Povežite se s nama

Kultura

Velika narodna slavlja u Varaždinu i Čakovcu nekad su bila nezamisliva bez sudjelovanja domaćih sokolova

Objavljeno:

- dana

Zahvaljujući vrijednim skupljačima starina, među kojima je i kolekcionar Srećko Sačić, varaždinska kulturna javnost mogla se na tematskoj fotoizložbi otvorenoj u zgradi Hrvatske pošte prisjetiti početaka specifično organizirane tjelovježbe na sjeveru Hrvatske.

Naime, u Međimurju i varaždinskom kraju tjelesno vježbanje je u 19. stoljeću bilo neposredno povezano s vojnim potrebama višenacionalne Austro-Ugarske Monarhije. No, takve su zdrave aktivnosti ipak najuspješnije promicane uz širenje nacionalne svijesti kroz sokolstvo ili češki tjelovježbeni sustav.

“U zdravom tijelu zdrav duh”

Govoreći o počecima sokolstva u Varaždinu, autor izložbe naglašava da se ono prvi put spominje nakon imenovanja Ivana Mažuranića hrvatskim banom 20. rujna 1873. godine.

– Društvo “Hrvatski sokol” u Varaždinu osnovano je kao jedno od brojnih sokolskih društava na području današnje Hrvatske. Do početka Prvoga svjetskog rata razvilo je značajnu aktivnost na sportskom i prosvjetnom planu. Uzori su mu bila društva poput onih u Češkoj i Moravskoj, koja su osnivana od 1862. godine, potom zagrebačko (1874.) i ono u Ljubljani, osnovano 1863. godine. Ova sportska organizacija bavila se isključivo gimnastikom i od početka se u pokret uključivao liberalni sloj građanstva – objasnio je Sačić.

Dodao je da su okosnicu “Hrvatskog sokola” među ostalima činili vojnici, profesori, obrtnici i glazbenici, koji su organizirali sletove, predavanja, pa i tečajeve za opismenjavanje.

– Za razvoj sokolstva u Varaždinu iznimno je zaslužan dr. Pero Magdić, odvjetnik i političar pravaške orijentacije koji je od 1903. do 1913. bio starosta, a potom i doživotni starješina Društva. Bio je aktivan i u čelništvu nacionalnog Sokola, a na izložbi je predstavljen fotografijom koja ga prikazuje u prepoznatljivoj sokolskoj odori – rekao je Sačić.

Nažalost, ovaj pokret, koji se vodio poslovicom „U zdravom tijelu zdrav duh“, danas je zaboravljen i zapostavljen. Stoga o hrvatskim sokolašima, njihovu sportskom i intelektualnom radu te brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu svjedoče požutjele fotografije, različiti dokumenti i brojni novinski članci pohranjeni u privatnim arhivima. Sokolsko društvo Varaždin pokrenulo je nakon smrti kralja Aleksandra inicijativu za izgradnju Sokolskog doma i taj projekt je bio prihvaćen. Donirano mu je gradsko zemljište za izgradnju Doma, stadiona i atletske staze, napravljeni su i nacrti, ali su takvi projugoslavenski projekti naprasno zaustavljeni 1941. godine.

– Za svoju tematsku izložbu odabrao sam isključivo originalne fotografije, pa čak ni prvi plakat varaždinskog Sokola nije kopija. Nije ih nimalo lako pronaći, a originalne fotografije ili dokumenti koji se odnose na rad sokola u Biškupcu, Vinici i drugim manjim sredinama su zaista pravi rariteti. No, u svojoj kolekciji imam i fotografije s posveta društvenih zastava. Nadam se da ću zbirku ovih dana obogatiti i priznanjem s prvoga sokolskog sleta u Varaždinu, koji je održan davne 1923. godine – veli naš sugovornik, koji već šest godina sustavno istražuje povijest sokolstva u baroknom gradu.

Sve je, napominje, počelo kada ga je jedan od kolega potaknuo na skupljanje osebujnih sokolskih znački iz Češke, Poljske i Bugarske. No, to mu nije bilo dovoljno, pa je nastavio s onima iz Jugoslavije.

– Kad se jednom „zarazite“ kolekcionarstvom, teško je stati. Varaždin mi je uvijek bio prirastao srcu i zato su me brzo zaokupili lokalni sokoli i sokolice. O njima je s velikim pijetetom pisao prof. Ivan Krištofić i takva literatura bila mi je velika pomoć u istraživanju. Trenutno u zbirci imam stotinjak fotografija, značaka, plakata i dokumenata za popunjavanje sedam izložbenih vitrina. U Varaždinu je prvi put postavljena ovakva tematska izložba, a uskoro se seli u Ludbreg – rekao je Sačić.

Zanimljivo je da su ovdašnji sokoli obilježavali svoje i gradske obljetnice te organizirali plesove i druge društvene aktivnosti.

Imali i koračnicu

– Njihove svečane odore bile su propisane i izrađene od čoje, a jedino su košulje bile pamučne. Bili su obuveni u čizme ili cipele, a glavu bi pokrivali osebujnom kapom na koju je bilo zataknuto pero fazana ili nekih drugih ptica. Štoviše, u svečanim prigodama svojim odorama su pripasivali bodeže, a konjanici i sablje. Potonjima je baza bila u prostorima kod stare Svilane, gdje su imali uređeno jahalište, dok su gombališta za gimnastiku bila u Graberju i drugim lokacijama u centru grada. Društvo je u Varaždinu tijekom svog postojanja imalo nekoliko tisuća članova, a najmlađi su imali sedam godina. Odnosno, imali su dječje, ženske i muške grupe – ističe Sačić, od kojeg doznajemo da su varaždinski sokoli imali i svoju koračnicu.

