Povežite se s nama

U fokusu

Varteks ostao bez Levi’sa, a Bednja i Ludbreg već stoje!

Objavljeno:

- dana

Ne dobije li ovih dana kredit, za što je iz dana u dan sve manje izgleda usprkos svim naporima, Varteks će imati puno teže posljedice nego što je gubitak distribucije odjeće Levi’s u regiji. U pitanje će, naime, doći njegova proizvodnja koja je već stala u bednjanskom i ludbreškom pogonu.

Levi’s i Varteks, koji su zajedno počeli raditi još 1983. godine, prekinuli su u potpunosti suradnju. Naime, nakon što je 2007. prestala proizvodnja odjeće Levi’s u Varteksovom pogonu u Novom Marofu, sada je prekinut i ekskluzivni ugovor o distribuciji Levi’sa u regiji.

U Varteksu očekuju da će im Zagrebačka banka odobriti interventni kredit

– Zbog izostanka neophodne likvidnosti, Varteks nije u mogućnosti s tvrtkom Levi Strauss Europe nastaviti ugovor za distribuciju Levi’s proizvoda u Hrvatskoj i zemljama regije. No bez obzira na gubitak ovog važnog ugovora, redefiniranom strategijom brendova u modnom dijelu poslovanja i fokusom na vlastitu modnu marku i korporativne ugovore, Varteks ima održivi model za uspješno poslovanje u budućnosti – objasnio je u četvrtak Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, dodavši da je udio prihoda Levi’s programa u ukupnom prihodu Varteks Grupe lani bio 13 posto ili 36 milijuna kuna.

Da Varteks gubi distribuciju Levi’sa pročulo se u poslovnim krugovima još krajem prošle godine. Naime, nije uspio otkupiti Levi’sovu kolekciju jesen/zima za oko sedam milijuna kuna, što je bio obvezan prema petogodišnjem ugovoru sklopljenom 2007. godine. S obzirom na suradnju dugu tri desetljeća, Levi’s je ipak bio spreman prijeći preko toga, ali kada je shvatio da Varteks nema novac ni za kolekciju proljeće/ljeto, raskinut je lani dogovoreni drugi petogodišnji ugovor o distribuciji koju je dobila tvrtka Europa 92 iz Svete Nedjelje.

Tražimo rješenje, ali ne mogu jamčiti uspjeh – veli Vrdoljak

– U uvjetima nelikvidnosti i gospodarske krize, preduvjet za daljnju realizaciju ugovora bio je vezan uz planirani inicijalni kredit za likvidnost. No interventni kredit još uvijek nije realiziran iako je početkom veljače usuglašen načelni sporazum između Varteksa i svih financijskih vjerovnika – rekao je Košćec objašnjavajući zašto nije otkupljena kolekcija Levi’sa.

Vrdoljak, Linić i banke

U Varteksu ipak očekuju da će im Zagrebačka banka ovih dana odobriti interventni kredit od barem 15 milijuna kuna, koliko im je neophodno za nastavak poslovanja ne više s Levi’som nego drugim ključnim kupcima kao što je Hugo Boss. To priznaje i Košćec.
– Bez inicijalne likvidnosti nema pretpostavki za nastavak planiranih aktivnosti i poslovnih procesa – rekao je direktor Uprave Varteksa čijih je 400-tinjak zaposlenika u ludbreškom i bednjanskom pogonu već na „produljenom odmoru“.

Da je krajnje ozbiljna situacija u Varteksu, koji hitno treba novac, potvrdio je u petak i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

– Jutros smo razgovarali s kolegama iz Varteksa. Tražimo rješenje da premostimo sadašnju situaciju i omogućimo život najprije u kratkoročnom periodu, a zatim u suradnji s poslovnim bankama i HBOR-om dugoročnu opstojnost kompanije. No ne mogu jamčiti uspjeh u tim pregovorima, ali ćemo dati sve od sebe da i sudjelovanjem države u tim razgovorima povećamo šanse da banke pokažu dobru volju prema Varteksu – rekao je u Novom Marofu Vrdoljak dodavši da će se u Varteksu, kao i u Coningu, pokušati spasiti „zdravo tkivo“.

Međutim, imaju li se u vidu kakvi su ovih dana odnosi ministra financija Slavka Linića s bankama, kao i njegov stav da su za prilike u Varteksu odgovorni prije loši vlasnici koji se brinu za svoj džep, pitanje je kako će završiti svi napori za spas Varteksa kakav danas poznajemo.

I zapadne zemlje spašavaju velika i bitna poduzeća

           „Kupit će nas za kunu“                                                                                        Nije li predstečajna nagodba zapravo vid pomoći ili barem prilika za Varteks i slična poduzeća, upitan je Cingula. – Već sam naziv nagodbe ukazuje na namjeru da se ide u stečaj. U Hrvatskoj smo proveli brojne stečajeve, a u nekima sam nažalost i osobno sudjelovao. Stečaj nikada ne može dati dobar rezultat. Glavna svrha stečaja je namirenje vjerovnika, a ne čuvanje poduzeća. Za očuvanje poduzeća treba stvoriti gospodarsku klimu. Ako je Varteks nelikvidan, treba vidjeti zašto. Jesu li razlog veliki unutarnji troškovi ili jer mu nitko ne plaća? Treba pomoći i svježim novcem, iako sam svjestan opasnosti od inflacije. Ali koja je alternativa? 500 tisuća nezaposlenih, sva poduzeća uništena i onda će iduće godine kada uđemo u EU doći velika banka ili čovjek koji želi oprati novce i kupiti pola Hrvatske. A mi više nećemo imati ništa. Ima li smisla spašavati Varteks? A ima li smisla spašavati brodogradnju, poljoprivredu i drugo? Treba li sve to pustiti u dim i dopustiti da Hrvatsku netko kupi za 1 kunu, da kupi naše ceste, otoke… – ustvrdio je Cingula.

Kako će se Varaždin vratiti umjetnosti, glazbi i cvijeću kada građani gube radna mjesta i time mogućnost zadovoljenja elementarnih potreba, pita se prof. dr. Marijan Cingula, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i nestranački kandidat za varaždinskoga gradonačelnika kojeg podupire HDZ.

Ponukan gubitkom distribucije odjeće Levi’sa, Cingula je u prostorijama HDZ-a izrazio nezadovoljstvo odnosom države prema Varteksu i općenito gospodarstvu, ali i lokalne varaždinske vlasti koja je istovremeno na središnjem gradskom trgu promatrala pokaznu vježbu spašavanja unesrećenih u snježnim lavinama.

– U Varteksu je ozbiljno ugrožena egzistencija zaposlenika, a Varaždin, nažalost, opet gubi dio svojeg identiteta, bez obzira što je žalosno da je proizvodno poduzeće postalo ovisno o trgovini tuđom robom. Jasno mi je da za poslovanje trgovačkih društava odgovara uprava, kao i da ministar i Vlade ne trebaju voditi brigu o poslovanju Varteksa ili bilo kojeg privatnog poduzeća, ali ipak u ovo vrijeme zahuktale gospodarske krize i najrazvijenije zapadne države spašavaju svoja velika i bitna poduzeća. Nažalost, naša vlada ne čini ništa i bojim se da će sadašnji problemi u Varteksu i sličnim tvrtkama eskalirati jer se ništa ne poduzima na njihovom rješavanju niti se bilo što pokreće da se promijene uvjeti poslovanja za posrnula poduzeća – ustvrdio je profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Tko će plaćati porez?

Prijeteći stečaj u Varteksu, ali i drugim poduzećima koji su u predstečajnoj nagodbi, traži po Cinguli zaokret.
– Pitam se zar nije bolje uložiti napore u spašavanje pogona koji kako-tako funkcioniraju, nego ih bezuvjetno tjerati u stečaj. Tko će dogodine platiti porez? Tko će osigurati socijalnu pomoć za one koji će ostati bez posla i, najvažnije, tko će vratiti dostojanstvo marljivim ljudima koji su živjeli od svog rada, onda su postali socijalni slučajevi ne svojom krivnjom – ustvrdio je kandidat za varaždinskoga gradonačelnika.

Gradonačelnik, kako je dodao, sigurno ne može ulaziti u poslovne odluke poduzeća, ali može utjecati na središnju vlast da nešto učini.
– I kada je njemačka država čuvala kontinuitet poslovanja Audija, gradonačelnik u tome nije imao nikakvu ulogu. Ipak osjećam potrebu da izrazim solidarnost sa svojim sugrađanima i dignem glas u zaštitu onih o kojima se država ne brine dovoljno. Tehnička rješenja za rješavanje problema u Varteksu postoje i mogla su se primijeniti, pa makar jamstvo državne banke uz preuzimanje dijela vlasništva. U takvom slučaju mogli bi vanjski analitičari utvrditi postoje li i koje su unutarnje slabosti u poduzeću. Privatno vlasništvo ni u kom slučaju ne znači privatno pravo na devastaciju gospodarskog subjekta. Država je za opstojnost pravnih subjekata podjednako odgovorna kao i za očuvanje prosperiteta građana – smatra Cingula koji je naglasio da samo građani mogu preokrenuti negativne trendove ako preuzmu brigu i odgovornost za svoj grad.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Gradit će se treći krak na autocesti od Zagreba do Karlovca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Godinama se priča o gradnji trećeg traka autoceste A-1, od Zagreba do Karlovca, a čini se da se uskoro kreće i u realizaciju projekta.

Najavljen je na lokalnoj razini, u Skupštini Karlovačke županije, a od glasnogovornice Hrvatskih autocesta Kate Kuprešak Jutarnji je dobio i službenu potvrdu da će se za desetak dana učinjiti prvi konkretni korak – HAC će raspisati natječaj za projektiranje prometnice.

Nakon što se sagradi dionica od Zagreba do Karlovca, gradit će se i treći trak dionice – od Karlovca do Bosiljeva.

Više pročitajte na Jutarnjem.

Nastavite čitati

U fokusu

Habijan o glasanju za ostanak bala u Brezju: “Riječ je o djetinjastoj i blago rečeno – ucjenjivačkoj izjavi gradonačelnika Bosilja“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski gradski vijećnici na 13. sjednici Gradskog vijeća trebali bi odlučivati pod točkom 7. i o kreditnom zaduženju Grada za sanaciju odlagališta otpada u Brezju. Riječ je o zaduženju kod ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Rijeka „teškom“ 15.926.740 eura. Podsjećamo, gradonačelnik Bosilj tu očekuje podršku Budimo grad i HDZ-a, te je u jednom od zadnjih intervjua poručio da „Svi koji ne podrže proračun glasaju za ostanak bala u Brezju“.

>>Bosilj očekuje podršku Budimo grad i HDZ-a: Svi koji ne podrže proračun glasaju za ostanak bala u Brezju

Ovu Bosiljevu izjavu sinoć je za Regionalni tjednik komentirao predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Damir Habijan

– Riječ je o djetinjastoj i blago rečeno – ucjenjivačkoj izjavi gradonačelnika Bosilja jer dosad smo imali barem 5 ili 6 ovakvih situacija gdje su se predlagala određena rješenja koje gradski vijećnici iz različitih razloga nisu prihvaćali. Prema tome, svaka vijećnica ili vijećnik imaju svoju samostalnost odlučiti po tom pitanju kako smatraju da treba – rekao je Habijan.

Dodao je kako se vijećnike na ovakav način diskreditira i dovodi u pitanje njihov zdrav razum i prosudbe.

– Svaki od njih ima pravo odlučiti o prijedlogu gradonačelnika onako kako smatra da je ispravno. Ako gradonačelnik smatra da je nešto po njemu ispravno i Bogom dano, ne znači da drugi moraju dijenliti njegovo mišljenje – zaključio je Damir Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje