Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija: župana biramo između 7 ljudi, a za pozicije gradonačelnika 32 kandidata

Objavljeno:

- dana

Kandidacijski liste i kandidature za Lokalne izbore 2021. objavljene su većinom 30. travnja, na službenim internetskim stranicama Županije, gradova i općina.

Velik je interes za poziciju župana Varaždinske županije, a moći ćemo glasati za sedam kandidata. Abecednim redom to su: Barbara Antolić Vupora, Radimir Čačić, Mario Lešina, Krunoslav Lukačić, Denis Mladenović, Darko Novoselec i Anđelko Stričak.

Čak osam kandidata borit će se za poziciju gradonačelnika Varaždina, valjane kandidature predali su Davor Patafta, Neven Bosilj, Ivan Čehok, Zdravka Grđan, Goran Habuš, Dubravka Novak, Ronald Ređep i Alen Runac.

Mnogi želi biti i na poziciji gradonačelnika Ivanca jer je pravovaljane kandidature predalo šest kandidata; Milorad Batinić, Zdenko Đuras, Jasenka Friščić, Kristina Geci Smoljo, Nikola Sedlar i Tomislav Sever.

Glasači s područja Grada Lepoglave također mogu birati između šest kandidata, a to su Robert Dukarić, Vjeran Ježek, Hrvoje Kovač, Robert Maček, Marijan Škvarić i Željko Šoštarić.

Među pet kandidata moći će birati i Ludbrežani, a za poziciju gradonačelnika borit će se Dubravko Bilić, Krešimir Horvat, Goran Križanić, Božica Makar i Siniša Markulinčić.

Četvero ljudi prikupilo je dovoljno potpisa da se kandidiraju za gradonačelnika Novog Marofa na predstojećim lokalnim izborima, a to su Luka Brezovec, Josip Gazdek, Siniša Jenkač i Mladen Smoljanec.

Nešto je manja gužva za poziciju gradonačelnika Grada Varaždinske Toplice, jer postoje samo tri kandidata, a to su Željko Bedeković, Mladen Belavić i Dragica Ratković.

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

U fokusu

Gong: “Milanović se ne ponaša kao odgovoran državnik, a Ustavni sud ne djeluje kao čuvar Ustava“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gong smatra da se Ustavni sud svojim loše obrazloženim upozorenjem predsjedniku Milanoviću stavio iznad Ustava.  Ako predsjednik Republike podnese ostavku, ništa ne smije sprječavati izabrane zastupnike Sabora da odaberu Milanovića za predsjednika Vlade.

Tako u jučerašnjoj objavi ove organizacije civilnog društva koja je usmjerena unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija te demokratske političke kulture podsjećaju da većina na Ustavnom sudu smatra da je predsjednik svojim sudjelovanjem u kampanji kontinuirao kršio Ustav.

. No Ustavni sud nikad nije donio odluku da je predsjednik kršio Ustav. Dapače, većina ustavnih sudaca ističe kako rezultati izbora nisu na bilo koji način sporni. Nejasno je stoga, kako izostanak bitne povrede može za posljedicu imati drakonsku kaznu koja nije predviđena nijednom odredbom Ustava. Svojim zaključkom prijete uskratom političkih prava Zoranu Milanoviću, i volji zastupnika da biraju tko će biti mandatar – ističu u Gongu.

I dodaju:

„U skladu s njegovom ulogom čuvara stabilnosti državne vlasti, Zoran Milanović morao je dati ostavku na mjesto predsjednika države kada se odlučio sudjelovati u parlamentranim izborima. Predsjednik države to nije učinio nego je čak i najavljivao svoje buduće ministre. Važna ustavna uloga predsjednika jest povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade. Kako taj proces može biti nepristran, ako Milanović s pozicije predsjednika pomaže jednoj strani u sastavljanju većine?“

Tvrde i da je Ustavni sud po svojoj već ustaljenoj praksi, na koju su već upozoravali kroz slučaj Markovog trga, propustio kvalitetno i precizno argumentirati odluku.

– I to odluku koja je po svojoj formi upozorenje protiv kojeg nema pravnog lijeka, stoga ni mogućnosti predsjedniku da se eventualno obrati Europskom sudu za ljudska prava. Sud izriče zabrane na temelju paušalnog pozivanja na određene ustavne norme, dok u isto vrijeme navodi da tijekom cijelog predizbornog razdoblja predsjednik svojim ponašanjem nije napravio značajan utjecaj na ishod izbora – zaključuju u Gongu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje