Povežite se s nama

prazno

Varaždinski obrtnici biraju predsjednika: Prva kandidatura Branka Trstenjačkog koji se 31 godinu bori za bolji život obrtnika

Objavljeno:

- dana

Branko Trstenjački živi svoju 31. obrtničku godinu. Autoprijevoznik iz Varaždina prije tri je desetljeća s jednim „tamićem“ otvorio obrt, sam ga je i vozio što je tada bila jedina zakonska mogućnost. Transporti Trstenjački danas imaju 15 kamiona, od kojih je 12 zapremnine 24 tone , zaposleno je  22 vozača. Voze isključivo na međunarodnim linijama, a sjedište tvrtke je u varaždinskom Jalkovcu.

Kao čovjek koji je proživio i preživio uspjehe i padove u poslu, ali se uspio održati, napredovati i na kraju prosperirati, Branko Trstenjački se odlučio kandidirati za predsjednika Udruženja obrtnika Grada Varaždina.

On je već dosad puno svojeg vremena i živaca potrošio na pokušaje poboljšavanja uvjeta autoprijevoznika i vozača pa bi ova funkcija bila dodatna platforma za nastavak te borbe.

Uz iskustvo na cesti, Branko Trstenjački ima i funkcije u cehovskim udruženjima. Jedan je od osnivača Udruženja hrvatskih prijevoznika i član Upravnog odbora, predsjednik je ceha Udruženja obrtnika Grada Varaždina, a istu funkciju obnaša i na županijskoj razini pri OKVŽ te je član istog ceha u HOK-u.

Nelogičan mirovinski zakon

Sjeverozapad Hrvatske je tradicionalno najjači u domaćem prijevozništvu, a samo Varaždinska  županija ima 486 prijevoznika s više od 3000 kamiona.

Prijevoznicima u Hrvatskoj nije lako, iako bi, smatra Branko Trstenjački, uz neke izmjene zakona to moglo biti.

– Najveći problem je naš nelogičan mirovinski zakon koji ne prati tržište. Za domaće je poslodavce radna snaga preskupa zbog prevelikih davanja državi. Za primanja profesionalnog vozača, koja u prosjeku iznose 12-15 tisuća kuna zajedno s dnevnicama – ali  dnevnice ne ulaze u ukupni zbir za mirovinsko osiguranje – u Hrvatskoj su davanja od 97 do 99 posto. Istovremeno Slovenci to plaćaju 26 do 32 posto. Vozači imaju europska primanja, ali van odlaze radi penzije. Kod nas mirovine stalno padaju – ljut je Branko Trstenjački na loše uvjete koje obrtnicima kreira država.

Nelojalna konkurencija bez kontrole

Nakon što plate puno veće namete od susjeda i ostalih europskih prijevoznika pa nemaju prostor za konkurentnost cijenama, isti im Europljani  vrbuju vozače, ali i nelojalno i nezakonito, koristeći loše sustave kontrole, odrađuju poslove na hrvatskom tržištu.

– Najveći je problem što nitko ne kontrolira dozvole za utovar u trećim zemljama. Dozvole se izdaju recipročno, ali nema kontrole pa se s jednom dozvolom obavi tko zna koliko utovara. Zbog toga tražimo sistem kontrole – decidiran je.

Zato danas  hrvatski prijevoznici kod resornog ministarstva inzistiraju na mirovinskoj reformi, koja bi se maksimalno moguće približila europskom razini.

– Tražili smo Europarlament donošenje prijedloga kojim bi mobilni radnici imali zagarantirane jednake uvjete u cijeloj Europi. Hrvatskim prijevoznicima su stranci jako zagorčali život. Za vrijeme koje vozač provede u nekoj od zemalja Europske unije, poslodavac mu mora isplatiti minimalnu brutto plaću vozača u toj zemlji. Plaća se od države do države razlikuje pa je iznos gotovo nemoguće izračunati i stalno smo u prekršaju, na što neprestano upozoravamo Ministarstvo – govori Branko Trstenjački o problemima s kojima se suočavaju  hrvatski prijevoznici.

Desetljeće borbe za manje trošarine

Jedna od olakšica s kojom se susreću svi prijevoznici Unije, a vrijedi čak i u Srbiji, je povrat dijela trošarina prijevoznicima.

– Povrat dijela trošarina tražimo cijelo desetljeće i tek sad postoji šansa da odredba bude uvrštena u novi Zakon o trošarinama.

Unatoč osjećaju lupanja glavom u zid hrvatske birokracije i lošeg zakonodavstva, neke su stvari prijevoznici uspjeli ishoditi.

– Smanjene su cijene županijske cestarine i cijene dozvola, pri registraciji kamiona od srpnja više ne treba periodični tehnički pregled za vozila mlađa od šest godina. Već uz ove promjene obrtnici uštede između pet i 10. 000 kuna godišnje. To “na prvu” ne zvuči puno, ali malo po malo…

Branko Trstenjački je u obrtnike otišao u svoji tridesetima, nakon godina odrađenih kao vozač u varaždinskim tvrtkama. Vozio je do devedesetih, a danas za volan sjedne tu i tamo kad treba pomoći.

–  Kad sam kupio drugi kamion, 1991. godine, prestao sam voziti. Vožnja mi ne fali ali mi nije niti teško.

Prije toga se nije previše premišljao hoće li u privatnike.

– Firme su bile “klimave” i odlučio sam da ću, ako već moram raditi taj posao, radije ga raditi za sebe. Malo sam novaca imao, malo posudio od rodbine i krenuo. Znao sam da znam posao pa me nije bilo strah. Od obrtništva se može zaraditi, ali je još uvijek teško biti obrtnik. Zakone smo naslijedili iz bivše države, a istovremeno se sve preokrenulo. Za svoje poslovanje ja još uvijek odgovaram cjelokupnom imovinom. Kad poduzeće ode u stečaj,  direktoru ostaje kuća i imovina. Obrtnicima ne. OIB obrta je moj OIB, znači sve mi mogu uzeti – auto, kuću, krevet, tanjur, žlice… Tako je samo u Hrvatskoj. Ja ne smijem biti bolestan. Kad je radnik u firmi bolestan, tvrtka za njega plaća dva mjeseca, a dalje nastavlja država. Obrtnik sve troškove snosi sam. Bolest znači bankrot ako nemate zaposlenih koji će održavati posao dok ste na bolovanju. Godinama tražimo promjenu zakona da obrtnici dobiju jednake uvjete kakve imaju ostali privrednici u Hrvatskoj. Također, kad moj radnik dođe tražiti kredit u banku, bankari ga baš ne gledaju blagonaklono. Kao da rade za drugorazrednog privrednika i nesigurni su klijenti – rezigniran je Branko Trstenjački.

Stroga pravila

I dok ih banke, prema svemu sudeći, često promatraju s velikim oprezom kao potencijalno neodgovorne komintente, vozači moraju slijediti i te kako stroga pravila na cesti.

– Europski zakoni o radnom vremenu vozača su jako u strogi i šofer ga ne smije probiti niti za minutu. Minuta prekovremene vožnje nakon devet radnih sati, kažnjava se  s 500 eura. Vozač devet sati smije voziti, devet spavati. U vremenu vožnje mora nakon 4,5 sati imati pauzu od 45 minuta. Sve to kontrolira tahograf, a on je strašna stvar. Imaju ga i željezničari, dok piloti imaju crnu kutiju. Tahografu se ništa ne može sakriti, a pravila su iznimno stroga i zbog tahografa ih je nemoguće zaobići – zaključuje Branko Trstenjački, jedan od uglednijih i visoko pozicioniranih županijskih autoprijevoznika.

prazno

Svečana sjednica Vijeća Varaždina: Plenković i Čehok se javili putem aplikacije Zoom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina, povodom Dana grada, održana je pod uvjetima zadanim epidemijom.

U zgradi varaždinskog HNK-okupili su se danas, 5. prosinca, samo dobitnici priznanja te predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan i zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar. Svi su nosili maske i rukavice.

Gradonačelnik Ivan Čehok, pa čak i premijer Andrej Plenković, koji je zaražen koronavirusom, javili su se putem aplikacije Zoom. Na jednak način su sudjelovali gradski vijećnici, pročelnici i svi drugi.

Damir Habijan je u svom govoru naglasak stavio na epidemiju koronavirusa, ali i to da su brojni važni projekti u Varaždinu nastavljeni; uređenje Gradske knjižnice, obnove sinagoge, uređenje gledališta HNK i razvoj Varaždina kao sveučilišnog grada. Spomenuo je pomoć Vlade Varaždinu. Ipak, predsjednik Gradskog vijeća razočaran je da nije postignut konsenzus oko ključnih pitanja oko razvoja Varaždina, a zasmetala ga je i politika podmetanja nogu za što smatra da dovodi do zastoja u rješavanja problema.

Gradonačelnik Čehok se javio putem Zooma, iako je bilo najavljeno njegovo sudjelovanje na sjednici u HNK-u u Varaždinu. Također, tehničke poteškoće su bile privremeno prekinule njegov govor.

Govoreći o koronakrizi Čehok je rekao da smo globalno bili uljuljkani u uvjerenju da nam ništa ne može stati na put napretka.

– U Varaždinu smo shvatili da je svaka kriza za sposobne nova šansa ili mogućnost, a za nesposobne je svaka šansa nova kriza. Sve kapacitete smo podigli u protekle tri godine – istakao je gradonačelnik te naglasio ulaganja u gospodarstvo, apsorpciju sredstava Europske unije, gradnju aglomeracije Varaždin, izgradnju novog vrtića nakon 40 godina i drugo.

Među projektima je naglasio ulaganje u zonu Brezje te proširenje Tehnološkog parka, nove investicije privatnika, osnivanje Centra mladih, ulaganje u sport i drugo. Varaždinski gradonačelnik je najavio nastavak projekata optičke infrastrukture, plinogradnje, vodogradnje i kanalizacije. Čehok je zahvalio Vladi na pomoći, ali i kritizirao Varaždinsku županiju za koju je kazao da uopće ne pomaže.

Premijer Plenković građanima je čestitao Dan Grada i blagdan svetoga Nikole. Plenković je nekoliko puta kratko kašljao za svog govora.

– Jasno je da Varaždin i njegovi stanovnici, unatoč pandemiji nastoje biti okrenuti budućnosti. Na impresivnoj prošlosti gradite grad koji je kulturno, sveučilišno i gospodarsko središte sjeverozapada Hrvatske. Bit ćemo uz vas, bit partneri i pomoći da se Hrvatska ravnomjerno razvija – rekao je premijer i dodao da država nastoji pomoću Općoj bolnici Varaždin u borbi protiv koronavirusa te je zahvalio svim medicinskim djelatnicima i najavio dodatak na plaće za sve njih.

Damir Habijan i Zlatan Avar dodjeli su javnih priznanja Grada Varaždina u 2020. godini prisutnim dobitnicima. Nekoliko njih iz opravdanih razloga nisu bili prisutni.

Povelju počasnog građanina Varaždina dobio je dekan Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković, zbog iznimnog doprinosa unaprjeđenju i promicanju znanosti te razvoju visokoškolskih ustanova. Poznati glumac Ljubomir Kerekeš, primarijus i ugledni kirurg Branislav Kocman te Stjepan Talan iz Solvisa trebali primili su nagrade za životno djelo.

Ostale dobitnike već smo ranije objavili.

>> Nagrade za životno djelo Grada Varaždina Ljubomiru Kerekešu, Branislavu Kocmanu i Stjepanu Talanu

U ime svih dobitnika zahvalio se Marin Milković, koji je rekao da ga je ovo priznanje koje se ne dodjeljuje svake godine posebno dirnulo te da je to pohvala i za rad Sveučilišta Sjever.

