Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinski poduzetnik Kišiček odustao od kupnje POS-a u Hrašćici, ništa od Doma umirovljenika?

Objavljeno:

- dana

PROPAO NATJEČAJ

Pokušaj prodaje nedovršenih POS zgrada Rajčul u Hrašćici, koje su u vlasništvu Gradskih stanova Varaždin, je propao. Na natječaj za prodaju objekata od B1 do B6, točnije tri nedovršene zgrade i tri gradilišta po cijeni od 5.341.700,79 kuna raspisan 5. rujna, nitko se nije javio!

– Navedene nekretnine nisu prodane – poručio je Zoran Svetec, ravnatelj JUGS-a kojeg smo pitali koliko je ponuda zaprimljeno i je li među njima i ponuda varaždinskog poduzetnika Kišičeka.

Kada će biti novi natječaj, ne zna se

Još je na sjednici Gradskog vijeća u svibnju rečeno da je upravo Kišiček iskazao interes za kupnju nedovršenih POS zgrada u Hrašćici kako bi na toj lokaciji izgradio Dom umirovljenika. Zašto nije poslao ponudu i je li u međuvremenu odustao pokušali smo doznati od samog Kišičeka, no nismo ga uspjeli dobiti na telefon. O tome nisu željeli govoriti ni u JUGS-u, u kojem ne znaju hoće li uopće biti raspisan novi natječaj za prodaju.
– U ovom trenutku to vam ne mogu reći – neodređen je bio Svetec.

Na natječaj za prodaju POS zgrada u Hrašćici objavljen 5. rujna nije stigla nijedna ponuda

Znači li to da Grad odustaje od prodaje spomenutih nekretnina? 

Upravo je zbog načina na koji se žele prodati nedovršene POS zgrade na lokaciji Rajčul u Hrašćici nezavisni vijećnik Zlatan Avar još u srpnju podnio ostavku na funkciju predsjednika Upravnog vijeća JUGS-a. Naime, Upravno vijeće JUGS-a je početkom srpnja većinom glasova donijelo odluku o prodaji spomenutih nekretnina po početnoj cijeni od 4,5 milijuna kuna, dok je stvarna vrijednost procijenjena na 6,9 milijuna kuna, a nisu obrazložili kako će Ustanovi biti nadoknađeno 2,5 milijuna kuna.
– Nisam protiv gradnje Doma umirovljenika, ali ne mogu podržati odluku kojom će se Gradskim stanovima svjesno stvoriti novi minusi. Čim se prodaju nekretnine, Ustanova će u državni proračun, sukladno Zakonu o POS-u, morati uplatiti 5,3 milijuna kuna. To je iznos poticaja koje je država dala za izgradnju POS zgrada u Rajčulu. Ako se zgrada proda za 4,5 milijuna kuna, tko će JUGS-u osigurati razliku? – upozoravao je Avar.
No, u propalom natječaju objavljeno je da je početna cijena prodaje spomenutih nekretnina, temeljem odluke Upravnog vijeća, 5.341.700,79 kuna! U JUGS-u su očito shvatili da bi prodaja po nižoj cijeni JUGS-u stvorila nove gubitke, na što je cijelo vrijeme upozoravao Avar.

Međutim, nova cijena izgleda je bila previsoka za varaždinskog poduzetnika koji se na raspisani natječaj nije javio.

Prostor pogodan Dom umirovljenika, vrtić, ambulantu, ali i za urare!

Nekretnine se nalaze u Rajčulu u Hrašćici u Ulici Vjekoslava Cerovečkog, a pogodne su za izgradnju dječjeg vrtića, objekta zdravstvene djelatnosti – ambulanti, ljekarni, domova za starije osobe, objekata zanatskih djelatnosti – brijači, urari, obućari, poslovnice banaka, fotokopiraonice, videoteke, odvjetničke kancelarije, prodavaonice, dopisništva javnih glasila i sl. – navodi se u natječaju koji je objavljen 5. rujna.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović/ARHIVA RT

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati