Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinski vatrogasci na požarišta stižu u 45 godina starim oldtimerima

Objavljeno:

- dana

OTVORENO O VOZNOM PARKU

Vozni park Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina u prosjeku je star 17 godina.

Pet vozila je starije od 28 godina, a veteran nad veteranima je TAM 5500 iz 1972. godine, koji, dakle, ima 45 godina. Najviše vozila, njih 13, će uskoro napuniti između 11 i 18 godina, a samo dva su mlađa od desetljeća.

Kad su gradski vijećnik Davor Patafta – koji tvrdi da je stanje loše – i gradonačelnik Ivan Čehok – koji veli da je varaždinska postrojba po svom voznom parku među najboljima u državi – suprotstavili svoja oprečna mišljenja na sjednici Gradskog vijeća prošlog tjedna, obojica su bila u pravu. Ovisi o poziciji iz koje se gleda. To nam kaže zapovjednik Postrojbe Ivica Labaš.
Ako je kriterij Hrvatska, Ivan Čehok je u pravu – Varaždinci imaju među pet najmlađih voznih parkova u državi. Međutim, uzme li se kao mjerilo Europa, već i susjedna Slovenija, ali i optimalni svjetski standardi, vijećnik Patafta govori točno.

Činjenica da se vozni park profesionalnih vatrogasaca, u prosjeku star 17 godina, svrstava u sam vrh države, zastrašujuća je. Jer, u Sloveniji je, recimo, od osnivanja države pravilo da se vozila nakon 10 godina rashoduju. U Austriji je to nakon pet godina, ali vozila starija od jednog desetljeća se ne toleriraju ni u jednoj od zemalja Europske unije.

“Loše je uvjeravati da je nama dobro zato jer je drugima gore.”

Ali – kaže jedan vatrogasni profesionalac s dugim stažem – žalosno je uspoređivati tko je najbolji među lošima. – Činjenica je da nije dobro, a to što je većini gore, ne smije nas tješiti. Kad vidimo naš kamion star 45 godina, trebamo pomisliti „super, susjed ima pedesetogodišnjaka“. Krivo. Također, loše je uvjeravati ljude da je nama odlično samo zato što je drugima još gore – rekao nam je vatrogasac koji kao gradski zaposlenik – od 2000.  godine kad su vatrogasci izašli iz ingerencije MUP-a i prešli pod Grad – razumljivo nije želio  da napišemo njegovo ime i prezime.

Starac do starca

Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina Ivica Labaš na sjednici Gradskog vijeća se našao u nezgodnoj situaciji. Osim što je operativac sklon djelu, a ne govorancijama pred 50-ak ljudi, baš je on na sjednici Odbora uoči Vijeća vijećnicima dao „rodovnice“ vozila kojima je, statističkim podacima, parirao gradonačelnik.
– Hrvatska teži biti Europa, ali nije. Kad bi barem postupali kao oni. Prije nekoliko dana je u Rijeci održan skup na kojemu je govorio i vatrogasni zapovjednik iz Ljubljane. Saznali smo da Slovenija ima zakonski okvir u kojemu se vozila javnih postrojbi svakih deset godina miču iz postrojbe, ne ostaju ni u pričuvi. Uglavnom se prosljeđuju DVD-ima. Većina zemalja ima zakon prema kojemu se nova vozila kupuju svakih pet do maksimalno deset godina – govori zapovjednik Labaš.

Ako je država krivac u zakonskom dijelu, Grad nitko ne sprečava da “ i vatrogastvu da onoliko novca koliko misli da treba dati

Njemu je jasno da je najveći krivac što Hrvatska – pa posljedično i Varaždin – ne prati Europu, kao i za većinu stvari – novac, pa spominje komparaciju koja najbolje govori u prilog zanemarivanju vatrogastva. – U Hrvatskoj osiguravajuće kuće iz osiguranja protiv požara u proračun uplaćuju 1,4 milijuna eura, u Sloveniji 6,5 milijuna, a u Austriji 85 milijuna eura. Izdvajaju onoliko koliko im nalažu zakonski propisi, i to govori dovoljno o krivcima.

Ako je država krivac u zakonskom dijelu, Grad nitko ne sprečava da i vatrogastvu da onoliko novca koliko misli da treba dati.
Zastoj u kupovini vatrogasnih vozila dogodio se u vrijeme mandata gradonačelnika Gorana Habuša. Najviše vozila je iz 2007. godine, a zadnje je kupljeno prije osam godina, 2009. godine. – Transporter iz 2007. godine je kupljen na petogodišnji leasing od pet godina, što znači da je ciklus do 2012. godine bio završen. Od tada do danas se nije događalo baš ništa. Lani smo preko Stožera za zaštitu i spašavanje pokušavali nametnuti potrebu obnove voznog parka. Mi smo glavni subjekt Stožera i trebamo vrhunsku opremu jer sudjelujemo u svim akcijama – požarima, poplavama, olujama… Nema gdje nismo. To je stavljeno u Smjernice za organizaciju i razvoj sustava Civilne zaštite 2016. – 2019. i objavljeno u Službenom vjesniku Grada Varaždina – govori zapovjednik. Dobio je tada i pola sata vremena da na Gradskom vijeću elaborira popis potreba. Uzalud. Samo koji mjesec kasnije ni jedno vozilo nije stavljeno u proračun. – To dovoljno govori o ozbiljnosti namjere – kaže.

U lanjskom Godišnjem provedbenom planu unapređenja zaštite od požara za Grad Varaždin između ostaloga piše da treba planirati sredstva za Postrojbu: po pola milijuna kuna za novu opremu i servis vozila i opreme te 15,1 milijun kuna za nabavu vozila. Trebaju autoljestve vrijedne gotovo šest milijuna kuna, navalno vozilo za 4, 7 milijuna, podvozje s navlakačem za roll-kontejnere i ralicom (vozilo zamjenjuje pet vozila) vrijedno 4, 1 milijun i dizalica na navalnom vozilu vrijedna 355 tisuća kuna.

Sirotinja

– Sve to nije luksuz, nego potreba, pitanje učinkovitosti, ažurnosti i sigurnosti –  decidiran je zapovjednik. Primjerice, vatrogasci danas imaju autoljestvu od 53 metra, čije servisiranje stoji 800 tisuća kuna i dva milijuna kuna je skuplja od nove koju bi kupili. Imaju još jednu, staru 38 godina. – Moramo imati dvije ljestve. Ova stara je tehnički ispravna i ide na intervencije, nikad se nije dogodilo ništa loše, ali u tim se godinama nikad ne zna kad može biti „prvi put“ – govori zapovjednik Labaš.
Kako nije ništa riješeno, a došla je nova vlast, Ivica Labaš je sve ove probleme spomenuo u svom izvješću koje je prošlog tjedna podnio gradskom Odboru. Otud je proistekla cijela priča i ozbiljno upozorenje je postalo javno.
Nakon uzalud potrošenih šest – sedam godina, nova gradska vlast nije, kaže Ivica Labaš, ostala gluha. – Dali su nalog Agenciji Sjever – DAN za izradu Studije opravdanosti nabavke novih vatrogasnih vozila. Postoje naznake da će Hrvatske vode nabaviti vozila za potrebe borbe s poplavama, a i MUP nabavlja 76 vozila od EU fondova, pa se u Gradu nadaju da će nešto stići i u Varaždin – rekao je Ivica Labaš, koji veli da su izlaskom iz MUP-a vatrogasci doslovno nametnuti gradovima. Javna postrojba preživljava s 11,3 milijuna kun godišnje.

Država od poreza na dohodak ostavlja gradovima jedan posto za potrebe Javne vatrogasne postrojbe, a donose se i minimalni financijski standardi. Varaždin iz tog izvora dobiva 6,2 milijuna kuna, a ostatak, pet milijuna, financira se iz proračuna. – Hvala im i na tome. Za njih je to, pretpostavljam, veliki novac, ali to je dovoljno samo za hladni pogon. Imamo 58 zaposlenih operativaca, njih 19 je visokoškolovano, tu je i 19 vozila koja, kakva god da bila, treba održavati. Svaki dan razvoja je dodatni trošak, a mi za to nemamo novaca – kaže Ivica Labaš.

Javna postrojba godišnje odradi 487 događanja, od čega je 300 intervencija, što znači da gotovo svaki dan izlaze na teren.
To je naporan tempo, ali dečki (i tri djevojke) naviknuti su da biti vatrogasac nije lako. To je psihofizički težak posao, radni staž je beneficiran – u mirovinu mogu s 57 godina – plaće nisu Bog zna što, a glava je svaki dan u torbi. Stara vozila su dodatna opasnost.
Njihov bi posao, također,  bio puno lakši da građani sami sebi – ne poštujući pravila o vatrogasnim prilazima i održavanju hidranata – ne ugrožavaju život. Također, odavno obećana izgradnja Vatrogasnog centra još uvijek je samo obećanje svih gradskih vlasti u zadnjih 13 godina.
Kad se svemu tome pribroji dijelom zastarjeli, a dijelom prastari vozni park, ionako opasan posao vatrogasaca postaje čisti oportunizam.

Trinaest godina bez ikakvog pomaka

Kad je prije 13 godina Grad dodijelio parcelu od 7000 četvornih metara – na istočnoj zaobilaznici, od Croduxa do semafora kod Carine – za Vatrogasni centar, Ivica Labaš se ponadao da bi vatrogasci mogli konačno dobiti primjeren prostor, za razliku od ovoga u samom središtu grada. Tada je, 2003. godine, napravljeno i idejno rješenje, ali apsolutno ništa se nije pomaknulo s mrtve točke.
Predinvesticijska studija je pokazala da bi Centar stajao 85 milijuna kuna. – Uvijek bude nešto novaca da se počne, a onda se računa na Europu. Sve vlasti žele da se Centar izgradi novcem iz europskih fondova. Odlično. Ali recite nam kako da dobijemo europski novac? Pa valjda se ne očekuje od vatrogasaca da sastave prijave na EU natječaje?! – rezigniran je zapovjednik Labaš.
Susjedi su zainteresirani da se u Varaždinu oformi Regionalni centar za obuku. Prije 13 godina je bila dilema treba li preseliti vatrogasce na ovu lokaciju ili u vojarnu u Optujskoj. Odrađeno je 15 vježbi s obje lokacije – mjerilo se vrijeme dolaska i procjena štete u slučaju kasnijeg dolaska – i rezultat je bio 13:2 za zaobilaznicu.
Odabir lokacije se činio kao dobar početak, ali u 13 godina to je jedino pozitivno u vezi Centra za vatrogasce.

Velika opasnost

Inspekcija za zaštitu od požara također ne olakšava posao vatrogascima. U Varaždinu ima vrlo opasnih intervencija u prostor, koje sprečavaju prilaz vatrogascima, ali usprkos prijavama inspekciji i zahtjevu da se napravi red, ništa se nije promijenilo.
– Badava sva nova vozila ako ne možemo s njima prići požarištu. Pogledajte, na primjer, u kakvu su se veliku opasnost doveli stanovnici deveterokatnica na Zagrebačkoj ulici, iza Reiffesen banke. Tamo nam je doslovno spriječen pristup. To su deveterokatnice, visoke 44 metra. Stanari su napravili metalne barijere da im ne zgaze travu, a nije važno hoće li netko izgorjeti. Tu su i parkinzi. Nama nije problem gašenje, možemo odavde (Trenkova ulica, op. a.) spojiti crijeva i ugasiti požar. Ali ne možemo odavde spašavati ljude – ljut je zapovjednik Labaš.

“Badava sva vozila ako s njima ne možemo do požarišta zbog barijera. Ljudi sebe i svoju djecu dovode u ogromnu opasnost. Nama nije problem gasiti i s kilometra udaljenosti, ali ne možemo tako spašavati ljude. Bit će tako dok netko, ne dao Bog, ne izgori.”
Ivica Labaš,
zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Varaždin

Vatrogasci su također odustali od priključivanja na hidrante kod zgrada, pa radije po stubama vuku „prugu“ devet katova ako treba.
– Provjeravamo ih svaku godinu jednom, ali redovito se brzo napravi glupost, pa im više uopće ne vjerujemo. Da se priključimo na hidrant i cijev na devetom katu, ne vjerujemo da će voda zaista i poteći na devetom: ljudi pokradu ventile, otvore ih na trećem katu, pa tamo ide voda, umjesto na devetom… Skroz smo odustali uopće i od pokušaja. Nevjerojatno je kako ljudi sebe i svoju djecu dovode u opasnost.

Izvor:
Foto: Privatna arhiva

U fokusu

Načelnik Općine Sv. Ilija Marin Bosilj: “Brinemo se o društvenom životu svojih mještana”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

– Brinemo se o društvenom životu naših mještana. To nam je vrlo važno. Nadamo se da ćemo uskoro sve propušteno vrijeme nadoknaditi družeći se u novim ili obnovljenim društvenim domovima – rekao je Marin Bosilj, načelnik Općine Sv. Ilija.

Naime, dosad su obnovljeni društveni domovi u Beletincu i Seketinu, kao i Centar umirovljenika, vinogradara i gospodarstvenika u Sv. Iliji, dok je izgrađen novi dom u Doljanu.

Centar umirovljenika, vinogradara i gospodarstvenika u Sv. Iliji

Također, u planu je i gradnja još dvaju društvenih domova – u Križancu i Tomaševcu.

Ovako će izgledati Društveni dom u Tomaševcu

Radovi prve faze izgradnje Društvenog doma u Tomaševcu Biškupečkom trebali bi započeti u ožujku ove godine, a procijenjena vrijednost radova iznositiće 500.000 kuna. Nadalje, u planu su i radovi prve faze izgradnje Društvenog doma u Križancu, procijenjene vrijednosti 450.000 kuna.

– Svi domovi koji će se graditi na području Općine su kapaciteta do 50 ljudi. Sve je veća praksa da ljudi krštenja djeteta, krizme, pričesti ili rođendane ne slave u svom domu, već u restoranu ili društvenom domu. Osim za te proslave, domovi će biti mjesto okupljanja udruga i mladih, ali i adekvatno mjesto za održavanje izbora, jer smo prije izbore održavali u kontejnerima – naglasio je Bosilj.

Projekcija novog doma u Križancu

Zelena općina

Energetsku obnovu prije nekoliko godina doživjela je i općinska zgrada, a uskoro će na njoj osvanuti solarna elektrana. Projekt je vrijedan 81.519 kuna, a gotovo 30.000 kuna dodijelio im je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Isti Fond sa 70.000 kuna sufinancirati će Općini kupnju novog električnog automobila te gradnju punionice za cestovna vozila na električnu energiju i vodik (kod općinske zgrade) sa 41.247,84 kune. Procijenjena vrijednost gradnje predmetne punionice iznosi 114.000 kuna.

Općina bi do kraja travnja trebala imati gotove projekte za uvođenje brzog interneta na cijelom svom području.

– Nadam se da ćemo do jeseni imati građevinsku dozvolu za postavljanje optike. Tako će naši mještani dobiti na kvaliteti s brzinom interneta, a olakšat će se rad onima koji se od kuće bave IT industrijom – dodao je načelnik Sv. Ilije.

Mještani Općine uskoro će dobiti i žute kante u koje će odlagati plastiku, a dobit će i table s kućnim brojevima.

– Općina je u veljači krenula s projektom izrade kućnih brojeva za sve objekte na području Općine (1827 objekata) vrijednim 34.000 kuna. Table će sadržavati naziv ulice, kućni broj i grb. Tako će svi objekti u Općini biti jednako označeni. Olakšati će se funkcioniranje dostavnih službi, kao i hitnih službi jer je znalo biti problema oko pronalaženja nekog objekta, naročito kod vikend područja – dodao je Bosilj.
No, kapitalni projekti u Općini su izgradnja nove škole s dvoranom u naselju Sv. Ilija i izgradnja vrtića u Beletincu.

Škola i vrtić

Što se tiče škole u Sv. Iliji, građevinski radovi na dvorani su završili, dok se objekt škole još uvijek gradi.

– Uskoro se počinje s ugradnjom stolarije, izradom fasade te ostalim obrtničkim radovima. Početkom iduće, 2022. godine trebali bi završiti radovi, a prvi učenici trebali bi krenuti sa školskom godinom 2022./2023. – naglasio je Bosilj.

Građevinski radovi na školi u Sv. Iliji

Godinu dana prije toga mališani bi trebali krenuti u novi vrtić u Beletincu.

– Trenutno su u tijeku unutarnji radovi, a uskoro će se početi s uređenjem okoliša. Krajem svibnja predviđen je završetak radova. Slijedi tehnički pregled te ishođenje uporabne dozvole i registracije od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja – naglasio je Bosilj.

Radi se punom parom na gradnji vrtića u Beletincu

Početkom iduće godine svjetlo dana ugledat će nove, uređene gruntovne i katastarske karte čestica za katastarske općine Sv. Ilija i Beletinec.

– Time bi se podigla vrijednost nekretnina u Općini. Ujedno će biti uređene međe i imovinskopravni odnosi. Olakšao bi se i promet nekretninama i ulaganje u nekretnine te ulaganja u obnovu cesta i puteva koji prije nisu bili upisani u katastar i gruntovnicu – zaključio je Bosilj.

Modernizacija cesta

Tijekom ožujka započeti će radovi na modernizaciji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta vrijedni 550.000 kuna, a obuhvaćati će sljedeće dionice: Sveti Ilija (odvojak Vinogradske ulice te Ulice Vilima Cecelje), Križanec (odvojak ulice Ljudevita Gaja i odvojak Vinogradske ulice), Žigrovec (Ulica Kozlovec te odvojak Ulice Vladimira Nazora), Seketin (odvojak Ulice Vide Sokola).

Aglomeracija u Općini Sv. Ilija

Krajem studenoga prošle godine započeli su radovi na izgradnji sustava odvodnje u naselju Sv. Ilija. Radovi su vrijedni 8,7 milijuna kuna. Izrađen je glavni projekt sustava odvodnje naselja Beletinec – Krušljevec te je u tijeku ishođenje građevinske dozvole. U tijeku je izrada glavnog projekta sustava odvodnje naselja Seketin vrijedna 185.000 kuna.

Inače, Aglomeracijom Varaždin obuhvaćena su mjesta Tomaševec, Križanec, Doljan i Žigrovec. Radovi na sustavu odvodnje su u tijeku i trebali bi biti završeni do 2021. godine.

Izgradnja nogostupa

U tijeku su radovi na uređenju nogostupa u naselju Beletinec (Kružna ulica i Ulica Dražena Obrstara Caca) te naselju Krušljevec (Kalnička ulica).

– U suradnji sa županijskom upravom za ceste Varaždinske županije će se realizirati izgradnja nogostupa u Vinogradskoj ulici u naselju Sveti Ilija – rekao je Marin Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

Ivan Čehok kaže da je gradilište u Trakošćanskoj i dalje otvoreno

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Građevinska inspekcija zatvorila je gradilište u Trakošćanskoj ulici u Varaždinu, na temelju prijava koje je dobila.

Građevinska inspekcija zatvorila je radove na parkiralištu u Trakošćanskoj

Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok danas je rekao novinarima da gradilište danas ponovno otvoreno.

– Mi smo postupili prema onome što je inspekcija od nas tražila. Grad ima sve i glavne projekte i sve potrebne dokumente. Mi inače imamo i glavne projekte i za stvari koje ne trebamo imati. Ovdje je nedostajao jedan dokument, čini mi se prijava gradilišta ili tako nešto. Dakle jedan dokument je nedostajao i zbog toga je inspekcija to tražila da dostavimo, mi smo to dostavili, gradilište je dalje otvoreno – rekao je Čehok.

Dodao je da ljudi koji prijavljuju gradilišta mogu zakočiti radove, ali ne i zaustaviti radove.

Danas oko 12 sati snimljene ove su fotografije radova u Trakošćanskoj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!