Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinskim Toplicama dodijeljena prestižna plaketa EHTTA-e

Objavljeno:

- dana

Na generalnoj skupštini međunarodne organizacije EHTTA-e (European Historic Thermal Towns Association), održane u Caldes de Montbui u Španjolskoj, Varaždinskim Toplicama uručena je plaketa Kulturne rute Vijeća Europe „Ruta povijesnih termalnih gradova“.

Plaketa je simbol kvalitete, izvrsnosti i važnosti lokacije i lokaliteta Aqua Iasae unutar europskog kulturnog kruga, ali je plaketa svakako i kruna višegodišnjih nastojanja Grada Varaždinskih Toplica i Turističke zajednice Varaždinskih Toplica da se grad pozicionira na kulturnoj karti Europe i svijeta.

EHTTA je osnovana 2009. godine i danas okuplja oko 50 članica iz gotovo 20 država, a već 2010. certificirana je kao jedna od Kulturnih ruta Vijeća Europe. Sam proces ulaska u ovu prestižnu mrežu, koja je i članica UNWTO-a (United Nations World Tourism Organisation) i ETC-a (European Travel Commission) kao najvažnijih međunarodnih turističkih organizacija, dugotrajan je i zahtjevan, a uključuje šest kriterija koje prijavitelji moraju zadovoljiti, poput onog da termalni izvor mora biti kontinuirano aktivan barem od 19. stoljeća, kao i da terme moraju postojati barem od 19. stoljeća, mora postojati tradicija kulturnih događaja i infrastrukture, kao i kvalitetan smještaj.

Sam program Kulturnih ruta Vijeća Europe pokrenut je 1987. godine s ciljem otkrivanja i predstavljanja zajedničke bogate i raznolike kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te spajanja ljudi i mjesta u zajednički kulturni prostor, a kulturne rute pokrivaju cijeli niz različitih tema, od arheologije, arhitekture i krajolika do religijskih utjecaja, od gastronomije i nematerijalne baštine do znamenitih osoba europske umjetnosti, glazbe i književnosti.

Da bi se ruta certificirala potrebne su barem tri europske zemlje koje baštine isto naslijeđe ili tradiciju, a njima upravljaju specijalizirane međunarodne organizacije s nacionalnim ograncima, a procesom u Hrvatskoj koordinira Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta. Od 45 certificiranih Kulturnih ruta Vijeća Europe njih 14 prolazi Republikom Hrvatskom, a „Ruta povijesnih termalnih gradova“ već je treća ruta koja prolazi Varaždinskim Toplicama, a nakon što su Varaždinske Toplice članice i kulturnih ruta „Rute Rimskih careva i dunavska vinska ruta“ i „Rute sv. Martina“.

Grad Varaždinske Toplice uspio je tako u suradnji s Turističkom zajednicom Varaždinskih Toplica postati dijelom i ove prestižne međunarodne kulturne, ali i turističke mreže, što će zasigurno pružiti još veću vidljivost i dodatno utvrditi važnost koju Varaždinske Toplice imaju, i da spadaju u sam vrh svjetske antičke, termalne, arheološke i kulturne baštine te zdravstvenog i kulturnog turizma. 

– Godinama, pa i desetljećima, priča se o turističkom potencijalu Varaždinskih Toplica kao lokaciji koja mora iskoristiti svoje blagodati. Potencijala u Varaždinskim Toplicama zaista ima puno, a najveći potencijal vidimo u pametnom i strateškom razvoju našeg grada gdje razumijemo da očuvanju naših današnjih običaja, promociji nekadašnjih i stalnoj izgradnji i uređenju grada radimo temelje koji će tek kada se svi sektori i svi dionici ujedine i pozicioniraju rezultirati onime što Varaždinske Toplice i zaslužuju – jedinstveni spoj zdravstva, turizma, kulture, povijesti i kvalitete života – rekla je Lana Husnjak, direktorica TZ Varaždinskih Toplica.

– Činjenica je da više od dvije tisuće godina ljudi dolaze u ovaj dio svijeta, u naše današnje Varaždinske Toplice i našu Varaždinsku županiju, kako bi se liječili, kako bi uživali u miru i ljepoti prirodnih i kulturnih spomenika. Izvor termalne vode omogućio je Toplicama specifičan razvoj, razvoj koji je usko vezan uz zdravlje, a sve ono što radimo, radimo na korist svakog sadašnjeg i budućeg stanovnika našeg grada, kao i gosta i turista. Želimo da svi uživaju u našem gradu, da šeću uređenim kolnicima, udišu svježi zrak, okuse blagodati ljekovite termalne vode, ali i da se nadahnjuju višestoljetnom arhitekturom i kulturom i umjetnosti. Ponosna sam na sve koji su sudjelovali u ovoj prijavi i ovo je tek početak, ali veliki zamašnjak i velika obveza za sve ono što nas čeka, a to je konačno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja nakon kojih slijede mogućnosti za konkretne akcije i planove koji svakako uključuju i nove smještajne objekte, centar za posjetitelje i bolju prezentaciju nalaza, nalazišta i nađenog – izjavila je Dragica Ratković, gradonačelnica Varaždinskih Toplica.

U fokusu

Tražite bolji posao? Evo koja su zanimanja najpoželjnija, a koja radna mjesta najmanje privlačna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

računalo kompjuter

Čak 42% građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjniji sektor je trgovina, a dodatne edukacije žele iz stranih jezika i digitalnih vještina

Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama. Dio je to rezultata velikog istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na zaposlenim osobama u Hrvatskoj starijima od 18 godina u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput: izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.

Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, ispitanici, čak njih 43%, ističu strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).

Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga. Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.

U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42% ispitanih bi radilo u tom sektoru. Odmah nakon slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22% svih ispitanika čime ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine.

S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj zbog čega je projekt Uplift usmjeren upravo ka poduzetnicima u tom sektoru, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Ispitanici, njih 76%, se slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21% smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.

Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43% drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.

Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33% navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Prvi dan škole u Varaždinskoj županiji za 18.668 učenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas je počela nastava za 18.668 učenika osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije. Od ukupnog broja učenika, 11.981 učenik pohađa osnovnu školu, a 6.687 srednju školu, dok je prvi puta u školske klupe sjelo 1.409 prvašića, devet više nego prošle godine.

Posebno svečano bilo je u Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ Jalžabet te u Prvoj gimnaziji Varaždin. Svečanostima se pridružio i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak sa svojim suradnicima.

Ravnateljica OŠ Jalžabet Mirjana Kučar istaknula je kako će ova školska godina za njih biti puna izazova kojima se vesele.

– U ovoj školskoj godini čeka nas energetska obnova škole, u koju ćemo uložiti više od 1.900.000 eura, a priprema se i projekt izgradnje sportske dvorane u našoj područnoj školi. To nas posebno veseli, jer će to za 152 učenika koliko ih sada pohađa Osnovnu školu Jalžabet, kao i za sve djelatnike škole značiti bolji uvjeti rada i učenja – rekla je ravnateljica Mirjana Kučar.

Prvašiće, njih 18, koliko će ih ove godine pohađati osnovnu školu u Jalžabetu, pozdravio je i tamošnji načelnik Rajko Solar. Dobrodošlicu učenicima prvih razreda Prve gimnazije Varaždin zaželjela je ravnateljica škole Janja Banić koja je istaknula kako su upisima jako zadovoljni.

– Interes učenika za našu školu bio je izuzetno velik. Dobili smo kvalitetne učenike i vjerujem da je još jedna izvrsna generacija pred nama. Ono što me posebno veseli, i mislim da je to itekako važno kada govorimo o deficitarnim kadrovima, jest činjenica da je 23 učenika izabralo pojačanu matematiku u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji – rekla je između ostalog ravnateljica Banić.

Sretnu, uspješnu, radosnu školsku godinu, s puno veselja, te da savladaju programe,slušaju svoje učitelje i profesore jer će im sve ono što nauče kasnije biti itekako korisno u životu, poželio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak koji je naglasio kako Varaždinska županija i ove godine nastavlja s onim programima koji su se pokazali dobrima za poticanje izvrsnosti, ali i razvijanja sustava jednakih šansi.

– Varaždinska županija nastavlja sa svim programima, od produženog boravka koji će se provoditi u 23 osnovne škole čiji je osnivač Varaždinska županija, a gdje je za tu namjenu zaposleno 54 učitelja, do 147 pomoćnika u nastavi, sufinanciranja prijevoza za osnovnoškolce i srednjoškolce, kao i školske kuhinje, do centara izvrsnosti. Također, nastavljamo s nagradama i stipendiranjem naših izvrsnih učenika i studenata, a isto tako i onih kojima je zbog njihovih socijalno-ekonomskih mogućnosti potrebno malo više pomoći – nabrojao je župan te nastavio kako je Varaždinska županija i za ovu godinu pripremila jedan investicijski ciklus.

– Energetski ćemo obnoviti Osnovnu školu u Jalžabetu i staru školu u Svetom Iliji, s time da će školu u Jalžabetu i dalje koristiti učenici, a obnovljenu zgradu u Svetom Iliji planiramo iskoristiti za potrebe Tehnomreže. Krenuli smo i s dogradnjom triju škola – jedne osnovne, odnosno matične škole, a riječ je o školi u Ivancu te uskoro krećemo s radovima dogradnje na dvije područne škole u Novoj Vesi i Strmcu Podravskom. Nakon završetka radova, svi će naši učenici koji pohađaju osnovne škole imati mogućnost pohađanja jednosmjenske nastave. Naravno, usto će biti još cijeli niz manjih zahvata, investicija na obnovi učionica, prostora, okoliša. Vjerujem da će i ove godine sve dobro proći i završiti – zaključio je župan Stričak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje