Svake godine kršćani u Hrvatskoj 15. kolovoza slave svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Toga je dana državni blagdan. Međimurci blagdan Velike Gospe nazivaju “Velikom mešom”, odnosno, doslovno “Velikom misom”. U skladu s katoličkom teologijom, za Djevicu Mariju vrijede četiri istine: da je Bogorodica, djevica, bezgrešno začeta te da je na nebo uznesena dušom i tijelom.
Istodobno s Velikom Gospom, u susjednoj Italiji obilježava se nacionalni praznik po kojem je nazvan jedan od najpoznatijih hrvatskih alternativnih festivala
Sveta Marija
Nauk o njezinu uznesenju proglašen je 1950. godine, a proglasio ga je papa Pio XII. Blagdan se slavi u mnogim državama, napose u Europi te Južnoj Americi. Organiziraju se razni festivali i procesije, odnosno “prošecije”. Isusova majka izuzetno je štovana u Hrvatskoj, pa tako i u Međimurju. Brojne su crkve baš njoj posvećene. Spomenimo da se najveće “proščenje” ili proštenje u Međimurju posvećeno Uznesenju 15. kolovoza održava u Svetoj Mariji, mjestu koje je po Mariji dobilo i ime. Drugo veliko proštenje za Veliku mešu organizira se na Belici.

Mnogi kajkavci oko Velike Gospe (često već i sredinom srpnja!) odlaze na Mariju Bistricu, jedno od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta. Hodočasnike kajkavci okrštavaju terminom “romari”. Naime, originalno se on odnosio prvenstveno na ljude koji su se zaputili u Rim (“Roma”), najvažnije katoličko svetište. Kasnije se taj naziv proširio na sve hodočasnike.
Ferragosto
Istodobno s Velikom Gospom, u susjednoj Italiji obilježava se nacionalni praznik po kojem je nazvan jedan od najpoznatijih hrvatskih alternativnih festivala, Ferragosto. U novijem su se dobu blagdan Velike Gospe i Ferragosto, koji je puno stariji, toliko isprepleli da su gotovo sinonimni. Ferragosto (latinski “Feriae Augusti” = praznici cara Augusta) korijene vuče iz 18. godine prije Krista te je predstavljao proslavu povodom vrhunca ljeta i kraja žetvene sezone te intenzivnoga poljoprivrednog rada. Osim toga, Ferragosto se smatrao i najtoplijim danom ljeta te kao takav granicom između dvaju godišnjih doba.
Iako potonji nije nužno povezan s kajkavskim narječjem, zanimljiv je kao presudni utjecaj koji je pobliže odredio period pojačanoga slavljenja Djevice, “najveće zagovornice Hrvata” koja je i u Međimurju te ostatku sjeverozapadne Hrvatske osobito omiljena.