Kad će se u Varaždinu graditi novi POS i stanovi za najam?
Na aktualnom satu varaždinskog Gradskog vijeća jedna od tema bila je i stambeno zbrinjavanje. Lovro Lukavečki (SDP) postavio je pitanje...
LIGA ZA VARAŽDIN
Varaždinka Dubravka Lekić jedna od najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi i zdravstvenom turizmu.
Varaždinka Dubravka Lekić jedna od najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi i zdravstvenom turizmu. Godinama uspješno vodi vlastiti posao, pionirka je privatne zdravstvene njege i rehabilitacije u kući bolesnika, programa njege u kući, a danas ima 350 zaposlenih. Jedna je od osnivača Hrvatske udruge poslodavaca i osam godina je kao predstavnica HUP-a sjedila u saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu skrb. S najjačim varaždinskim gospodarstvenicima je članica varaždinske Zaklade za solidarnost.
Ova uspješna poduzetnica rado se priključuje asocijacijama s konkretnim programima, ali politiku ne voli. S obzirom na to, nije čudno što je veliku pozornost izazvala vijest da je jedna od osnivača Lige za Varaždin, koja okuplja uspješne varaždinske poduzetnike, odvjetnike, radnike, liječnike i sportske djelatnike.
Grad je zapušten
Zašto se ste priključili Ligi za Varaždin?
U hrvatskoj politici je najviše onih koji su u tom poslu zbog privatnih interesa, a realna situacija na terenu ih ne zanima, niti o tome imaju pojma. U Varaždinu situacija nije drukčija. Štoviše, Grad koji je ne tako davno bio gospodarski div danas je na koljenima. Zbog toga nisam dvojila hoću li se uključiti u Ligu za Varaždin. U Udrugu su uključeni ljudi s kojima radim u Zakladi, ali i drugi koje osobno poznajem, s kojima poslovno surađujem i koje jako cijenim.
Nijedan od osnivača Lige nema potrebe kroz politiku osigurati radna mjesta nećacima i stričevima
To su osobe kojima apsolutno vjerujem i pošteni su. Njih ne zanima politikantstvo, nego gospodarstvo, a na taj način donose dobro svima. Oni suvereno vladaju svojim područjem i znaju o čemu govore, jer ne govore napamet i sve o čemu govore su isprobali u praksi.
Gdje vidite sebe u radu Lige?
Maksimalno ću se angažirati u dijelu koji odlično poznajem, a to je zdravstveni turizam i zdravstveno-socijalna skrb. Sa svojim iskustvom mogu puno pomoći na tom području.
Ne volite politiku, ali nije li i ovo politika?
Iskreno, tek sam prije koji dan shvatila da uopće ne znam koliko članova ima Gradsko vijeće. Ali politika je, nažalost, svugdje, i ti ljudi koji sjede u Gradskom vijeću direktno odlučuju o našem svakodnevnom životu. Od toga hoćemo li hodati makadamom ili asfaltom, preko pitanja hoćemo li imati kanalizaciju ili septičku jamu, pa sve do egzistencijalnih pitanja. A kad je već tako, trebaju se uključiti svi koji znaju i mogu pomoći. Nijedan od osnivača Lige za Varaždin nema potrebu ganjati osobne interese. Svi smo osigurali dobre poslovne ideje za sebe i nekoliko budućih generacija svoje obitelji. Nikome ne treba politika da bi dokazao da nešto zna. Također, nemamo potrebe kroz politiku osigurati radna mjesta nećacima i stričevima. Kad bih imala desetero djece, za sve njih i njihove obitelji bi bilo posla u zdravstvenoj njezi i turizmu.
Što vas najviše ljuti u Varaždinu?
Varaždin je bio primjer uspješnog grada. Po svemu. Kad bi dolazili naši poslovni partneri iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, čudili su se kako je Varaždin “opran”. Grad je bilo prelijepo pokazivati, a kad se tome pridodalo uspješno gospodarstvo i dobar standard, Varaždin je zaista bio poželjno mjesto za život i rad. Sad smo takvi kakvi smo i tu gdje jesmo. Sve se srozalo i zapustilo. Grad je nakon dva sata poslijepodne pustoš, poslovni prostori su prazni, fasade zapuštene, dućani u centru prazni. Okolicu neću ni spominjati. Sve je to odraz gospodarske situacije za male poduzetnike. A tu situaciju u velikoj mjeri kreira lokalna politika. Ona je poduzetnike zanemarila do kraja.
Veliki izazov
Jedna ste najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi. Zahvaljujući vama je Varaždin 1984. godine dobio prvi hrvatski Centar za njegu, liječenje i pomoć u kući. Kad se 1991. godine Centar morao privatizirati, vi ste ga preuzeli. Je li vas bilo strah?
Samo bedaka ne bi bilo strah.
Uskoro ste postali i vlasnica prvoga privatnog doma za umirovljenike u Hrvatskoj, nedugo poslije kupujete Terme Jezerčica i preko noći postajete negativac. Što se dogodilo?
Nakon što smo obnovili Terme i zaposlili 130 ljudi, stanovništvo Krapinskozagorske županije se diglo na noge. Pokrenuta je peticija kojom se tražilo da Dubravka Lekić iseli Dom iz Termi i “vrati” ih turizmu. Mjesecima sam bila na duplerici “Vjesnika” jer sam “uništila turistički biser i pretvorila ga u ubožnicu”. To je bilo prestrašno. Terme sam platila 10 milijuna kuna, što je bilo previše s obzirom na njihovo stanje. Imaju termalni izvor pa sam vjerovala da imaju perspektivu razvoja.
ANGAŽMAN
Maksimalno ću se angažirati u dijelu koji odlično poznajem, u zdravstvenom turizmu i zdravstveno-socijalnoj skrbi
Kad je počela pobuna, znala sam da sam bila u pravu. Objekt koji nitko nije htio odjednom je postao biser. Pritisak je bio stravičan, razapinjali su nas po medijima. Odlučili smo preseliti štićenike i zaposlenike. Dogodilo se ono što prosvjednici sigurno nisu očekivali. Na prodaju je zbog gospodarske afere ponuđen objekt preko ceste, i to jako jeftino. Kupila sam ga, preselili smo štićenike i zaposlenike, a Terme do kraja uredili i otvorili ih za zdravstveni turizam. Danas imaju 112 kreveta, 72 zaposlena, veliki vodeni park… Poslovna vrijednost projekta je oko deset milijuna eura.
U zadnje vrijeme se opet aktualizirala tema muško-ženske (ne)ravnopravnosti. Osjećate li se neravnopravno na poslovnoj sceni odnosu na muške kolege?
Nikad nisam imala niti osjetila problem zbog toga što sam žena. Nitko me nije podcjenjivao niti šikanirao.
Ipak, činjenica je da na izbornim listama nema žena. Rijetko se uopće ispune propisane kvote.
Kao žena mislim da to nema veze s tim što ih netko nije pustio da se bave politikom, nego one same to ne žele. Garantirano.
Da sam htjela, odavno bih bila u politici. Žene ne nalaze tu svoj interes ili satisfakciju. Ne zanimaju ih besmislena i beskonačna prepucavanja. Mi smo konkretne. I zbog toga sam sebe našla u Ligi za Varaždin. To su uspješni ljudi koji su naučeni rješavati konkretne probleme, i to odmah. U poslu znate da nema vremena za čekanje ako želite rezultat.
Izvor:
Foto: rt
Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.
To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.
Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.
Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.
I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.
Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).
Portal Najdoktor objavio je danas popis najboljih liječnika u Hrvatskoj prema glasovima pacijenata.
Ovo je deseta godina objave popisa najboljih doktora i doktorica, a kako pojašnjavaju kriteriji po kojima je portal birao najbolje doktorice i doktore su ukupan broj komentara; odnos broja pozitivnih i negativnih komentara i kvaliteta samih komentara.
Neki su sa sjevera Hrvatske, a mi donosimo popis.
FIZIJATAR: Ivan Kos i Vladimir Knež iz Varaždinskih Toplica
NEUROKIRURG: Vječeslav Kčira-Fideršek iz Varaždina
OBITELJSKA MEDICINA: Silvija Cikač, Bojana Škvorc i Sanja Škudar-Popović iz Varaždina
ORTOPED: Marko Labaš iz Čakovca
OTORINOLARINGOLOG: Tajana Gudlin-Sbull i Domagoj Butigan iz Varaždina
REUMATOLOG: Vesna Budišin iz Čakovca
ORALNI KIRURG: Damir Roki iz Varaždina
ORTODONT: Mirna Weber iz Varaždina
STOMATOLOG: Ivana Ereš-Dugalija iz Varaždina