglavi, Goran Križanić u Ludbregu, Siniša Jenkač u Novom Marofu te Josip Hajduk u Varaždinskim Toplicama.

Kad je riječ o općinskim organizacijama HDZ-a Varaždinske županije, predsjednici u narednom mandatu bit će Vladimir Kramarić u Bednji, Silvija Mekota u Beretincu, Tomislav Ledinski u Breznici te Marko Fišter u Brezničkom Humu.

Tomislav Lazar vodit će općinsku organizacija HDZ-a u Cestici, Zlatko Kanjir u Donjoj Voći, Goran Kaniški u Gornjem Knegincu, a Josip Križanić u Jalžabetu, dok će u Klenovniku predsjednik biti Martin Pintarić, a u Ljubešćici Nenad Horvatić.

Općinsku organizaciju HDZ-a u Malom Bukovcu vodit će Ivana Šafarek, u Martijancu Dubravko Besek, u Maruševcu Snježana Cerjan te u Petrijancu Mario Kiđemet, dok će predsjednik HDZ-a u Sračincu biti Ivica Rojc, u Svetom Đurđu Ivana Bedeković te u Svetom Iliji Marin Bosilj.

Željko Racanović bit će na čelu HDZ- a u općini Trnovec Bartolovečki, Dražen Đurašin u Velikom Bukovcu, Silvija Zagorec u Vidovcu, Mirjana Jambriško u Vinici te Dragutin Mateković u Visokom.

Nastavite čitati

U fokusu

Šansa poljoprivrednika iz Varaždinske županije je u proizvodima više kvalitete

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na 2. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, koji su 15. i 16. listopada održani u Zagrebu, sudjelovali su župan Anđelko Stričak i njegova zamjenica Silvija Zagorec.

Uz strateške smjernice za suočavanje s izazovima u poljoprivredi u narednih 10 godina, novosti o izmjenama u zakonodavstvu, Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. -2030., na konferenciji je predstavljen i nacionalni sustav označavanja domaćih proizvoda “Dokazana kvaliteta – Hrvatska”.

– Varaždinska županija ima niz zaštićenih poljoprivrednih proizvoda na europskoj i nacionalnoj razini, koji su autohtoni i itekako se ističu svojom kvalitetom. S obzirom da ne raspolažemo velikim poljoprivrednim površinama, budućnost poljoprivrede naše županije je u proizvodima više kvalitete i posebnih karakteristika koji mogu biti itekako konkurentni. Poljoprivrednici iz Hrvatske do 2027. godine iz EU fondova na raspolaganju imaju više od pet milijardi kuna, pri čemu će, primjerice, uskoro biti otvoren natječaj za robotizaciju farmi. Vjerujem da će priliku za povlačenje bespovratnih EU sredstava i daljnji razvoj proizvodnje  iskoristiti i poljoprivrednici iz Varaždinske županije, u čemu imaju našu punu podršku – rekao je župan Stričak.

U Zagrebu se varaždinskim zeljem, zaštićenim na razini Europske unije, predstavio PPP Cafuk.

Na 2. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva prisustvao je i premijer Andrej Plenković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, čije Ministarstvo je organiziralo događanje, kao i ministri, stručnjaci i brojni poljoprivrednici.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje