Povežite se s nama

U fokusu

Dubravka Lekić: Varaždinu trebaju konkretna rješenja, a ne politikantstvo

Objavljeno:

- dana

LIGA ZA VARAŽDIN

Varaždinka Dubravka Lekić jedna od najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi i zdravstvenom turizmu.

Varaždinka Dubravka Lekić jedna od najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi i zdravstvenom turizmu. Godinama uspješno vodi vlastiti posao, pionirka je privatne zdravstvene njege i rehabilitacije u kući bolesnika, programa njege u kući, a danas ima 350 zaposlenih. Jedna je od osnivača Hrvatske udruge poslodavaca i osam godina je kao predstavnica HUP-a sjedila u saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu skrb. S najjačim varaždinskim gospodarstvenicima je članica varaždinske Zaklade za solidarnost.
Ova uspješna poduzetnica rado se priključuje asocijacijama s konkretnim programima, ali politiku ne voli. S obzirom na to, nije čudno što je veliku pozornost izazvala vijest da je jedna od osnivača Lige za Varaždin, koja okuplja uspješne varaždinske poduzetnike, odvjetnike, radnike, liječnike i sportske djelatnike.

Grad je zapušten

Zašto se ste priključili Ligi za Varaždin?
U hrvatskoj politici je najviše onih koji su u tom poslu zbog privatnih interesa, a realna situacija na terenu ih ne zanima, niti o tome imaju pojma. U Varaždinu situacija nije drukčija. Štoviše, Grad koji je ne tako davno bio gospodarski div danas je na koljenima. Zbog toga nisam dvojila hoću li se uključiti u Ligu za Varaždin. U Udrugu su uključeni ljudi s kojima radim u Zakladi, ali i drugi koje osobno poznajem, s kojima poslovno surađujem i koje jako cijenim.

Nijedan od osnivača Lige nema potrebe kroz politiku osigurati radna mjesta nećacima i stričevima

To su osobe kojima apsolutno vjerujem i pošteni su. Njih ne zanima politikantstvo, nego gospodarstvo, a na taj način donose dobro svima. Oni suvereno vladaju svojim područjem i znaju o čemu govore, jer ne govore napamet i sve o čemu govore su isprobali u praksi.

Gdje vidite sebe u radu Lige?
Maksimalno ću se angažirati u dijelu koji odlično poznajem, a to je zdravstveni turizam i zdravstveno-socijalna skrb. Sa svojim iskustvom mogu puno pomoći na tom području.

Ne volite politiku, ali nije li i ovo politika?
Iskreno, tek sam prije koji dan shvatila da uopće ne znam koliko članova ima Gradsko vijeće. Ali politika je, nažalost, svugdje, i ti ljudi koji sjede u Gradskom vijeću direktno odlučuju o našem svakodnevnom životu. Od toga hoćemo li hodati makadamom ili asfaltom, preko pitanja hoćemo li imati kanalizaciju ili septičku jamu, pa sve do egzistencijalnih pitanja. A kad je već tako, trebaju se uključiti svi koji znaju i mogu pomoći. Nijedan od osnivača Lige za Varaždin nema potrebu ganjati osobne interese. Svi smo osigurali dobre poslovne ideje za sebe i nekoliko budućih generacija svoje obitelji. Nikome ne treba politika da bi dokazao da nešto zna. Također, nemamo potrebe kroz politiku osigurati radna mjesta nećacima i stričevima. Kad bih imala desetero djece, za sve njih i njihove obitelji bi bilo posla  u zdravstvenoj njezi i turizmu.

Što vas najviše ljuti u Varaždinu?
Varaždin je bio primjer uspješnog grada. Po svemu. Kad bi dolazili naši poslovni partneri iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, čudili su se kako je Varaždin “opran”. Grad je bilo prelijepo pokazivati, a kad se tome pridodalo uspješno gospodarstvo i dobar standard, Varaždin je zaista bio poželjno mjesto za život i rad. Sad smo takvi kakvi smo i tu gdje jesmo. Sve se srozalo i zapustilo. Grad je nakon dva sata poslijepodne pustoš, poslovni prostori su prazni, fasade zapuštene, dućani u centru prazni. Okolicu neću ni spominjati. Sve je to odraz gospodarske situacije za male poduzetnike. A tu situaciju u velikoj mjeri kreira lokalna politika. Ona je poduzetnike zanemarila do kraja.
 

Veliki izazov

Jedna ste najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi. Zahvaljujući vama je Varaždin 1984. godine dobio prvi hrvatski Centar za njegu, liječenje i pomoć u kući. Kad se 1991. godine Centar morao privatizirati, vi ste ga preuzeli. Je li vas bilo strah?
Samo bedaka ne bi bilo strah.

Uskoro ste postali i vlasnica prvoga privatnog doma za umirovljenike u Hrvatskoj, nedugo poslije kupujete Terme Jezerčica i preko noći postajete negativac. Što se dogodilo?
Nakon što smo obnovili Terme i zaposlili 130 ljudi, stanovništvo Krapinskozagorske županije se diglo na noge. Pokrenuta je peticija kojom se tražilo da Dubravka Lekić iseli Dom iz Termi i “vrati” ih turizmu. Mjesecima sam bila na duplerici “Vjesnika” jer sam “uništila turistički biser i pretvorila ga u ubožnicu”. To je bilo prestrašno. Terme sam platila 10 milijuna kuna, što je bilo previše s obzirom na njihovo stanje. Imaju termalni izvor pa sam vjerovala da imaju perspektivu razvoja.

ANGAŽMAN
Maksimalno ću se angažirati u dijelu koji odlično poznajem, u zdravstvenom turizmu i zdravstveno-socijalnoj skrbi

Kad je počela pobuna, znala sam da sam bila u pravu. Objekt koji nitko nije htio odjednom je postao biser. Pritisak je bio stravičan, razapinjali su nas po medijima. Odlučili smo preseliti štićenike i zaposlenike. Dogodilo se ono što prosvjednici sigurno nisu očekivali. Na prodaju je zbog gospodarske afere ponuđen objekt preko ceste, i to jako jeftino. Kupila sam ga, preselili smo štićenike i zaposlenike, a Terme do kraja uredili i otvorili ih za zdravstveni turizam. Danas imaju 112 kreveta, 72 zaposlena, veliki vodeni park… Poslovna vrijednost projekta je oko deset milijuna eura.

U zadnje vrijeme se opet aktualizirala tema muško-ženske (ne)ravnopravnosti. Osjećate li se neravnopravno na poslovnoj sceni odnosu na muške kolege?
Nikad nisam imala niti osjetila problem zbog toga što sam žena. Nitko me nije podcjenjivao niti šikanirao.

Ipak, činjenica je da na izbornim listama nema žena. Rijetko se uopće ispune propisane kvote.
Kao žena mislim da to nema veze s tim što ih netko nije pustio da se bave politikom, nego one same to ne žele. Garantirano.
Da sam htjela, odavno bih bila u politici. Žene ne nalaze tu svoj interes ili satisfakciju. Ne zanimaju ih besmislena i beskonačna prepucavanja. Mi smo konkretne. I zbog toga sam sebe našla u Ligi za Varaždin. To su uspješni ljudi koji su naučeni rješavati konkretne probleme, i to odmah. U poslu znate da nema vremena za čekanje ako želite rezultat.

Izvor:
Foto: rt

U fokusu

Razočaranje za umirovljenike, dobili manji dodatak od očekivanog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Umirovljenici su u srijedu dobili još jedan Vladin dodatak, ali umjesto veselja, neugodno ih je iznenadio manji iznos od onoga koji su očekivali. To se opet dogodilo zbog usklađivanja mirovina za siječanj.

Tako su mnogi upali u viši razred primanja s nižim dodatkom. Sve bi to bilo u redu, da im je to usklađivanje već isplaćeno, ali nije, nego će tek biti u travnju, piše portal Mirovine.hr.

– U obradi korisnika mirovine radi isplate jednokratnog novčanog primanja (JNP) obuhvaćene su usklađene mirovine, prema novoj aktualnoj vrijednosti (AVM), odnosno stopi rasta od 4,19 posto od 1. siječnja 2024. Mirovine povećane prema novom AVM-u  isplatit će se u travnju s mirovinom za ožujak, s razlikom za siječanj i veljaču. Zbog navedenog usklađivanja mirovina, došlo je do povećanja razreda isplate JNP-a, koji je povećan s 840 na 880 eura – odgovorili su iz HZMO-a.

Ovisno o visini mirovine, iznos dodatka kreće se od 50 do 160 eura. Za 98.912 umirovljenika s mirovinom do 320 eura isplatit će se 160 eura. Po 120 eura dodatka dobit će 218.130 korisnika mirovina od 320,01 do 460 eura. Iznos od 80 eura dobit će 204.644 umirovljenika s mirovinom od 460,01 do 600 eura. Za 119.505 korisnika s mirovinom od 600,01 do 730 eura osigurano je po 60 eura, dok će 83.508 korisnika koji primaju mirovinu od 730,01 do 880 eura dobiti po 50 eura dodatka.

-Međutim, nije baš jasno kako se može gledati prihod koji još uvijek nekome nije niti isplaćen – piše portal Mirovine.hr, čijoj su se redakciji javili ogorčeni umirovljenici.

– Nemalo sam iznenađena, a vjerujem i umirovljenici koji su negdje na granici primanja za isplatu dodatka, odnosno takozvane državne uskrsnice. Obračun je trebao biti po obračunatoj i isplaćenoj mirovini za veljaču, dakle ovomjesečna isplata, međutim, nije tako. U obračun je uzeta  i buduća razlika mirovine koja će biti isplaćena u travnju s mirovinom za ožujak. Znači, umjesto 60 eura, ja sam dobila ipak 50. Vjerujem da ima još umirovljenika koji su iznenađeni ovim, pojasnila je umirovljenica Julijana portalu Mirovine.hr.

– Danas je bio dodatak na mirovinu. Moja mirovina je 448 eura te sam trebala dobiti dodatak od 120 eura, jer imam mirovinu manju od 460 eura. Međutim dobila sam 80 eura. Kako je moguće da je isplaćeno manje od onog obećanog? Vjerujte, nisam jedina – rekla je pak gospođa Mirjana.

Nastavite čitati

U fokusu

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predsjednik Zoran Milanović je prilikom objave odluke o provedbi izbora za Sabor 17. travnja najavio kako će tada biti neradni dan. Međutim, očito ne za sve. Čitatelji su nam poslali obavijest Uprave tvrtke Lim-mont d.o.o., koja ima svoje pogone u Ludbregu i Vrbanovcu, a u kojoj se navodi da će taj dan biti radni za sve. Radnici su očekivano razočarani.

Izbori su neradni dan, ali će, po svemu sudeći, svi koji to žele moći raditi. Neki trgovački lanci već su se izjasnili da taj dan neće raditi, a Ministarstvo zdravstva dalo je pak preporuku zdravstvenim ustanovama da organiziraju rad u svojim ustanovama kako bi se pacijentima omogućila planirana i potrebna zdravstvena skrb, a radnicima ujedno omogućilo ostvarenje biračkog prava. Međutim, neke bolnice već su objavile da 17. travnja neće obavljati preglede koji nisu hitni.

KBC Zagreb odgodit će tako sve preglede i operacijske zahvate zakazane za dan provedbe parlamentarnih izbora 17. travnja, koji nisu hitni.

Podsjetimo i da je Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo sve poslodavce da na izbornu srijedu, 17. travnja ove godine organiziraju posao tako da zaposlenicima koji će taj dan raditi, omoguće izlazak na biračko mjesto.

Poslodavce se u obavijesti DIP-a poziva da poslovni proces organiziraju, smjenskim radom, u više timova ili u sličnim oblicima rada, kako bi se, apelira Povjerenstvo, omogućilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje biračko pravo.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje