Povežite se s nama

U fokusu

Dubravka Lekić: Varaždinu trebaju konkretna rješenja, a ne politikantstvo

Objavljeno:

- dana

LIGA ZA VARAŽDIN

Varaždinka Dubravka Lekić jedna od najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi i zdravstvenom turizmu.

Varaždinka Dubravka Lekić jedna od najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi i zdravstvenom turizmu. Godinama uspješno vodi vlastiti posao, pionirka je privatne zdravstvene njege i rehabilitacije u kući bolesnika, programa njege u kući, a danas ima 350 zaposlenih. Jedna je od osnivača Hrvatske udruge poslodavaca i osam godina je kao predstavnica HUP-a sjedila u saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu skrb. S najjačim varaždinskim gospodarstvenicima je članica varaždinske Zaklade za solidarnost.
Ova uspješna poduzetnica rado se priključuje asocijacijama s konkretnim programima, ali politiku ne voli. S obzirom na to, nije čudno što je veliku pozornost izazvala vijest da je jedna od osnivača Lige za Varaždin, koja okuplja uspješne varaždinske poduzetnike, odvjetnike, radnike, liječnike i sportske djelatnike.

Grad je zapušten

Zašto se ste priključili Ligi za Varaždin?
U hrvatskoj politici je najviše onih koji su u tom poslu zbog privatnih interesa, a realna situacija na terenu ih ne zanima, niti o tome imaju pojma. U Varaždinu situacija nije drukčija. Štoviše, Grad koji je ne tako davno bio gospodarski div danas je na koljenima. Zbog toga nisam dvojila hoću li se uključiti u Ligu za Varaždin. U Udrugu su uključeni ljudi s kojima radim u Zakladi, ali i drugi koje osobno poznajem, s kojima poslovno surađujem i koje jako cijenim.

Nijedan od osnivača Lige nema potrebe kroz politiku osigurati radna mjesta nećacima i stričevima

To su osobe kojima apsolutno vjerujem i pošteni su. Njih ne zanima politikantstvo, nego gospodarstvo, a na taj način donose dobro svima. Oni suvereno vladaju svojim područjem i znaju o čemu govore, jer ne govore napamet i sve o čemu govore su isprobali u praksi.

Gdje vidite sebe u radu Lige?
Maksimalno ću se angažirati u dijelu koji odlično poznajem, a to je zdravstveni turizam i zdravstveno-socijalna skrb. Sa svojim iskustvom mogu puno pomoći na tom području.

Ne volite politiku, ali nije li i ovo politika?
Iskreno, tek sam prije koji dan shvatila da uopće ne znam koliko članova ima Gradsko vijeće. Ali politika je, nažalost, svugdje, i ti ljudi koji sjede u Gradskom vijeću direktno odlučuju o našem svakodnevnom životu. Od toga hoćemo li hodati makadamom ili asfaltom, preko pitanja hoćemo li imati kanalizaciju ili septičku jamu, pa sve do egzistencijalnih pitanja. A kad je već tako, trebaju se uključiti svi koji znaju i mogu pomoći. Nijedan od osnivača Lige za Varaždin nema potrebu ganjati osobne interese. Svi smo osigurali dobre poslovne ideje za sebe i nekoliko budućih generacija svoje obitelji. Nikome ne treba politika da bi dokazao da nešto zna. Također, nemamo potrebe kroz politiku osigurati radna mjesta nećacima i stričevima. Kad bih imala desetero djece, za sve njih i njihove obitelji bi bilo posla  u zdravstvenoj njezi i turizmu.

Što vas najviše ljuti u Varaždinu?
Varaždin je bio primjer uspješnog grada. Po svemu. Kad bi dolazili naši poslovni partneri iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, čudili su se kako je Varaždin “opran”. Grad je bilo prelijepo pokazivati, a kad se tome pridodalo uspješno gospodarstvo i dobar standard, Varaždin je zaista bio poželjno mjesto za život i rad. Sad smo takvi kakvi smo i tu gdje jesmo. Sve se srozalo i zapustilo. Grad je nakon dva sata poslijepodne pustoš, poslovni prostori su prazni, fasade zapuštene, dućani u centru prazni. Okolicu neću ni spominjati. Sve je to odraz gospodarske situacije za male poduzetnike. A tu situaciju u velikoj mjeri kreira lokalna politika. Ona je poduzetnike zanemarila do kraja.
 

Veliki izazov

Jedna ste najvećih, ako ne i najveća poduzetnica u zdravstveno-socijalnoj skrbi. Zahvaljujući vama je Varaždin 1984. godine dobio prvi hrvatski Centar za njegu, liječenje i pomoć u kući. Kad se 1991. godine Centar morao privatizirati, vi ste ga preuzeli. Je li vas bilo strah?
Samo bedaka ne bi bilo strah.

Uskoro ste postali i vlasnica prvoga privatnog doma za umirovljenike u Hrvatskoj, nedugo poslije kupujete Terme Jezerčica i preko noći postajete negativac. Što se dogodilo?
Nakon što smo obnovili Terme i zaposlili 130 ljudi, stanovništvo Krapinskozagorske županije se diglo na noge. Pokrenuta je peticija kojom se tražilo da Dubravka Lekić iseli Dom iz Termi i “vrati” ih turizmu. Mjesecima sam bila na duplerici “Vjesnika” jer sam “uništila turistički biser i pretvorila ga u ubožnicu”. To je bilo prestrašno. Terme sam platila 10 milijuna kuna, što je bilo previše s obzirom na njihovo stanje. Imaju termalni izvor pa sam vjerovala da imaju perspektivu razvoja.

ANGAŽMAN
Maksimalno ću se angažirati u dijelu koji odlično poznajem, u zdravstvenom turizmu i zdravstveno-socijalnoj skrbi

Kad je počela pobuna, znala sam da sam bila u pravu. Objekt koji nitko nije htio odjednom je postao biser. Pritisak je bio stravičan, razapinjali su nas po medijima. Odlučili smo preseliti štićenike i zaposlenike. Dogodilo se ono što prosvjednici sigurno nisu očekivali. Na prodaju je zbog gospodarske afere ponuđen objekt preko ceste, i to jako jeftino. Kupila sam ga, preselili smo štićenike i zaposlenike, a Terme do kraja uredili i otvorili ih za zdravstveni turizam. Danas imaju 112 kreveta, 72 zaposlena, veliki vodeni park… Poslovna vrijednost projekta je oko deset milijuna eura.

U zadnje vrijeme se opet aktualizirala tema muško-ženske (ne)ravnopravnosti. Osjećate li se neravnopravno na poslovnoj sceni odnosu na muške kolege?
Nikad nisam imala niti osjetila problem zbog toga što sam žena. Nitko me nije podcjenjivao niti šikanirao.

Ipak, činjenica je da na izbornim listama nema žena. Rijetko se uopće ispune propisane kvote.
Kao žena mislim da to nema veze s tim što ih netko nije pustio da se bave politikom, nego one same to ne žele. Garantirano.
Da sam htjela, odavno bih bila u politici. Žene ne nalaze tu svoj interes ili satisfakciju. Ne zanimaju ih besmislena i beskonačna prepucavanja. Mi smo konkretne. I zbog toga sam sebe našla u Ligi za Varaždin. To su uspješni ljudi koji su naučeni rješavati konkretne probleme, i to odmah. U poslu znate da nema vremena za čekanje ako želite rezultat.

Izvor:
Foto: rt

U fokusu

Zbog cijene energenata ivanečki poduzetnici već kreću u zatvaranje nekih pogona i ukidanje dijela proizvodnje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Grad Ivanec

U Poduzetničkom inkubatoru Ivanec 6. listopada održan je sastanak Poslovnog kluba Ivanec, udruženja koje okuplja ivanečke gospodarstvenike, objavio je Grad Ivanec na svojoj internetskoj stranici.

Inicijativa za održavanjem sastanka, koji je tematski bio vezan uz aktualnu problematiku opskrbe plinom i poremećaje na tržištu energenata, održan je na inicijativu poslovnog sektora. O interesu koji je izazvala ova tema dovoljno govori podatak da se sastanku odazvalo više od 20 poduzetnika i obrtnika, među kojima su bili i predstavnici najvećih ivanečkih izvoznih tvrtki, a uključili su se i gradonačelnik Milorad Batinić, direktor Ivkom plina Darko Putar i direktorica Poslovne zone Ivanec Lana Labaš.

Pozdravljajući okupljene poduzetnike, gradonačelnik Batinić naglasio je da Poslovni klub i jest formiran s ciljem održavanja partnerskih odnosa lokalne zajednice i poduzetnika, jer bez poduzetnika i radnika koje oni zapošljavaju nema ni punjenja proračuna, a ni najvećeg dijela komunalne naknade.

Osvrćući se na pojedine potporne mjere koje je Grad izradio za poduzetnike kako bi im barem djelomično ublažio aktualnu situaciju prouzročenu poskupljenjem i poremećajima na tržištu energenata, Batinić je naglasio da Grad u svojim rukama naprosto nema dovoljno alata da može učiniti i više:

-Grad se financira isključivo od poreza i prireza i od komunalne naknade, to su njegovi jedini prihodi (od PDV-a, npr., ne dobiva ni kune). Ako Grad nekoga oslobađa od plaćanja komunalne naknade, u tom slučaju Grad svako oslobođenje mora i nadoknaditi. Možda na prvu izgleda da to i nisu velike svote, međutim, kada se zbroje sve mjere i potpore koje Grad planira izdvojiti za poduzetnike, građane i socijalne kategorije, proizlazi da je riječ (do sada) o svoti od oko 2,5 milijuna kuna – izjavio je gradonačelnik.

Istaknuo je da od 2018. godine Grad Ivanec od države prima pomoć u obliku fiskalnog izravnanja, međutim, to su strogo namjenska sredstva koja se smiju koristiti samo za investicije.

-Valja uvijek imati na umu da država može ukinuti fiskalno izravnanje i stoga vodimo računa o potrebi da Grad funkcionira u okviru svojih zadanih prihoda – naglasio je Batinić

Direktorica Poslovne zone L. Labaš u nastavku je detaljnije predstavila program mjera i potpora Grada Ivanca za poduzetnike, a koji se odnosi na povrat uplaćene komunalne naknade (20 %) i poreza na potrošnju (100 %). Ove mjere projicirane su za razdoblje od 6 mjeseci (jednako kao i državne mjere), a bude li potrebe nastavit će se i nakon 31. ožujka 2023.

Većina poduzetnika prešla HEP-Plinu

Darko Putar, direktor Ivkom plina, govorio je o tome kako su se tektonski poremećaji na tržištu plina odrazili na poslovnu suradnju s 286 pravnih odnosa koje je opskrbljivao plinom.

Do 1. listopada drugog opskrbljivača potražilo je 35 pravnih osoba, a nakon toga datuma, kada je Ivkom plin svima poslao dopise o sporazumnom raskidu ugovora, većina ih je prešla na zajamčenu opskrbu putem HEP-Plina po cijeni od 17,5 kn/m3.

Bez pomoći države koja će situaciju oko plina (čija cijena varira pa je tako, primjerice, u proteklih dana na burzama duplo pala) nekako morati riješiti, sami opskrbljivači su nemoćni. Ivkom plin, rekao je, svih proteklih godina osiguravao je poduzetnicima plin po iznimno niskim cijenama i trudio se odgovoriti na svaki njihov e-mail i svaki poziv. Na žalost, zbog već navedenih razloga, to više nije moguće pa se tek sada, u novonastaloj situaciji, vidi što znači izgubiti pouzdanog partnera.

Riječ poduzetnika

U raspravu se uključio velik broj poduzetnika. Uz poruku da im je žao što su izgubili dobrog opskrbljivača, predsjednica NO-a Ivančica d.d. Nada Zver ocijenila je da će poduzetnici i ubuduće biti izloženi visokom rastu cijena energenata te da se priča neće vratiti na staro, to više što se od 1. travnja iduće godine najavljuje poskupljenje električne energije.

Svi moraju, rekla je, razmišljati o energetskoj samodostatnosti (uštede, obnovljivi izvori energije) te se u tom kontekstu založila za potrebu promjene sadašnjih kriterija koji tvrtkama ograničavaju pristup javnim natječajima, jer izvori financiranja moraju biti dostupni svima.

S obzirom na informacije HUP-a o razmjerno slabom interesu poduzetnika za korištenje energetskih vaučera (samo 30 % na državnoj razini), svima je sugerirano da iskoriste tu pogodnost, jer bilo bi šteta to ne učiniti, to više što se vaučeri automatski prenose na novog opskrbljivača plinom.

U raspravi se čulo da je 86 domaćih tvrtki i obrtnika ipak iskoristilo vaučere.

