Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinski poduzetnik Kišiček odustao od kupnje POS-a u Hrašćici, ništa od Doma umirovljenika?

Objavljeno:

- dana

PROPAO NATJEČAJ

Pokušaj prodaje nedovršenih POS zgrada Rajčul u Hrašćici, koje su u vlasništvu Gradskih stanova Varaždin, je propao. Na natječaj za prodaju objekata od B1 do B6, točnije tri nedovršene zgrade i tri gradilišta po cijeni od 5.341.700,79 kuna raspisan 5. rujna, nitko se nije javio!

– Navedene nekretnine nisu prodane – poručio je Zoran Svetec, ravnatelj JUGS-a kojeg smo pitali koliko je ponuda zaprimljeno i je li među njima i ponuda varaždinskog poduzetnika Kišičeka.

Kada će biti novi natječaj, ne zna se

Još je na sjednici Gradskog vijeća u svibnju rečeno da je upravo Kišiček iskazao interes za kupnju nedovršenih POS zgrada u Hrašćici kako bi na toj lokaciji izgradio Dom umirovljenika. Zašto nije poslao ponudu i je li u međuvremenu odustao pokušali smo doznati od samog Kišičeka, no nismo ga uspjeli dobiti na telefon. O tome nisu željeli govoriti ni u JUGS-u, u kojem ne znaju hoće li uopće biti raspisan novi natječaj za prodaju.
– U ovom trenutku to vam ne mogu reći – neodređen je bio Svetec.

Na natječaj za prodaju POS zgrada u Hrašćici objavljen 5. rujna nije stigla nijedna ponuda

Znači li to da Grad odustaje od prodaje spomenutih nekretnina? 

Upravo je zbog načina na koji se žele prodati nedovršene POS zgrade na lokaciji Rajčul u Hrašćici nezavisni vijećnik Zlatan Avar još u srpnju podnio ostavku na funkciju predsjednika Upravnog vijeća JUGS-a. Naime, Upravno vijeće JUGS-a je početkom srpnja većinom glasova donijelo odluku o prodaji spomenutih nekretnina po početnoj cijeni od 4,5 milijuna kuna, dok je stvarna vrijednost procijenjena na 6,9 milijuna kuna, a nisu obrazložili kako će Ustanovi biti nadoknađeno 2,5 milijuna kuna.
– Nisam protiv gradnje Doma umirovljenika, ali ne mogu podržati odluku kojom će se Gradskim stanovima svjesno stvoriti novi minusi. Čim se prodaju nekretnine, Ustanova će u državni proračun, sukladno Zakonu o POS-u, morati uplatiti 5,3 milijuna kuna. To je iznos poticaja koje je država dala za izgradnju POS zgrada u Rajčulu. Ako se zgrada proda za 4,5 milijuna kuna, tko će JUGS-u osigurati razliku? – upozoravao je Avar.
No, u propalom natječaju objavljeno je da je početna cijena prodaje spomenutih nekretnina, temeljem odluke Upravnog vijeća, 5.341.700,79 kuna! U JUGS-u su očito shvatili da bi prodaja po nižoj cijeni JUGS-u stvorila nove gubitke, na što je cijelo vrijeme upozoravao Avar.

Međutim, nova cijena izgleda je bila previsoka za varaždinskog poduzetnika koji se na raspisani natječaj nije javio.

Prostor pogodan Dom umirovljenika, vrtić, ambulantu, ali i za urare!

Nekretnine se nalaze u Rajčulu u Hrašćici u Ulici Vjekoslava Cerovečkog, a pogodne su za izgradnju dječjeg vrtića, objekta zdravstvene djelatnosti – ambulanti, ljekarni, domova za starije osobe, objekata zanatskih djelatnosti – brijači, urari, obućari, poslovnice banaka, fotokopiraonice, videoteke, odvjetničke kancelarije, prodavaonice, dopisništva javnih glasila i sl. – navodi se u natječaju koji je objavljen 5. rujna.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović/ARHIVA RT

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje