Premda koronakriza pojedinim korisnicima knjižnica onemogućava fizički boravak u studijskim čitaonicama ili ručno prebiranje po naslovima naslaganima na policama, ni takvog štiva knjiškim moljcima ipak neće nedostajati.

Naime, kako doznajemo od Marija Šoštarića, ravnatelja varaždinske Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, od 1. rujna diljem Hrvatske počinje digitalna posudba knjižne građe ili e-knjiga.

Trenutno postoji sustav da knjižnice mogu otkupiti od izdavača digitalne knjige i dati ih na raspolaganje svojim članovima. Pritom individualno s izdavačem ugovaraju 10, 20 ili više posudbi, a uloga tvrtki poput varaždinskog Pointa – tvorca sada već legendarnog “Metelgrada” – bit će pružanje cijele platforme koja mora osigurati popis svih knjiga koje hrvatski izdavači nude.

Razvoj platforme

– Ona je još uvijek skromna, a mi smo zapravo posrednici između knjižnica i izdavača, koji putem naše platforme mogu vidjeti koliko je posudbi realizirano i temeljem te informacije kreiraju račune. To je jedan sustav, dok drugi, koji je u testnoj fazi, omogućava posudbu e-knjiga korisnicima knjižnice u svim trenutno aktualnim formatima za prikaz.

On je specifičan i po tome da svaka knjižnica može autonomno online postavljati svoj odabir e-knjiga za određeni broj posudbi. Sustav ih automatski prepoznaje i postavlja u preglednik koji je također razvio Point d.o.o. – ističe Danko Tkalec, spiritus movens ove tvrtke, pred kojom su brojni izazovi.

Podsjećamo, priča o Pointu počinje u siječnju 1991. godine, u vrijeme kada je Danko Tkalec još radio u FOI-jevom Centru za informatiku. Tada je počelo restrukturiranje Fakulteta, koji više nije mogao imati dohodovne djelatnosti i Centar je podijeljen na nekoliko tvrtki koje nastavljaju pružati usluge državnim tvrtkama, vojsci, bankama i drugim klijentima.

– Naš posao bio je vezan uz knjigovodstvo, ali smo informatički pratili i proizvodnju VIKO-a, Koke i Kaminga postupcima te programima koji nisu bili u širokoj primjeni. Napuštanjem knjigovodstvenih usluga, već 1993. godine počinjemo s pružanjem informatičke podrške knjižnicama. Prva suradnja je ostvarena s Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Metel Ožegović” iz Varaždina, a s obzirom na to da se knjižničarski sustav razvijen u DOS-u dopao i drugima, od 1996. godine imali smo pune ruke posla s katalogizacijom obimne knjižnične građe – govori Tkalec o tvrtki koja je među prvima u Hrvatskoj, još 1994. godine, počela s digitaliziranjem glazbe te izradom namjenskih uređaja i sustava za reprodukciju jinglova na radiopostajama.

No, dug je bio put do skeniranja knjiga, novina, časopisa i dokumenata.

– U taj segment branše doveo nas je, prije svega, nemirni duh, koji čovjeka tjera da svlada nešto čega nema. Digitalizacija različite tiskane građe je 2006. godine definitivno još bila u povojima i prvo je trebalo odrediti vlastite standarde s ciljem izbjegavanja sveprisutnog svaštarenja. Njegove posljedice i danas možemo vidjeti na rudimentarnim portalima pojedinih digitalnih knjižnica, koji imaju katastrofalno loš prikaz skeniranih dokumenata i optičko prepoznavanje znakova (OCR). Nama je uvijek bila zadaća da posao digitaliziranja obavimo što kvalitetnije i pritom se uvijek oslanjamo isključivo na našu pamet. Pratili smo što drugi rade u svijetu i bilo nam je potpuno jasno da „veliki igrači“ u toj branši pokušavaju svima nametnuti svoja rješenja, koja neprekidno mijenjaju. To zagorčava život njihovim klijentima i krajnjim korisnicima – ukazuje Tkalec.

Tvrtke poput Pointa ne mogu i ne žele svakih šest mjeseci mijenjati standarde, pogotovo kada taj obiman posao nije adekvatno praćen financijski.

– Mi stoga uvijek izvučemo maksimum iz proizvoda koje razvijamo, te su naša rješenja otprije 15 godina i danas upotrebljiva. Štoviše, nikada nismo odustali od ručnog pročišćavanja OCR-a, što je mukotrpan posao, ali nam zato na rezultatu mnogi konkurenti zavide – ističe naš sugovornik, od kojeg doznajemo i da je spomenuti sustav „Metelgrad“ modularan, te svaki korisnik odabranu digitaliziranu zbirku može prikazati kao svoju unutar mrežnih stranica kojima upravlja i određivati što će, pod kojim uvjetima i komu sve biti dozvoljeno za online pregled.

Razmišljali unaprijed

Dodajmo da je Point skeniranje predložaka i njihovu pohranu uspješno riješio na svoj način, razmišljajući o onome što će se dogoditi u razdoblju od 10 i više godina, te korisnici nemaju problema s prikazom na ekranima mobitela i računala.

– Imali smo u svom poslu i dosta sreće jer nam je na početku varaždinski FOI omogućio instaliranje servera kapaciteta stotinjak gigabajta, koji nam je osigurao brzinu, stabilnost i sigurnost internetske veze. Nismo uvijek bili u prilici nabavljati opremu koju smo željeli koristiti i to nas je dodatno poticalo da maksimalno optimiziramo sve sustave, pa čak i da, poput „TNT grupe“, ni od čega stvorimo nešto. U pravilu nam je uspijevalo, a danas s tehnikom imamo potpuno drugačiju situaciju, te su serveri kapaciteta 50-ak terabajta za pohranu digitaliziranih dokumenata smješteni na nekoliko lokacija – rekao je Tkalec.

Na njega se nadovezao Neven Dobrenić, napomenuvši da je ovaj mali četveročlani kolektiv dosad digitalizirao više od 1,5 milijuna stranica knjiga, novina, časopisa, razglednica… od kojih je oko 90 % dostupno za online pregled na portalima Pointa i njegovih klijenata.

Među njima su knjižnice iz svih županija (s iznimkom susjednog Međimurja), vjerske zajednice u BiH, ali i državni arhivi u Bjelovaru, Puli, Pazinu… Pregled digitalizirane građe dostupan je u trenu, a uspostavili su i automatski sustav pretraživanja baze, analogan Googleovom!

– Jedan od naših ciljeva je pokrivanje cijele regije od varaždinskoga kraja do Koprivnice, Bjelovara i Vukovarsko-srijemske županije. Imamo ogromnu bazu podataka i neprekidno je nadograđujemo. Istovremeno nadograđujemo preglednike te pretraživače digitaliziranih knjiga, novina i časopisa. To nisu samo „kozmetički“ zahvati već se optimiziraju algoritmi pretraživača jer treba pronaći balans brzine i kvalitete pretraživanja. Napretkom tehnike moguće je ostvariti detaljnije pretraživanje u kraćem vremenskom roku, i to je još nešto čemu težimo – veli zaposlenik tvrtke koja će do kraja rujna postaviti online još 10 godišta Bjelovarskog lista i brojne druge poslastice za knjiške moljce.

Na kraju, spomenimo i to da su internetske stranice Pointa već neko vrijeme u velikoj rekonstrukciji, a pravo iznenađenje za čitatelje bit će novo sučelje digitalne knjižnice s osebujnim „3D“ preglednikom tiskovina, koji je u testnoj fazi.

Cijeli dan im zuje kamere i različiti skeneri

Od naših domaćina doznali smo i kako izgleda radni dan u Pointu.

– Procedura je da se pripremljena građa digitalizira iz PDF-a, filmova i bilo kojeg tiskanog predloška. Neki put su to i inkunabule ili rukopisi na prastarim pergamenama. Arhivski originalni skenovi se naprave u TIF-u tzv. overhead kamerom, koja je brza i ima veliku rezoluciju. Već duže vrijeme koristimo opcije popravljanja loših ili oštećenih slika, dok novi preglednici imaju i automatsko izoštravanje slika. Veliki dio posla otpada i na digitaliziranje negativa i pozitiva, za što koristimo namjenski skener za mikrofilmove. Rješavamo i probleme koji zahtijevaju obradu digitalnih fotografija retuširanjem – naglasio je Tkalec.

Point opslužuje čak 1500 knjižnica u zemlji i inozemstvu. Riječ je o ogromnom poslu koji odrađuje nekoliko vrijednih zaposlenika, a sve njihove potrebe stignu zadovoljiti dobrom organizacijom posla.

– Još uvijek radimo s puno entuzijazma, bez toga ne bismo uspjeli u ovom poslu – zaključio je Danko Tkalec.