Redukcija proizvodnje

Što se tiče obnovljivih izvora energije (OIE), ocijenjeno je da će EU uložiti golem novac u ovaj segment te da po tom pitanju slijedi turbulentno razdoblje. Iskustva po tom pitanju su različita: dok su pojedine tvrtke na taj način uspjele riješiti svoje potrebe, We-Kr-u, iako ima instaliran 1 megavat iz OIE-a i dvije TS, to neće biti dovoljno za planirano proširenje proizvodnje. Stoga će dio proizvodnje eliminirati, odnosno reducirati je i zatvoriti pojedine dijelove pogona.

Najveću dobit u Varaždinskoj županiji lani imala tvrtka iz Donje Višnjice te je iznosila 65,6 milijuna kuna

Slično će učiniti i u Iva-tekstilu, rekao je direktor Mladen Smontara, te u cilju ušteda eliminirati pojedine operacije i dijelove proizvodnje.

Dragutin Varga, direktor Itasa-Prvomajske, kazao je da u toj tvrtki o smanjenju temperature u halama na 19-20 stupnjeva ne mogu ni razmišljati zbog specifičnosti proizvodnje, koja zahtijeva temperaturu od najmanje 22 stupnja. Osvrćući se na cijenu koja je na jednom brojilu sa 67.000 kuna porasla na 465.000 kuna, pitao je tko to može izdržati. Bio je oštar prema državnoj politici, poručio je da bi svima bilo bolje da se – manje krade.

Darko Molnar iz hotela Orion predložio je da Grad uvede novu mjeru potpore za poduzetnike – sufinanciranje kamata na poduzetničke kredite. Gradonačelnik M. Batinić podsjetio je da je Grad svojedobno odobravao slične subvencije kod poticaja za turizam.

Ističući visok deficit od 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu, iznio je mišljenje da ni od Vlade ne možemo očekivati da će na dulji rok moći financirati paket potpornih mjera.

– Moramo biti realni. Vjerujem da će neko rješenje naći EU, država će također dati sve što može, a jednako tako i Grad Ivanec. Međutim, isto je tako i činjenica da sada trpimo posljedice loših državnih politika. Jedno od njih je pitanje energije. Imamo plin i naftu. Sve je bilo spremno za istraživanja u Jadranu. Zašto su obustavljena, dok istovremeno Talijani s druge strane nesmetano „pumpaju“ i zahvaćaju iz našeg „bazena“? Ako država ne kontrolira energiju, to je potencijalno opasna situacija. Tu je i loša politika hrane, što je pitanje od nacionalne sigurnosti. Imamo i hidroenergiju, imamo Sunce, imamo sve preduvjete za samodostatnost. Ali nemamo dovoljno spremnosti da si uredimo državu kako treba – zaključio je gradonačelnik Batinić.

Naglasio je da je bio u kontaktu s državnim tajnikom za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Ivom Milatićem koji je također bio pozvan na sastanak u Ivanec, ali mu se nije mogao odazvati zbog službenog puta u inozemstvo.

Milatić je izrazio spremnost da dođe na jedan od budućih poduzetničkih skupova u Ivanec kako bi iz prve ruke čuo sugestije poduzetnika ili da se organizira skup preko jedne od digitalnih aplikacija te da direktno odgovara na pitanja poduzetnika.

Nastavite čitati

U fokusu

Romi su u jednoj međimurskoj općini dobili pravo na dvojezičnu ploču

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Orehovica prva je jedinica lokalne samouprave u kojoj je romska manjina prešla udio u stanovništvu od 33 posto, piše Večernji list, navodeći da su Romi prvi put dobili pravo na dvojezične ploče.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi zadovoljan je rezultatima popisa stanovništva u dijelu koji se odnosi na nacionalnost.

– Od svih nacionalnih manjina jedino romska bilježi rast, i to od nekih šest posto. Posebno me sretnim čini to što su u općini Orehovici Romi prešli 33 posto, što je preduvjet za dvojezičnost – rekao je jučer Kajtazi. Prvi put u povijesti romska nacionalna manjina imat će pravo na to da natpisi na pločama na javnim ustanovama budu i na romskom jeziku.

Predsjednik Općinskog vijeća Orehovice Neven Kreslin kaže da će se sastati sa zastupnikom Kajtazijem i razgovarati o dvojezičnim pločama.

– Primit ću Kajtazija i dogovoriti sve što je u skladu sa zakonom i propisima. Moramo sjesti i vidjeti kakva je procedura – kaže Kreslin.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje