Naime, upravo su završile sve izmjere koje se rade na razdoblje od deset godina, a koje otkrivaju da je u Međimurju pod privatnim šumama 7710,05 hektara površine. Državnih šuma je nešto više od 3200 hektara, što čini omjer 70:30 u korist privatnih šuma.
– Po tom omjeru Međimurska županije je u europskom prosjeku, za razliku od drugih dijelova Hrvatske, gdje je znatno više državnih šuma – otkrio je na početku razgovora Mario Vlašić, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.
Putem Mjere ruralnog razvoja mogu se financirati projekti izgradnje i rekonstrukcije šumskih putova
Ukupna drvna zaliha u Međimurju je oko 2,1 milijun kubnih metara. Prosječna drvna zaliha je oko 271 kubni metar po hektaru.
– Do prije deset godina, dakle do trenutka kada se krenulo s kompletnim izmjerama, baratalo se s procjenama da je prosječna drvna zaliha u privatnim šumama između 80 i 129 kubnih metara. Podaci dobiveni posljednjim izmjerama dokazuju da privatne šume nisu u lošem stanju, kao što se pretpostavljalo. Štoviše, čak su i u boljem stanju od državnih šuma. S obzirom na količine drvnih zaliha, u Međimurju se u privatnim šumama može posjeći oko 37 tisuća kubnih metara a da se pritom ne naruši prirodna ravnoteža šuma – dodaje Vlašić.
3,2 tisuće hektara površine u Međimurskoj županiji nalazi se pod državnim šumama. Velike površine državnih šuma nakon postupka povrata vraćene su Crkvi.
Manje je poznato da su privatnim šumoposjednicima dostupne različite državne subvencije kojima se mogu financirati različiti zahvati u šumama. Malim šumoposjednicima na raspolaganju je Fond općekorisne funkcije šuma, iz kojeg je moguće dobiti subvencije za pošumljavanje ili njegu šuma. Zanimanje međimurskih šumoposjednika za ovaj fond je zadovoljavajući, ako se gleda odnos s drugim županijama. Tako je tijekom 2017. godine kroz Fond dobiven novac kojim se financirala sadnja 90 tisuća sadnica.
90 tisuća sadnica drveća kupljeno je prošle godine kroz Fond općekorisne funkcije šuma te su njima pošumljene privatne šume u Međimurskoj županiji
– Druga mogućnost je korištenje novaca kroz Mjere ruralnog razvoja. Ovaj fond je osmišljen za velike šumoposjednike, s obzirom na to da je preporučena veličina površine šume najmanje dva hektara. Takvih šumoposjednika u Hrvatskoj nema mnogo, s obzirom na to da je prosječna veličina posjeda između 0,16 i 0,2 hektara. Iz Mjera ruralnog razvoja mogu se financirati veliki projekti poput izgradnje ili rekonstrukcije šumskih putova ili kupnje šumske mehanizacije. Dobra je stvar što se na Mjere mogu prijaviti i jedinice lokalne samouprave, a ne isključivo privatni šumovlasnici – ističe Vlašić.
10 tisuća kuna maksimalni je iznos kazne ako vas inspekcija zatekne u sječi u vašoj šumi bez potrebnih dozvola koje izdaje županijski ured Savjetodavne službe
A upravo usitnjenost šumskih posjeda koči provođenje sustavnoga gospodarenja šumama, kao i prijave te realizacije različitih projekata. Naime, čak između 95 i 99 posto šumskih posjeda u Međimurskoj županiji je manje od jednog hektara. Među većim šumovlasnicima su Crkva, koja je dobila znatne posjede nakon postupka povrata imovine, te lovačka društva.
– Rješenje problema bilo bi u okrupnjavanju posjeda kupnjom susjednih parcela ili udruživanjem više šumovlasnika. Takvih primjera već ima diljem Hrvatske i pokazali su se kao dobra rješenja – mišljenja je Vlašić iz Savjetodavne službe.
Uvijek aktualna tema je dobivanje dozvola za sječu šuma. Iako dozvole za sječu nisu novost, u Savjetodavnu službu gotovo svakodnevno pristižu upiti o proceduri.
– Zahtjev se podnosi u nadležnom uredu Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji se nalazi u Čakovcu u staroj zgradi Metalca na 3. katu. Zahtjev se podnosi uz dokaz vlasništva nad šumom, a provodi ga licencirani izvođač, koji s vlasnikom odlazi u šumu i odrađuje terenski dio posla. Stabla koja će se rušiti se označavaju, a podatak o kojoj je drvnoj masi riječ se dostavlja u naš ured. Potom izrađujemo dozvolu koja se šalju vlasniku na njegovu kućnu adresu. Dozvola i terensko označivanje stabala ne stoje ništa tamo gdje su napravljeni svi programi gospodarenja šumama. Jedino što se plaća je popratnica, ako za nju postoji potreba. Riječ je o dokumentu kojim se dokazuje vlasništvo ako policija ili carinici zaustave vozilo prilikom transporta drva. Popratnicu izdaje licencirani izvođač, a stoji oko 15 kuna po kubnome metru drvne mase – dodaje Mario Vlašić.
Kazna za sječu drva u vlastitoj šumi bez dozvole iznosi od 2 do 10 tisuća kuna.
Hrast lužnjak i kitnjak, bukva, grab, bagrem… najzastupljenije su vrste drveća u međimurskim šumama. Zabrinjava činjenica da bagrem postaje sve zastupljenija vrsta.
– Bagrem predstavlja problem jer se radi o invazivnoj vrsti. Nažalost, gubimo autohtone vrste, a njihovo mjesto zauzimaju invazivne. Problem se može riješiti tako da se sade mješoviti nasadi, u kojima se invazivne vrste ne mogu nekontrolirano širiti. Ne smijemo se dovesti u situaciju kao u Mađarskoj, gdje se šumarstvo temelji na bagremu. Kod mješovitih nasada lakše se kontroliraju i liječe bolesti drveća, a mješovite šume su otpornije i na vremenske uvjete – pojašnjava Vlašić.
Bagrem je vrlo popularna vrsta, ali koju bi trebalo saditi uz nadzor i savjete stručnjaka
Drugi veliki problem predstavlja zanemarivanje održavanja šumskog reda, koji se nekada redovito provodio.
– Vlasnike šuma trebalo bi drastično kažnjavati za neprovođenje šumskog reda. Naime, nakon rušenja drveća vlasnici bi trebali ukloniti preostalo granje, odnosno iza sebe ostaviti red. Tamo gdje se provodi red, šume se znatno lakše regeneriraju. Priroda u pravilu odradi uvijek najveći dio posla ako joj se za to stvore uvjeti. Kada se u šumi ostavi nered, tada sadni materijal koji padne s krošnje ni ne može doći do zemlje da bi se pokrenuo novi životni ciklus. Neodržavanje šumskog reda je jedan od razloga zašto su pojedine šume u lošijem stanju, a zapravo je potrebno jako malo napraviti da situacija bude puno bolja – zaključio je Mario Vlašić iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.
Mlade obitelji do 40 godina starosti imaju pravo na poticaje za uređenje nekretnina nepogodnih za stanovanje te mogu ostvariti do 3000 eura poticaja, a uz to Grad Mursko Središće daje i poticaje za rušenje starih kuća u visini 2000 eura u skladu s uvjetima iz javnog poziva.
Početkom siječnja ove godine Grad je raspisao Javni natječaj za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina, a pravo na ostvarivanje poticaja imali su vlasnici nekretnina uz uvjet da je vlasnik ili supružnik vlasnika stalno zaposlena osoba neprekinuto najmanje dvije godine do dana isteka roka za dostavu prijava na natječaj te da u slučaju da se na nekretnini u kojoj je izgrađen stambeni objekt nepogodan za stanovanje kojeg namjeravaju urediti za stanovanje vlasnik ima prebivalište na području grada Mursko Središće te nema u vlasništvu drugi stan ili kuću pogodnu za stanovanje i/ili bez obzira na prebivalište vlasnika ili činjenicu da korisnik poticaja ima ili nema u vlasništvu drugi stan ili kuću pogodnu za stanovanje u slučaju da se radi o nekretnini na kojoj se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg namjeravaju ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt.
U zadanom roku zaprimljeno je 13 pravodobnih prijava. Povjerenstvo za dodjelu poticaja je iste razmotrilo te predložilo gradonačelniku na usvajanje. Gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, u utorak, 16. travnja, u Gradskoj vijećnici s prijaviteljima je potpisao Ugovore o dodjeli poticaja za uređenje nekretnina na području grada za stambene objekte u ruševnom stanju ili za stambene objekte koji će se obnoviti.
Prilikom potpisivanja ugovora gradonačelnik Dražen Srpak istaknuo je da svake godine dolazi sve više prijava što je pokazatelj da se veliki broj mladih obitelji odlučuje na život upravo u najsjevernijem hrvatskom gradu.
Tako je ukupno dodjeljeno 13 poticaja i to u iznosu od 24.000 eura za obnovu nekretnina i 10.000 eura za rušenje to jest sveukupno 34.000 eura.
Objavljen je program obilježavanja Dana Općine Selnica.
Program je uistinu bogat, a traje od 21. travnja do 1. svibnja.
Sve počinje tradicionalnim pješačenjem u nedjelju, 21. travnja, u 13 sati.
Svečana sjednica općinskog vijeća na rasporedu je u četvrtak, 25. travnja, a istog dana je i svečana sveta misa povodom zaštitnika svetog Marka.
U OŠ Selnica 26. travnja gostuje Kerekesh Teatar, a dan kasnije, u subotu, u istu školu dolaze “Autići-Brzići”.
Nedjelja, 28. travnja, rezervirana je za kulturno umjetnički program.
Praznik rada obilježit će se od 11 sati na igralištu u Zebanec Selu, a organizator je ŠN sv. Marko.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
