Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinski FOI vrednovao digitalnu zrelost naših škola

Objavljeno:

- dana

Prošlog je tjedna, u subotu, 1. rujna, službeno završio trogodišnji pilot-projekt „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“. Projekt je dobitnik priznanja UNESCO-a za jedan od 12 najboljih edukacijskih projekata u svijetu za 2017. godinu. Ukupna vrijednost projekta je 307 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirala Europa iz ESF i ERDF programa, a 15 posto je nacionalnih sredstava.

Cilj projekta je bio utvrditi razinu digitalne zrelosti škola i pokušati je povećati za jednu razinu u 10 posto škola koje su sudjelovale u pilot-projektu, ukupno 151 škola. Nakon tri godine projekta, rezultati završnoga vanjskog vrednovanja digitalne zrelosti škola pokazali su povećanje razine zrelosti kod svih škola uključenih u pilot-projekt.

Uloga FOI-ja

Projekt „e-Škole“, koji je nagrađen u velikoj konkurenciji između čak 143 projekta, započeo je 2015. godine pod voditeljstvom Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET) i partnera, a varaždinski je Fakultet organizacije i informatike (FOI) sudjelovao u projektu kao jedina partnerska visokoškolska institucija odgovorna najvećim dijelom za istraživački dio projekta.

Projekt je obuhvatio dva ključna područja – informatizaciju poslovnih i nastavnih procesa te primjenu informatičko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u obrazovanju, zbog čega je projekt razdvojen na dva strateška dijela – Projekt A i Projekt B, koji su se financirali i provodili kroz dva različita operativna programa. U FOI-jev dio projekta bilo je uključeno tridesetak stručnjaka FOI-ja koji su koordinirani od strane prof. dr. sc. Vjerana Strahonje (Projekt A) i izv. prof. dr. sc. Nine Begičević Ređep (Projekt B).

Uz FOI su partneri na projektu bili i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencija za odgoj i obrazovanje.

Kako se FOI uopće našao u prestižnoj ulozi jedinoga visokoškolskog partnera vrijednog i nagrađenog projekta te koja je bila uloga FOI-ja u projektu „e-Škole“?
Nina Begičević Ređep pojašnjava:
– Naš je fakultet odabran zbog prepoznate ekspertize u području informacijskih znanosti te sustavnom planiranju i provođenju integracije te učinkovitog korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija – kaže profesorica.

Od rezultata na Projektu B koje je ostvario FOI, izdvojila bi razvijeni Okvir digitalne zrelosti škola te Instrument za procjenu digitalne zrelosti škola koji je korišten za vrednovanje digitalne zrelosti 151 škole u Hrvatskoj na početku i na kraju pilot-projekta „e-Škole“.

Škole uključene u projekt u tri su godine značajno napredovale u primjeni digitalnih tehnologija

Primjenom razvijenog instrumenta, prvi put u Republici Hrvatskoj, dobiven je dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola u pilot-projektu, a izmjeren je i pomak koji je ostvaren ili nije ostvaren na temelju aktivnosti u projektu „e-Škola“ u razdoblju od tri godine otkad je počeo projekt „e-Škole“.

Naravno, informacija o početnom stanju digitalne zrelosti škola je izuzetno važna za svako planiranje aktivnosti s ciljem podizanja kvalitete učenja i poučavanja te poslovanja škole primjenom IKT-a. Isto vrijedi i za kraj projekta, treba vidjeti jesu li rezultati vezani uz podizanje digitalne zrelosti škola ostvareni te u kojim područjima je cilj postignut, a u kojima nije, te što treba promijeniti. Područja koja su se vrednovala u školama na temelju Okvira digitalne zrelosti su: Planiranje, upravljanje i vođenje; IKT u učenju i poučavanju; Razvoj digitalnih kompetencija; IKT kultura i IKT infrastruktura.

Uz navedena područja definirano je pet razina digitalne zrelosti, a zajedno su činili temelj za vrednovanje digitalne zrelosti škola. Također, u Projektu B tim FOI-ja sudjelovao je u izradi kurikuluma digitalnih kompetencija i taj je rezultat koordinirala izv. prof. dr. sc. Valentina Kirinić, kao i u rezultatu izrade scenarija poučavanja, koji je koordinirao doc. dr. sc. Goran Hajdin.

Projekt “e-Škole” obuhvatio je više od 7000 nastavnika i više od 23.000 učenika u 151 školi

Oba rezultata su izuzetno važni aspekti digitalne zrelosti škola. Izrađeno je čak 240 scenarija poučavanja, a razvoj digitalnih kompetencija nastavnika i učenika mora biti temelj uspješnih digitalno zrelih škola. Uz scenarije poučavanja izrađeni su i “Priručnik za primjenu i izradu e-Škole scenarija poučavanja” te “Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama”.

U razvoju Okvira i Instrumenta svakako treba spomenuti velik doprinos kolege izv. prof.. dr. sc. Balabana, koji kod nas vodi i kompetitivni istraživački projekt Obzor 2020 CRISS, kao i dr. sc. Žugeca te izv. prof. dr. sc. Marine Klačmer Čalope, koja je zajedno s doc. dr. sc. Katarinom Tomičić Pupek izradila priručnik školama za strateško planiranje primjene IKT-a te je većina škola na temelju tog priručnika napravila svoje strateške i akcijske planove.

Vjeran Strahonja navodi ulogu FOI-ja na projektu A: Petnaestak članova tima, koji su na FOI sudjelovali u realizaciji Projekta A, odradili su više zadataka. Jedan od njih je bio izrada koncepta sustava za analitiku učenja, na temelju podataka koji se prikupljaju u raznim nastavnim i administrativnim procesima. Tom poslu se prišlo s puno entuzijazma, prije svega kako bi se stvorilo domaće znanje, ali i odredila osnovna pravila i činjenice na kojima će se temeljiti analitika učenja. U početnoj fazi je taj projekt vodila prof. dr. sc. Blaženka Divjak, da bi kasnije ulogu voditeljice preuzela izv. prof. dr. sc. Diana Šimić. Projekt je sadržavao niz istraživačkih i razvojnih aktivnosti, uspostavljeni su kontakti s relevantnim istraživačkim skupinama u inozemstvu, oblikovan je prototip konzole za analitiku učenja, definirani su temeljni zahtjevi prema platformi i isprobani su neki koncepti. Pred kraj projekta je kupljena platforma, tako da se puna implementacija očekuje u sljedećim fazama projekta.

Varaždin, Zagreb, Osijek, Rijeka i Split u okviru su provedbe projekta dobili i moderne, opremljene regionalne obrazovne centre

Važan dio Projekta A je i razvoj sustava informatizacije poslovanja ustanova (SIPU), čiji je cilj računalna podrška poslovnih procesa, bolje upravljanje resursima, standardizacija poslovne tehnologije u školama, razmjena podataka s osnivačima, agencijama, nadležnim ministarstvom i drugim institucijama te integracija sustava s ostalim servisima (Matica, HUSO i dr.). Odabrana je dobra platforma za SIPU. Implementacija po školama se odvija, iako uz dosta problema. U sljedećim fazama projekta očekuje se razvoj programa za procese koji nisu bili obuhvaćeni pilot-projektom, a naglasak će biti na interoperabilnosti s drugim sustavima, punjenju “jezera” podataka te razvoju plansko analitičke funkcionalnosti koje bi trebale dati koristi onima koji upravljaju obrazovnim sustavom.

Moderno i novo

Projekt „e-Škole“ obuhvatio je više od 7000 nastavnika i više od 23.000 učenika u 151 školi. Ta 151 škola dobila je 12.340 računala i bežični internet.

– Uvođenje IKT infrastrukture i opreme u 151 školu, razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja, e-Usluga i alata za nastavne procese, scenarija poučavanja, te održane edukacije u projektu „e-Škole“, omogućile su korištenje IKT-a u učenju i poučavanju te poslovanju škole te podizanje razine digitalnih kompetencija, što su pokazali i rezultati vanjskog vrednovanja škola.


Izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep

Primjenom razvijenog okvira i instrumenta te online alata koje je razvio FOI, provedeno je vrednovanje digitalne zrelosti škola na početku projekta „e-Škole“, prije tri godine te na kraju projekta “e-Škole”, u lipnju ove godine. Škole uključene u projekt „e-Škole“ u ove tri godine značajno su napredovale u primjeni digitalnih tehnologija, pa se čak 93 škole (od 151 škole koje su bile dio pilot-projekta) sad nalazi na razini digitalno osposobljenih škola. Na početku pilot-projekta „e-Škole“ veći dio škola, čak njih 124, bio je na razini digitalnih početnica – pojašnjava Begičević Ređep.

Za takav rezultat zaslužne su i brojne edukacije održane u sklopu projekta. Održano je više od 1900 radionica, e-tečajeva i webinara za zaposlenike školskih ustanova, što je iskoristilo čak 90 posto njih – rekla je Andrijana Prskalo Maček na predstavljanju rezultata projekta „e-Škole“.

U pilot-projektu „e-Škole“, u vanjskom vrednovanju posjetili smo 151 školu te smo dobili niz povratnih informacija od škola, većinom pozitivnih, ali i negativnih, te smo sve rezultate vrednovanja kao i prikupljene informacije od škola u pilot-projektu ugradili u izvješće koje će se konzultirati prilikom planiranja velikog projekta „e-Škole“. Naši su suradnici bili od sjevera do juga, po otocima, po cijeloj Hrvatskoj, obilazeći školu po školu, razgovarajući s ravnateljima i učiteljima. Dobivena iskustva i znanja prenosimo CARNET-u i nadamo se da će ih uključiti u veliki projekt u kojem bi trebale sudjelovati sve škole u Hrvatskoj – rekla je izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.

Projekt „e-Škole“ obuhvatio je više od 7000 nastavnika i više od 23.000 učenika u 151 školi.

Škole u Varaždinskoj županiji prednjače

Između 20 uključenih škola, u prvoj fazi pilot-projekta bila je i Prva gimnazija Varaždin, dok su se između 150 odabranih škola za trogodišnji pilot-projekt našle škole iz Maruševca, Martijanca, Ludbrega, Petrijanca i Visokog te varaždinske V. osnovna škola, II. osnovna škola, Medicinska škola te Strojarska i prometna škola.
Osim što su već pri uključivanju u projekt škole iz Varaždinske županije bilježile bolju digitalnu zrelost od škola iz drugih hrvatskih županija, i pri okončanju projekta Varaždinska županija prednjači.

Prije svega, važno je odgovornost staviti “na leđa” kompetentnih ljudi, a ne politički kadrovirati. Također smatram da je kontinuitet odgovornih vrlo važan ako želimo raditi promjene u sustavu s ciljem podizanja kvalitete učenja i poučavanja, kao i poslovanja škole. Primjerice, Varaždinska županija cijeli niz godina nije promijenila pročelnika za obrazovanje. Ako imate više mandata zaredom na raspolaganju, imate osiguran osnovni preduvjet za ostvarenje vizije – rekla je Nina Begičević Ređep.

Život i društvo

Znate li koja marka automobila se najviše krade u Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

MUP je objavio publikaciju “COVID i kriminalitet u 2020. – Komentar pokazatelja sigurnosti u Republici Hrvatskoj”.

Može se naći niz zanimljivih podataka, a mi smo odlučili izdvojiti onaj o krađi vozila.

Tijekom 2020. godine prijavljene su u Hrvatskoj 703 krađe, teške krađe i neovlaštene uporabe cestovnih motornih vozila, odnosno otuđena su 523 vozila, a što je za 28,5 % manje u odnosu na 2019. godinu kada je otuđeno 731 vozilo.

Pronađeno je i vlasnicima vraćeno 475 vozila, odnosno 73,3 %, što se može objasniti i smanjenim brojem krađa, objašnjavaju iz policije.

Od ukupnog broja otuđenih putničkih vozila zanimljivo je da je iz operativnih evidencija policije vidljivo kako 97 % otuđenih putničkih vozila nije imalo ugrađenu dodatnu zaštitu protiv krađe izuzev one tvornički ugrađene.

Među metama najčešće se bilježe vozila iz grupacije Volkswagen (29,9 %), potom francuski proizvođači (Renault/Peugeot/Citroën) 14,9 %, vozila proizvođača Opel 10,3 % i druga.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Na području Općine Breznički Hum nema nezaposlenih jer se ulaže u poslovne zone”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako bi se nastavio nesmetani napredak, Općina Breznički Hum donijela je izmjene i dopune općinskoga Prostornog plana, a s načelnikom Zoranom Hegedićem razgovarali smo o ulaganjima u proteklom razdoblju te planovima za budućnost.

U protekle četiri godine znatno se ulagalo u infrastrukturne projekte. Najveći projekti bili su u vodovodnoj mreži, iz sustava Varkoma. Završen je projekt gradnje vodovodne mreže između naselja Gornji Hum i Šćepanje. Projekt je vrijedan oko 16 milijuna kuna i financiran je iz fondova EU-a. Drugi projekt još nije završen jer je izvođač radova bankrotirao, pa sada Varkom mora naći novog. Gotovo sva naselja pokrivena su vodovodom. Nastavljeno je i asfaltiranje lokalnih cesta. Također, na području Općine postavljeno je kompletno nova električna mreža, a na stupove LED rasvjeta. Na taj način godišnje se uštedi oko 10.000 eura, a novac se koristi za stipendije.

Također, Općina Breznički Hum u protekle je tri godine radila izmjene Prostornog plana, koje su i završene, s ciljem omogućavanja infrastrukturnih projekata. Važna im je cestogradnja, pa se gradi cesta Zagreb – Marija Bistrica – Prepuštovec – Popovec s odvojkom za Breznički Hum.

– Mi smo najmanja općina u Varaždinskoj županiji, s najmanjim izvornim proračunom. Ipak, u naše tri poslovne zone trenutno imamo investicije u vrijednosti od 10 milijuna eura. Općina nema svoje zemljište, sve su to investicije privatnih poduzetnika. Zona uz glavnu cestu je puna, ali i dalje mi se javljaju poduzetnici za preostale zone. Mi smo Prostorni plan pripremili za potrebe poduzetnika. Malo novaca nam ostaje, pa se oslanjamo na projekte financirane iz sredstava EU-a te ministarstava – objasnio je načelnik Zoran Hegedić.

U Brezničkom Humu uređuje se groblje

Među projektima koji su gotovo u potpunosti financirani EU novcem valja istaknuti uređenje groblja u Brezničkom Humu. Projekt je vrijedan više od 600.000 kuna, a 400.000 je stiglo iz EU-a. Općina je za novi investicijski ciklus pripremila projekt stare škole, u kojoj će se uređivati prostorije za Limenu glazbu „Sveti Martin“ i druge udruge. Vatrogasci koji djeluju na području Općine Breznički Hum imaju u potpunosti uređene prostore. Općina Breznički Hum iz svojih je sredstava kupila dva vatrogasna vozila, radi se o investiciji vrijednoj oko 280.000 kuna.

Među europskim projektima je i proslava Martinja, koja zbog koronavirusa nije provedena. Radi se o međunarodnoj suradnji iz projekta “Europa za građane”, a vrijednost iznosi 25.000 eura.

– Mi na području Općine Breznički Hum nemamo nezaposlenih. Napravili smo i Strategiju razvoja turizma. Naše poslovne zone prihvatljivo su poslovno okruženje investitorima i oni rade nove pogone. Općina ima nešto više od 1300 stanovnika, a u tvrtkama na općinskom području radi oko 500 ljudi te će se otvarati i nova radna mjesta. Imamo i nekoliko većih poljoprivrednih gospodarstava te dvije vinarije. Očekujem da će se zbog navedenoga ovamo početi vraćati stanovnici. Želja nam je da se stare kuće obnove te da se iskoriste za turizam. Dobro je da smo blizu Zagreba – jasan je načelnik Zoran Hegedić. Načelnik najavljuje proširenje poslovnih zona, gradnju servisnih cesta, a planu je i gradnja turističkoga kampa jer od Balatona do Jadrana nema takvog smještaja.

Društveni život

Općina Breznički Hum riješila je i problem brige za djecu vrtićke dobi. Temeljito je općinskim sredstvima uređena Područna škola u Šćepanju, a privatni partner je ondje otvorio igraonicu. Općini je to sada trošak od nula kuna jer se za zaposlene brine privatni partner, a Varaždinska županija plaća režije. Općina također roditeljima sufinancira trošak igraonice, a jednak iznos dobivaju roditelji čija djeca polaze vrtiće u drugim mjestima.

Područna škola Šćepanje preuređena je u igraonicu

– Igraonicu polazi 20-ak mališana, a standard je bolji nego na drugim mjestima jer se jedna teta brine za šest mališana – poručio je načelnik.

Na općinskom području djeluje više udruga, a Općina se ponosi manifestacijom „Starinski žmaki“. S tim u vezi žene su se organizirale i tijekom svibnja trebale bi predstaviti kuharicu u kojoj su skupile starinske recepte. Limena glazba zbog epidemioloških mjera ne može nastupati, pa snima CD. Ove će se godine održati i 10. likovna kolonija u Šćepanju, a umjetnici doniraju nastale slike, koje se zatim prodaju u humanitarne svrhe.

Općina Breznički Hum među prvima je uvela gerontodomaćice putem javnih radova, koje se brinu za starije sugrađane, a taj se projekt i dalje provodi kroz “Zaželi II.” te u suradnji s Crvenim križem Varaždinske županije. Četiri žene brinu se za 50-ak građana.

Stambeni kontejner

Isto tako, Općina isplaćuje pomoć za novorođenčad, kupljeno je reciklažno dvorište te nova oprema za čišćenje snijega, a nakon potresa na petrinjskom području kupljen je jedan kontejner za stanovanje.

Nastavite čitati