Povežite se s nama

U fokusu

Vatrogasci cijeli radni vijek stavljaju živote na kocku, a mirovine im se umanjuju

Objavljeno:

- dana

Hrvatski vatrogasci u mirovinu odlaze po posebnim propisima. Oni im daju staž s produljenim trajanjem i poboljšanja u izračunu mirovine, ali i umanjenje iznosa koji će im sjesti na račune.

Sezona požara je u punom jeku. Vatrogasci se bore obuzdati vatrene stihije diljem priobalja, pa i u Zagrebu, uz druge dužnosti koje njihov posao nalaže. Pritom svoje živote stavljaju na kocku, jedan vatrogasac je ove godine poginuo, a uvjeti u kojima rade su iznimno teški, piše portal Mirovina.hr.

Nakon teškog i napornog radnog vijeka, odlaze u mirovinu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ih u svojim statistikama navodi kao posebnu skupinu. I vatrogasci, naime, spadaju u povlaštene skupine umirovljenika.

Njima se mirovina određuje dijelom prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a dijelom prema Zakonu o vatrogastvu iz 2019. godine.

Prema podacima HZMO-a, prema tom je Zakonu mirovinu za lipanj ove godine dobilo 280 vatrogasaca, od kojih su četiri žene. Isplaćeno je 278 starosnih i dvije obiteljske mirovine. Prosječna neto mirovina za vatrogasce iznosi 5.384,10 kune, a ostvarena je za 44 godine, devet mjeseci i 15 dana staža.

Za hrvatske pojmove dug radni vijek posljedica je zakonske odredbe o stažu s produljenim trajanjem. U slučaju vatrogasaca se 12 odrađenih mjeseci piše kao 15 mjeseci staža. Profesionalni vatrogasci mogu u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako su u toj kategoriji proveli najmanje 20 godina staža.

To ostvaruju i vatrogasci koji nisu profesionalni, već pripadaju dobrovoljcima, ali samo ako su skupili najmanje 30 godina staža, od čega 20 u svojstvu profesionalnih vatrogasaca.

Uz potpis glavnog vatrogasnog zapovjednika, u mirovinu mogu i vatrogasci koji su nakupili 30 godina staža, od čega 20 godina staža s produljenim trajanjem. U tom slučaju njihovo umirovljenje ne ovisi o dobi.

Više o svemu pročitajte OVDJE

U fokusu

Hrvati dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Građani Hrvatske dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine te velika većina (njih čak 88 posto) tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Konkretno, ocjena zdravstva koja je 2020. bila prosječnih 3.3 danas je pala na jako niskih 2.7, piše index.hr.

Pri tome, samo 13 posto građana hrvatskom zdravstvu daje ocjenu vrlo dobar, a gotovo nitko odličan, dok tek svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta.

Najvažniji su to nalazi istraživanja o stanju zdravstvu u Hrvatskoj koje je prošlog mjeseca za HealthComm Forum provela agencija Ipsos.

Osim što su, ocjenjujući stanje po različitim aspektima zdravstva, nikad nezadovoljniji hrvatskim zdravstvenim sustavom, građani ističu da su iznimno nezadovoljni javnim zdravstvenim politikama Vlade i ministarstva (samo 17 posto građana ocjenjuje ih visokom ocjenom), a najviše hvale kvalitetu privatnih zdravstvenih ustanova i digitalizaciju zdravstva (52 posto daje visoku ocjenu privatnim zdravstvenim ustanovama, odnosno 53 posto digitalizaciji).

Kada se govori o konkretnim temama u zdravstvu, buduća Vlada najhitnije bi trebala riješiti pitanje lista čekanja jer čak 56 posto građana smatra ukidanje ili skraćivanje liste čekanja za dijagnosticiranje i liječenje, posebno za onkološka oboljenja, najvažnijom pojedinačnom zdravstvenom temom kampanje koja utječe na njihov odabir političara odnosno stranaka na proljeće.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud: Milanović uopće ne smije biti kandidat za premijera

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud u ponedjeljak je odlučio da Zoran Milanović mora dati ostavku ukoliko se namjerava kandidirati, odnosno biti na listi SDP-a.

-Ustavni sud je na današnjoj sjednici razmotrio izjavu predsjednika RH da će se kandidirati na izborima za Sabor kao neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a. Ustavni sud razmotrio je izjave predsjednika i na njegovoj Facebook stranici. Ustavni sud dužan je upozoriti sva tijela koja sudjeluju u izbornom procesu. Predsjednik predstavlja RH u zemlji i inozemstvu, brine za stabilnost državne vlasti, brine za teritorijalnu cjelovitost RH, vrhovni je zapovjednik i daje mandat osobi koja. Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu funkciju. Predsjednik je nestranačka osoba. Kandidiranje predsjednika dok obavlja tu dužnost te isticanje njega kao kandidata za predsjednika Vlade nespojivo s njegovom dužnošću i trodiobom vlasti. Ako se kandidira ili istupa kao kandidat, odmah mora podnijeti ostavku – Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, prenosi Telegram.

Izbori za predsjednika u slučaju ostavke trebaju se održati u roku od 60 dana, a do tog dana funkciju obnaša predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ali napomenimo da onda on ne može biti na listi.

Međutim, Milanović teoretski može i dalje biti predsjednik, odustati od kandidature na listi, ali sudjelovati u kampanji. Šeparović je na današnjoj konferenciji naglasio da Ustavni sud može poništiti i odluku o raspisivanju izbora, kao i rezultate izbora.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje