Povežite se s nama

Međimurje

Vatrogastvu Međimurja vozilo vrijedno milijun i 700 tisuća kn

Objavljeno:

- dana

JVP ČAKOVEC

Uz blagdan Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u prostorima Javne vatrogasne postrojbe u Čakovcu svečano je obilježen Dan vatrogastva i održana primopredaja novoga vatrogasnog vozila.

U svom pozdravnom govoru upućenom okupljenima, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec Mladen Kanižaj rekao je da nema boljeg dana za predstavljanja nove opreme od onoga posvećenog nebeskom zaštitniku vatrogasaca.

– Mjesec svibanj je i mjesec zaštite od požara, a novo vozilo upravo će ubrzati vrijeme i kvalitetu intervencija te tako pridonijeti sigurnosti cijelog kraja – rekao je između ostaloga zapovjednik Kanižaj. Osim u slučajevima kad su potrebne intervencije kod požara, poplava i prometnih nezgoda, vatrogasci puno rade i na preventivi, edukaciji stanovništva te osposobljavanju svojih pripadnika. Stoga je Javna vatrogasna postrojba spremna za sve izazove koji mogu doći pred nju. Zapovjednik Kanižaj posebno je zahvalio čelništvu Grada Čakovca na razumijevanju i potpori koju svake godine daju dobrovoljnom i profesionalnom vatrogastvu. Zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca, ujedno i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Grada Čakovca Mario Medved, čestitajući svima okupljenima Dan vatrogastva rekao je da je na blagdan svetog Florijana lijepo biti vatrogasac. Osim što obilježavaju Dan vatrogastva, djelatnici Javne vatrogasne postrojbe bogatiji su za novo vozilo, koje je, što je najvažnije, kupljeno vlastitim prihodima JVP-a.

Ubrzat će se vrijeme i kvaliteta intervencija te tako pridonijeti sigurnosti cijelog kraja

– Vatrogastvo u Čakovcu i Međimurju ima dugu i bogatu tradiciju, nebrojeno puta se dokazalo na raznim intervencijama spašavajući imovinu i ljudske živote. Posebno mjesto u tom sustavu sigurno ima i Javna vatrogasna postrojba, koja od sada na intervencije odlazi još opremljenija – naglasio je Medved te zahvalio svim djelatnicima JVP-e na svemu što čine u sustavu zaštite i spašavanja. Ključeve novog vozila zapovjedniku JVP-e je uručio predsjednik Vatrogasne zajednice MŽ Mario Medved, a posvetio ga je gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Železnjak. Vozilo marke Ziegler namijenjeno je za tehničke intervencije, posebice kod gašenja požara otvorenih prostora, ali i za intervencije kod, primjerice, prometnih nesreća. 

Ukupno je stajalo milijun i 700 tisuća kuna, a u potpunosti je opremljeno najmodernijom opremom. Ovo vozilo i pripadajuća oprema podići će spremnost jedine profesionalne vatrogasne postrojbe u Međimurskoj županiji te dodatno jamčiti stanovnicima Čakovca i Međimurja sigurnost prilikom požara, prometnih nezgoda ili nekih drugih intervencija.

CEREMONIJA

Ključeve vozila zapovjedniku JVP-e je uručio predsjednik Vatrogasne zajednice Mario Medved

Izvor:
Foto:

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Vinko Žganec i „panonska narodna muzika“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO Muzej Međimurja Čakovec

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.

Skupljač i istraživač

Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).

Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.

Panonski tip narodne muzike

U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.

U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.

„Nekada! Što je to nekada?“

Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.

Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.

Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“

Nastavite čitati

Međimurje

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković: „Necertificirano sjeme smanjuje prinose“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija / pixabay.com

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković još se jednom osvrnula na Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je izazvao puno polemika u javnosti, ustvrdivši da na vidi razlog za odgodom njegova donošenja.

– Riječ je o redovnoj proceduri u Hrvatskom saboru, gdje će se tijekom dvaju čitanja provjeriti je li što propušteno – izjavila je ministrica Vučković.

Dodala je da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i dorade, baš kao i ekološki poljoprivrednici te da određene informacije iznesene u javnosti nisu točne.

– Imamo velik problem zbog korištenja necertificiranog sjemena, a koristi se prosječno na 20 posto velikih površina. To značajno smanjuje prinose i to je teška tema. Razmišljamo neke primjedbe otkloniti uvođenjem posebnih potpora. Nastojat ćemo ubuduće malo bolje voditi dijalog – zaključila je Vučković.

Na prijedlog novoga Zakona su krajem 2020. godine reagirali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“, ocijenivši ga nedorečenim.

Nastavite čitati