Plenković prijeti novčanim kaznama onima koji će neopravdano dizati cijene
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 11 sati se održava sjednica Vlade. Premijer Andrej Plenković u uvodnom je obraćanju za...
Naime, u Varaždinsku županiju za energetsku obnovu spomenutih objekata, čija je ukupna vrijednost 39,3 milijuna kuna, stiže čak 20 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u Zagrebu danas su svečano uručene odluke o financiranju osam projekata Varaždinske županije, škola i Opće bolnice Varaždin u sklopu poziva „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“.
Odluke kojom se dodjeljuju sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a unutar operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar uručio je zamjeniku župana Robertu Vugrinu, ravnatelju Opće bolnice Varaždin dr. Nenadu Kudeliću i ravnateljima škola Lidiji Kozini, Nevenki Turščak, Martini Vusić, Raheli Blažević i Predragu Mašiću.
– Ovo je potvrda da je u Varaždinskoj županiji došlo do eksplozije EU projekata. Naši projekti su prošli zahtjevne EU kriterije, na što smo ponosni. Svih ovih osam projekata smo prijavili digitalnim putem u rekordnom roku, već unutar prvih pet minuta od objave javnog poziva. Gotovo 20 milijuna kuna europskog novca će biti uloženo u Vodotoranj, dvije bolničke zgrade i pet škola. Međutim, očekujemo i nove odluke o financiranju budući da smo na javni poziv za energetsku obnovu prijavili 16 projekata ukupno vrijednih 174 milijuna kuna. Među njima su Minerva u Varaždinskim Toplicama te Dom za starije i nemoćne osobe u Varaždinu – istaknuo je zamjenik župana Robert Vugrin.
Za projekt energetske obnove Vodotornja odobreno je bespovratnih 6,4 milijuna kuna (ukupna vrijednost projekta 13,9 milijuna kuna), za zgradu Psihiijatrije 2,6 milijuna kuna (ukupna vrijednost 4,8 milijuna kuna), za Polikliniku 3,8 milijuna kuna (ukupna vrijednost 7,1 milijun kuna), za Srednju školu Ivanec 4,5 milijuna kuna (ukupna vrijednost 8,2 milijuna kuna), za PŠ Nedeljanec 545 tisuća kuna (ukupna vrijednost 0,9 milijuna kuna), za PŠ Lovrečan 614 tisuća kuna (ukupna vrijednost 1 milijun kuna), PŠ Cvetlin 519 tisuća kuna (0,9 milijuna kuna) te za OŠ Donja Voća 972 tisuće kuna (vrijednost 2,1 milijun kuna).
– Varaždinska županija je već krenula s pripremama javnih natječaja za odabir izvođača radova, a cilj je da radovi u školama počnu čim završi nastava u ovoj školskoj godini, tako da se ne ometa nastava, a i da se maksimalno iskoriste povoljni vremenski uvjeti. Što se tiče Vodotornja i dviju bolničkih zgrada, očekujemo da će radovi početi tijekom ljeta – najavio je zamjenik Vugrin.
Na javni poziv stiglo je više od 400 prijava, naveo je ministar Predrag Štromar. – Od prvih 19 odluka o financiranju projekata, čak 8 ih je iz Varaždinske županije, na čemu čestitam. Ostale prijave su u obradi. Mogu najaviti da će novi javni poziv biti objavljen 7. svibnja, a osigurano će biti 200 milijuna kuna – rekao je ministar Štromar.
Na svečanosti dodjele odluka o financiranju osam projekata u Zagrebu bili su i načelnik Općine Cestice Mirko Korotaj te zamjenik načelnika Općine Vidovec Dubravko Zavrtnik.
Ministarstvo obrane provest će tijekom travnja i svibnja 2023. godine redovno obvezno godišnje uvođenje u vojnu evidenciju vojnih obveznika na području Republike Hrvatske, objavili su danas iz MORH-a.
– Upis u vojnu evidenciju obvezan je sukladno Zakonu o obrani za sve hrvatske državljane – muške osobe koje u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske – objasnili su u MORH-u.
U vojnu evidenciju upisivat će se vojni obveznici, muške osobe, hrvatski državljani rođeni 2005. godine i starijih godišta koji nisu uvedeni u tu evidenciju. Za upis u vojnu evidenciju na adrese vojnih obveznika tijekom ožujka i travnja 2023. godine stići će pozivi upućeni iz odjela/odsjeka za poslove obrane. Pozvane osobe po dolasku na upis u vojnu evidenciju obvezne su predočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB.
Osobe starijih godišta koji do sada nisu upisani u vojnu evidenciju mogu se i bez poziva javiti u područni odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Hrvatski državljani koji borave u inozemstvu uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.
– Napominjemo da je uvođenje u vojnu evidenciju zakonska obveza koja se provodi svake godine, a iznimno zbog pandemije Covid-19 2020., 2021. i 2022. godine nije provođeno osobnim dolaskom vojnih obveznika. Za sve dodatne informacije i pojašnjenja zainteresirani građani mogu kontaktirati područne odjele/odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta – kažu u MORH-u.
Na eksperiment Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem će se, među ostalim novitetima, smanjiti satnica Informatike i u pojedine škole uvesti cjelodnevna nastava, dopisom je reagiralo pet profesora nastavničkih studija, piše Index.
Profesori u dopisu navode da je smanjivanje satnice Informatike na jedan sat tjedno u 21. stoljeću, dobu digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno. Po novom će se Informatika zvati Informacijske i digitalne kompetencije.
Ističu da Hrvatska jedina u Europi smanjuje satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi te da je posebno zabrinjavajuće što se sve to događa uz izgovor „povećanja obvezne satnice“.
Dopis potpisuju prof. dr. sc. Mario Dumančić, predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu i prof. dr. sc. Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Dopis u cijelosti donosi Index, a prenosimo ga u nastavku.
“Skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno”
„Nastavno na konferenciju ministra za znanost i obrazovanje prof. dr. sc. Radovana Fuchsa održanu u Zagrebu 22. ožujka 2023. godine, na kojoj je ministar predstavio eksperimentalni program Cjelodnevne škole, smatramo nužnim hitno reagirati i iznijeti naše negodovanje.
Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi.
Smatramo neprimjerenim i skandaloznim pojašnjenje MZO-a prema kojem se ‘povećava obvezna satnica’ Informatike.
Nevjerojatnim nam se čini da Ministarstvo ne iznosi pravovaljane informacije iz kojih je vidljivo da velika većina učenika u gotovo svim školama pohađa izbornu nastavu Informatike. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Zašto?
“U Radnoj skupini nijedan stručnjak s visokih učilišta”
Ministar je također predstavio smjernice novog ‘Kurikuluma Informatike’, a da prethodno nije provedena stručna niti znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Nije nam jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je Radna skupina krenula s radom (imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje Radne skupine tek mjesec dana nakon što je ista počela s radom, odnosno rezanjem postojećeg kurikuluma).
U članstvo Radne skupine koja je izradila novi ‘Kurikulum Informatike’ nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike, što je također nevjerojatno i nedopustivo za resorno Ministarstvo. Radna skupina imala je tek nekoliko tjedana za izradu cjelokupnog novog kurikuluma.
Zbog svega navedenog kurikulum predmeta ‘Informacijske i digitalne kompetencije’ zapravo uopće ne može biti originalno autorsko djelo, već se može raditi samo i isključivo o izrezanom i okrnjenom postojećem kurikulumu Informatike.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je Informatika jedini predmet kojem se u Cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak stvaramo i niz novih predmeta.
“Hoćemo li sutra smanjiti satnicu matematike ili ukinuti fiziku?”
Svjesni smo kako zbog niskih učiteljskih plaća postoji deficit nastavnika STEM predmeta, ali leži li zaista način rješavanja tog problema u smanjenju satnice? Hoćemo li sutra zbog istog problema smanjiti satnicu Matematike ili ukinuti Fiziku? Pozivamo Vas da – dok još možete – promijenite ovu skandaloznu odluku i obveznu Informatiku definirate u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. Svjesni smo kratkih rokova u kojima se cijeli projekt mora provesti te nudimo pomoć oko evaluacije i mogućih korekcija postojećeg kurikuluma Informatike.
Želimo napomenuti da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja se može pohvaliti rastom i razvojem informatičkih i povezanih tvrtki, što je rezultiralo i nizom “jednoroga” poput Infobipa, Rimac Automobila i sl. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama“, stoji u njihovom dopisu.