Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinski župan Stričak: Nedopustivo je da se bale spaljuju

Objavljeno:

- dana

Varaždinska županija poslala je danas priopćenje o pitanjima otpada.

S obzirom na sve učestalije upite građana i udruga o tome u čijoj je nadležnosti određivanje lokacija za gospodarenje otpadom na području Varaždinske županije, odnosno izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom te dozvola za prenamjenu, izgradnju ili proširenje takvih objekata, župan Anđelko Stričak daje sljedeće očitovanje:

„Građevine i površine za gospodarenje otpadom se, sukladno propisima, planiraju prostornim planovima, pri čemu se razlikuju one državnog i regionalnog značaja te lokalnog značaja.
Prostornim planom Varaždinske županije, čije donošenje je u nadležnosti Županije, odnosno Županijske skupštine, planiraju se građevine/površine za gospodarenje otpadom državnog i regionalnog značaja.

U važećem Prostornom planu Varaždinske županije planirane su samo dvije takve lokacije. Riječ je o lokaciji pretovarne stanice u Poljani Biškupečkoj u Gradu Varaždinu koja je sastavni dio Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ te se smatra građevinom državnog značaja. Druga lokacija je odlagalište neopasnog otpada u Jerovcu u Gradu Ivancu koja se smatra lokacijom regionalnog, odnosno županijskog značaja.

Sve ostale građevine/površine za gospodarenje otpadom, koje posebnim propisom nisu određene od državnog ili regionalnog značaja, lokalnog su značaja, primjerice reciklažna dvorišta, sortirnice, centri za ponovnu uporabu otpada, postrojenja za biološku obradu otpada te ostalo.

Određivanje lokacija za njihov smještaj je u nadležnosti gradova i općina te se stoga planiraju isključivo prostornim planovima lokalne razine (gradova i općina) koje donose nadležna gradska ili općinska vijeća.

Izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom propisano je Zakonom o gospodarenju otpadom i Pravilnikom o gospodarenju otpadom, a u slučaju odlagališta otpada i Pravilnikom o odlagalištima otpada. Izdavanje dozvola je u nadležnosti Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije. Nadležni upravni odjel dozvolu može izdati isključivo za lokaciju za koju je prostorno-planskom dokumentacijom (grada, općine) utvrđena namjena gospodarenja otpadom. Dakle, u slučaju da je u prostornom planu nekog grada ili općine utvrđena lokacija za gospodarenje otpadom, a tvrtka koja traži dozvolu ispunjava sve zakonom propisane uvjete, tada je Upravni odjel, sukladno zakonskim odredbama, dužan izdati tražene dozvole.

Kad je u pitanju izgradnja, prenamjena ili proširenje objekata, izdavanje dozvola je u nadležnosti upravnih odjela za prostorno uređenje, pri čemu je za izdavanje dozvola na području Grada Varaždina nadležan njihov upravni odjel, a za ostalo područje nadležan je upravni odjel Županije. Isto kao i u slučaju dozvola za gospodarenje otpadom, tako se i u slučaju izgradnje, proširenja ili prenamjene takvih objekata dozvola može izdati isključivo ako je prostornim planom i drugom dokumentacijom općine ili grada utvrđena takva lokacija za gospodarenje otpadom.

Pitanje o lokacijama za gospodarenje otpadom na području Varaždinske županije postavljeno je i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine održanoj 12. lipnja 2024. godine. Sukladno dopunskom pitanju županijske vijećnice Spomenke Kiđemet-Piskač, Varaždinska županija je svim općinama i gradovima s područja županije uputila zamolbu da dostave podatke imaju li u svojoj prostorno-planskoj dokumentaciji površine planirane za gospodarenje otpadom, gdje te o kojim se namjenama radi.

Podsjećam da sam sa sjednice Županijske skupštine uputio apel svim nadležnim institucijama, uključujući i inspekciju zaštite okoliša, da se posebno vodi briga o građevinama/površinama za gospodarenje otpadom, pa tako i o baliranom komunalnom otpadu na lokaciji Brezje u Varaždinu.
Naime, pojavila se informacija da bi dio otpada odloženog u Brezju mogao dobiti kvalifikaciju „gorivi otpad“ s ključnim brojem otpada 19 12 10. U tom slučaju bi taj balirani otpad bilo moguće spaljivati. S obzirom da je zbrinjavanje varaždinskog baliranog otpada počelo nakon gotovo 20 godina, za sve stanovnike grada Varaždina, pa tako i Varaždinske županije neprihvatljivo bi bilo da se taj otpad sada počne spaljivati na području Varaždina ili županije. Posebice je to neprihvatljivo ako za to ne bi postojali aposlutno svi zakonom propisani uvjeti i standardi, naročito kad je u pitanju utjecaj spaljivanja miješanog komunalnog otpada na kvalitetu zraka na području naše županije.“

U fokusu

Donosimo pregled najgušće i najrjeđe naseljenih mjesta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o gustoći naseljenosti prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine.

Broj stanovnika po kilometru četvornom moguće je proučiti na razini jedinica lokalne samouprave (odnosni gradova ili općina) te naselja.

Najgušće naseljene prostorne jedinice na razini gradova/općina su Grad Rijeka (2488,75 stanovnika/km2), Grad Split (2022,51 st./km2) i Grad Zagreb (1196,33 st./km2), dok su najrjeđe naseljene Općina Lanišće (1,86 st./km2), Općina Udbina (1,95 st./km2) i Općina Civljane (2,06 st./km2).

Što se tiče naselja, Popisom 2021. ustanovljeno je da od ukupno 6757 naselja njih 195 nije naseljeno, odnosno imaju nula stanovnika.

– Uvjerljivo je najgušće naseljena Nova Mokošica (Grad Dubrovnik), stambeno naselje višekatnica na površini od oko 0,37 km2 izgrađeno po programu društveno poticane stanogradnje, s 15.046,69 st./km2. Slijede naselje Split, sa 6495,49 st./km2, te Parag (Općina Nedelišće), najveće romsko naselje u Hrvatskoj, s 5762,73 st./km2.

Dvije županije

U Varaždinskoj županiji najgušće je naseljen Grad Varaždin (sa svim svojim naseljima) sa 731,7 st./km2, a na drugom mjestu je Općina Gornji Kneginec s 220,64 st./km2.

Znači, DZS je izdao posebnu kartu po naseljima, a prema njoj u samom Varaždinu je gustoća naseljenosti 1050,04 st./km2. S druge strane je naselje Gorenec sa samo 2,81 st./km2.

Najniža gustoća naseljenosti u Varaždinskoj je županiji u Općini Breznički Hum (43,46 st./km2), da drugom je u Općini Bednja (44,49 st./km2), a na trećem Općina Ljubešćica (47,89 st./km2).

Najveća gustoća naseljenosti je u Međimurju u Čakovcu – 352,51 st./km2. Na drugom je mjestu Općina Pribislavec s 266,69 st./km2.

Najniža gustoća naseljenosti u Međimurju je u Općini Gornji Mihaljevec (54,15 st./km2), pa u Općini Domašinec (54,51 st./km2).

Nastavite čitati

U fokusu

U Hrvatskoj sve više ovisnih o igrama na sreću pa će zakon biti postrožen

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Vlada je 11. srpnja Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira njihovo oglašavanje te se uvodi registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi odvraćanja građana od igranja takvih igara.

Premijer Andrej Plenković kazao je da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću “snažno raširile” kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

– S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost – rekao je.

Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

– Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cijelini – zaključio je Primorac, koji je novitete u sferi regulative igara na sreću detaljno predstavio sredinom ožujka, kada su zakonske izmjene upućene u javno savjetovanje.

Tada je između ostalog bilo riječi i o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo tada čuti, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje