Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinska biskupija zatvara crkve oštećene u potresu, u nekima reducira zvonjavu

Objavljeno:

- dana

Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije,  održan je sastanak u vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području ove Biskupije.

Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša, nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc. Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen od strane Biskupije, te dr. sc. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.

Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija. Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala potresom na kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih oštećenja.

Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora Ministarstva kulture i medija.

Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila je velik broj građevina. Naime, od početka potresa u Biskupiju dolaze informacije iz župa o statički narušenim crkvama. Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc. Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih kuća.

Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan Pezelj, dipl. ing. arh.

Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe.

Župna kuća je također statički narušena. Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena, ističe se u priopćenju Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.  

Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad svetišta, te u lukovima. Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad ulaza u prostor kapele. Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena.

Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom horizontalne pukotine po čitavom objektu. Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika.

U lošem je stanju također župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove, potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju. Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava, dogodilo se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici.

U kapeli su izražene pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine.  U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na  gibanje zvonika.

U istoj župi teže je statički pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti. Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe.

Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima. Iz spomenutoga, možemo zaključiti, da su puknuća izazvana gibanjima zvonika te lokalnim utjecajima. Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata.

Život i društvo

FOTO OŠ Vidovec: posveta hrvatskome jeziku i pismenosti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pisanjem pjesama, poruka i pisama na kajkavskom narječju, učenici Osnovne škole Vidovec na satovima Hrvatskoga jezika i pod mentorstvom svoje učiteljice Sanje Biškup, obilježili su Dan materinskog jezika.

Taj se dan od 2000. godine obilježava 21. veljače, a UNESCO ga je proglasio s ciljem učenja, razvoja i unapređivanja materinskog jezika te njegove jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Učenici iz Vidovca izradili su origami srca te su u njih umetnuli svoje kajkavske ostvaraje upućene simpatijama, čime su na prigodni način proslavili Valentinovo. Dan kasnije, 22. veljače, obilježili su Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te naučili da je 1483. godine na glagoljici tiskana prva hrvatska knjiga „Misal po zakonu rimskoga dvora“.

– Učenici su pisali i ukrašavali svoje glagoljske inicijale i medaljone, osmislili su puzzle te se igrali slažući i pogađajući te glagoljske inicijale. Kreirali su naslovnice lektirnih djela te naslove pisali na glagoljici, osmislili razredne interaktivne izložbe glagoljskih spomenika pod nazivom „I spomenici mogu govoriti“, gdje su sami učenici postali Bašćanska ploča, Vinodolski zakonik ili Prvotisak. Svojim su se aktivnostima uključili i u obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika te ukazali na važnost promicanja vrijednosti i ljepota glagoljičnog pisma – izvijestila je Sanja Biškup, prof., učiteljica Hrvatskog jezika u OŠ Vidovec.

rbt

Nastavite čitati

Život i društvo

Božidar Novoselec: “U Stambenoj zoni Gaj prodano sve građevinsko zemljište!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Sračinec ima doslovno sve što je potrebno za ugodan život mještana, pa činjenica da nalikuje malom europskom gradu više nikoga ne iznenađuje. Štoviše, svi sa zanimanjem prate što se u ovoj sredini događa zadnje dvije godine, jer obilježio ih je nezapamćen „bum“ u izgradnji stambenih objekata.

Vrhunac stanogradnje

Za ovakvu situaciju u stanogradnji ponajprije su zaslužne mlade obitelji, koje zaista puno grade. Od općinskog načelnika Božidara Novoselca doznajemo da su u Stambenoj zoni Gaj imali za tu namjenu stotinjak parcela, i već su sve rasprodane!

– U ponedjeljak smo prodali predzadnju od četiriju preostalih parcela. Nakon obilaska lokacija za stambenu izgradnju utvrdili smo da je trenutno aktivno 37 parcela na kojima se grade obiteljske kuće. Dio njih je izgrađen prije nekoliko mjeseci, a ostale će biti završene do kraja ove godine. Kako bi Sračinec postao toliko interesantan za stanogradnju, trebalo je stvoriti preduvjete i sve skupa dobro pripremiti. Neke od naših lokacijskih prednosti su uređena infrastruktura te blizina Varaždina – objasnio je načelnik.
Podsjećamo, iza njega je gotovo 20 godina uspješnog upravljanja Općinom Sračinec, te je iz iskustva znao da je za atraktivnost Sračinca bio presudan i izgled samog naselja. Riječ je o nizu postojećih preduvjeta, koji obuhvaćaju Osnovnu školu s jednosmjenskom nastavom, izgrađenu sportsku dvoranu, novi dječji vrtić za 150 mališana… Sve je to u ovoj općini uređeno i funkcionira na najvišoj mogućoj razini, pa i iznad standarda. I ne samo to.

Sračinec je postao idealno mjesto za bijeg iz grada

– Sračinec će ove godine imati asfaltirane sve nerazvrstane ceste u punom profilu, a ljudi primjećuju da je maksimalna pažnja posvećena njihovoj uređenosti. Stoga je razumljivo da mještani u takvim ulicama intenzivno grade nove ili pak uređuju postojeće stambene objekte. Štoviše, prometna povezanost je takva da iz Sračinca do Varaždina stižete za pet minuta vožnje, a u našoj općini su pritom manji komunalni doprinosi i naknade od onih u većim urbanim sredinama. Imamo i kvalitetno riješene vjerske sadržaje u Sračincu te Svibovcu Podravskom, u kojem je uređena kapela sv. Benedikta. Riječ je o sakralnom objektu koji postoji već četiri stoljeća. Ove godine također su osigurana sredstava za uređenje sakralnih objekata po prioritetima koje određuje župnik Siniša Dudašek, a možemo se pohvaliti i da su kompletno uređene obje grobne kuće. One imaju videonadzor koji pokriva i kompletan kompleks groblja – govori Novoselec o iznimno bitnim segmentima društvenog života.

Njegovu intenzitetu u velikoj mjeri doprinose i uređeni sportski centri. Naime, treba znati da teren NK Sračinec pruža nogometašima drugoligaške uvjete, a po tom modelu se uređuje i onaj u Svibovcu Podravskom, gdje su vrhunski uređene svlačionice. Ove godine se planira zamijeniti ograda oko igrališta te urediti potkrovlje svlačionice koje će biti mini fitnes centar dostupan svim žiteljima Svibovca Podravskog. Djeca se tu do mile volje mogu baviti slobodnim aktivnostima te za takvu namjenu uređuju još dva malonogometna igrališta s umjetnom travom na Trgu slobode (Črlenka) i u Potoku, nasuprot Dječjeg vrtića.

– Imamo i jedinstven projekt Parka Velika graba, koji se prostire na površini od jednog hektara, s velikim brojem raznovrsnih sadržaja. Svime time podižemo standard kvalitete života, pa je razumljivo da ima i mnogo mladih obitelji koje su se odlučile da žele živjeti u Općini Sračinec te su najbolji promotori kvalitete života u općini te oni svojim pozitivnim iskustvima i suradnjom s općinom privlače prijatelje, poznanike i druge mlade obitelji kako bi se skrasili u našoj općini – naglašava naš sugovornik.
Dodao je kako ga iznimno raduje da se grade moderni stambeni objekti koji prekrasno izgledaju, a tako je i u Poduzetničkoj zoni.

Solarna centrala

– U ovom trenutku tvrtka Hermes International d.o.o., koja ima prepoznatljiv brend tradicionalnih džemova i namaza Dida Boža, gradi novi skladišno-poslovni prostor. Veliku investiciju provodi i tvrtka Kirnek d.o.o. u vlasništvu Damira Kirića. Riječ je o izgradnji solarne centrale snage 500 kW u našoj poslovnoj zoni i bit će završena do kraja travnja ove godine. Štoviše, i tvrtka KB d.o.o., prva koja je proradila u Poslovnoj zoni, širit će svoju proizvodnju jer se prilagođava zahtjevima tržišta – ukazuje općinski načelnik Božidar Novoselec.

Grade novu sportsku dvoranu i proširuju školu

Na administrativnom području Općine Sračinec su energetski obnovljeni i svi javni objekti vrtić vatrogasni dom, zdravstvena ambulanta, Dom Kulture, zgrada općine, TKIC i crkva u Svibovcu Podravskom te zgrada Udruge umirovljenika.

Žalosti činjenica da županija koja ima u vlasništvu područnu školu u Svibovcu Podravskom, koju pohađa preko 50 desetak učenika u 4 razredna odjeljenje nije prepoznala potrebu da se i ta škola uvrsti u 30 tak obnovljenih škola. I to iako je Općina osigurala dodatna sredstva za radove koji ne bi bili prihvatljivi u energetskoj obnovi jer smatramo da svi učenici zavrjeđuju jednake uvjete. Nikada se nismo povodili time da nešto „odradimo reda radi“, već slušamo struku. Nemamo problema ni s demografijom, te je 2001. godine Općina Sračinec bila peta u Hrvatskoj po broju novorođene djece u odnosu na broj umrlih. Bili smo jedini u Varaždinskoj županiji s povećanim brojem stanovnika, dok su svi ostali JLS-ovi zabilježili pad. Iako s nestrpljenjem očekujemo rezultate najavljenog popisa stanovnika, već sada primjećujemo, prema biračkim spiskovima, da na našem području imamo izraziti trend doseljavanja – ističe Novoselec.

Svemu tomu prilagođavaju se kapaciteti obrazovnih ustanova te je jedan od važnih predstojećih projekata proširenje zgrade Osnovne škole na način da sportsku dvoranu prenamijene za razredna odjeljenja. Također, pripremamo se za izradu strategije razvoja Općine Sračinec koja će biti za sljedeće sedmogodišnje razdoblje sukladno EU Proračunskom razdoblju 2021- 2027 ali i vizijom za naredni 50 godina.

– Ona će, između ostaloga, obuhvatiti i poduzetničku zonu površine 23 hektara na južnom dijelu naselja, u kojem je predviđena izgradnja zaobilaznice. Morat ćemo izmaknuti na jug državnu cestu D2, koja će povezivati grad Varaždin, uz značajno smanjenje intenziteta i gužvi u prometu – rekao je Novoselec.

U Sračincu namjeravaju izgraditi i modernu sportsku dvoranu koja bi zadovoljila potrebe iznimno talentiranih sportaša te omogućila nastupe sportskih timova pred brojnom publikom. A kad znamo da svojim najmlađima Općina plaća školu plivanja, baš nikoga ne treba čuditi ako u naselju uskoro osvane i bazen. Sve to pokušavaju financirati iz EU i nacionalnih natječaja, a za sufinanciranje tih projekata redovito osiguravaju vlastita sredstva, a iako je komunalna naknada niska i prirez u Općini svega 5 %, već razmišljaju da ga dodatno smanje ili pak potpuno ukinu.

Nastavite čitati