 

Nastavite čitati

prazno

Gradsko vijeće usvojilo rebalans proračuna kao tehnički preduvjet za realizaciju Integralne nagodbe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon aktualnog sata, 31. sjednicu Gradskog vijeća Grada Varaždina obilježile su rasprave o Izmjenama i dopunama Proračuna Grada Varaždina za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu.

https://regionalni.com/cehok-bosilju-kad-budemo-postavljali-spomenik-marxu-ili-lenjinu-budite-uvjereni-da-cemo-i-vas-kooptirati-u-to-povjerenstvo/

S dvije izmjene i dopune Proračuna Grada na nove razdjele ukupno se došlo do 1,7 milijuna kuna za komunalno održavanje i upravljanje imovinom Grada, dok je Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o izvršavanju Proračuna Grada za 2020. godinu, prema riječima gradonačelnika Čehoka, bio samo tehnička odluka kojom bi se predvidjela realizacija svih projekata, smatrajući da su se u Gradu još i dobro snašli, uzimajući u obzir što se sve na gospodarskom planu događalo u ovoj godini, uz sve isplaćene poticaje koliko se moglo, pa je postojeći rebalans zapravo realna slika stanja.

Zaiskrilo je u raspravi o Proračunu kada je SDP-ov Neven Bosilj istaknuo da će očekivani iznos duga Grada, danih jamstava bez kamata, na kraju 2020. godine iznositi 271 milijun kuna, bez obzira što ta jamstva u ovom trenutku nisu aktivirana, no da će Čistoća jednoga dana morati platiti teret zbrinjavanja bala.

Odgovorio mu je Mario Lešina, predsjednik Odbora za financije i proračun, da je u rečenici koju spominje Bosilj ključno spomenuti „danih jamstava i suglasnosti“ – osim ukupnog duga koji nitko ne spori. – Ja sam već na jednoj od ranijih sjednica rekao da Grad više ne može eksproprijacijom dolaziti do imovine, nego ako nešto treba mora to kupiti – rekao je Lešina te nastavio vezano uz Čistoću i 147 milijuna jamstava da još tu postoji mogućnost sufinanciranja države za što imamo potpisan ugovor, te mogućnost sufinanciranja iz fonda EU, ali da cijeli posao krene morala su se izdati jamstva da se uopće krene u posao.

Davor Patafta iz Lige za Varaždin se nadovezao komentarom da smatra ako će se tim poslom baviti Čistoća, novac koji će ona morati platiti nekome treba osigurati Grad Varaždin i Fond za zaštitu okoliša. Jednako tako Grad će morati Čistoći nadoknaditi i manipulativne troškove, pa smatra da će to biti za njih dobar posao, ako se gleda kao trgovačko društvo.

Gradonačelnik je prije glasanja istaknuo da ovdje nije riječ o efektivnom zaduživanju Grada, nego nešto što se u financijskom računu uz izvršenje proračuna mora predvidjeti. Pri tom je potpuno jasno da se to odnosi na krajnje zbrinjavanje bala i investiciju u Zoni Brezje, nakon čega je je većinom glasova vijećnika prihvaćena odluka o izvršavanju Proračuna.

Prihvaćen je na sjednici i prijedlog odluke o osnivanju Dječjeg gradskog vijeća Grada Varaždina, koje sada postaje savjetodavno tijelo Grada.

Izmijenjene su i dopunjene Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada, kao i poticanju gospodarskih investicija na području Varaždina.

Predstavljena je i Strategija razvoja sporta Grada Varaždina, kao planski dokument koji će se tek trebati ispuniti, koja je jednoglasno prihvaćena. Temeljem snimke stanja predstavljene su kratkoročne i dugoročne potrebe koje će trebati ispuniti u razdoblju do 2028. godine. – Dobro je da imamo puno aktivnih sportaša, ali i puno rekreativaca, sada još moramo završiti sa svim infrastrukturnim detaljima kako bi mogli svima njima pružiti što bolje uvjete za bavljenje sportom, te uložiti više u sportski marketing – naglasio je Čehok.

Vijećnici su, također jednoglasno, prihvatili i Strategiju pilot područja i Akcijskog plana za održivost zelenih površina u Gradu u okviru projekta HICAPS.

Nastavite čitati