Tekst je napisao Ljudevit Varjačić, a uglazbio ga je prof. Vjekoslav Rosenberg-Ružić.

Kultura

Udruga “Gardruža” ove godine napunila dva desetljeća: “Se čega se primemo, oddelamo kak spada!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga “Gardruža” Gardinovec osnovana je zadnjeg dana ožujka 2001. godine.

Dvadeseti rođendan, u duhu odgovornosti, nisu posebno obilježavali, već su “proslavili” u klasičnome međimurskom stilu: radno, s tim da su sredstva predviđena za obilježavanje uložili u uljepšavanje lokalnog parka.

– Tako smo financirali izradu mosta i bunara u parkiću. Zato ćemo sljedeću sjednicu Skupštine nastojati organizirati u ponešto svečanijem tonu – objašnjava predsjednica Udruge Marija Prekupec.

Promocija i zaštita

Udruga djeluje na području kulture, sporta, zaštite zdravlja, kao i zaštite okoliša i prirode s ciljevima organiziranja aktivnog provođenja slobodnog vremena građana i postizanja bolje kvalitete života, unapređivanja zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba.

– Puno naših projekata povezano je sa školom i vrtićem, tako da smo ove godine u tom smislu bili ograničeni. Uvijek nastojimo osmisliti neke aktivnosti i uz događanja kao što su Božić, Uskrs, advent, maškare i slično, a u naših dvadeset godina zaista smo sudjelovali u obilježavanju i proslavi mnogobrojnih manifestacija.

Općina Belica, kojoj Gardinovec pripada, bila je, primjerice, domaćin na Noći muzeja u Muzeju Međimurja 2014. godine. Članovi i članice “Gardruže” tada su počastili posjetitelje starinskim kolačima, a prezentirali su i pletenje cekara te izradu svatovske jabuke od papira. U takva se događanja nastojimo uključiti, s obzirom na činjenicu da smo i čuvari narodne baštine. Na Noći muzeja zamijetio nas je gospodin Bagarin, skupljač narodnih običaja, i pozvao nas na sudjelovanje na 48. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Rado smo se odazvali! – dodaje Marija.

Svojim zalaganjem vrijedni Gardinovčani i Gardinovčanke zaradili su i hrpu nagrada. Tako su dobili službena priznanja “Zeleni cvijet s brončanim znakom” Turističke zajednice Međimurske županije u okviru edukativne akcije “Volim Hrvatsku” za uređenost parka čak tri godine zaredom: od 2008. do 2010.! Od ove godine park krasi i velika kopija grba Općine od buksusa, odnosno pušpana: nadaju se da će stimulirajuće djelovati i na zaštitu okoliša. Na svečanom otvorenju sportske dvorane i sjednici OV-a 2012. za zalaganje Udruge na lokalnoj razini i uspješan rad uručena im je Zlatna plaketa – Grb Općine Belica, dok su tri godine kasnije od općine dobili i zahvalnicu, a 2016. i pohvalnicu.

– Na Danima kruha i zahvalnosti za plodove zemlje na Belici i u Gardinovcu uključujemo se s kolačima, proizvodima lokalnih OPG-ova, uz ples i pjesmu u pratnji tamburaša, u narodnim nošnjama koje nastojimo prezentirati svugdje gdje je prikladno. Jedan od projekata na koji smo najponosniji je “staro pralo”, to jest prikazivanje pranja rublja na način na koji su to radili naši stari. O uspjehu projekta najbolje su posvjedočili izrazi lica svih koji su vidjeli prikaz i s nostalgijom se prisjetili kako je to nekad izgledalo, a prikazale smo sve detalje – od kuhanja sapuna do upotrebe korita i nošenja autentičnih nošnji – uglas su nam ispripovijedale članice “Gardruže”. U rujnu 2018. običaj gardinovskoga potočnog prala dobio je i spomen ploču.

Niz nagrada

Od Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” Udruzi je dodijeljen niz zahvalnica, priznanja i medalja. Izdvajamo tako Godišnju medalju za razvoj sportske rekreacije, koju je 2009. dobila predsjednica Udruge Marija Prekupec. Njoj je Hrvatski savez sportske rekreacije “Sport za sve” dodijelio i godišnju nagradu za razvoj sportske rekreacije “Mirko Relac” za 2015. godinu. Udruga je pak dobitnica više zahvalnica i priznanja za obilježavanje Svjetskog dana sporta i Svjetskog dana pješačenja na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i Priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora za organizaciju natjecanja na lokalnoj razini.

Članice i članovi na ovogodišnjim “Bakinim kolačima” u Čakovcu

– Na manifestaciji “Bakini kolači”, koju organizira Udruga “Međimurska gruda”, sudjelujemo od 2017. godine, kada smo u Prelogu predstavili repliku eko-etno kuće i veliku svatovsku jabuku. Godinu kasnije u Svetome Martinu na Muri istom prigodom prezentirali smo kolače od maka i tikve, 2019. na Belici smo dobili Lentu za izvorno međimursko, a na posljednjem izdanju koje se zadnjeg vikenda u rujnu ove godine održalo u atriju Staroga grada u Čakovcu promovirali smo se pletenom ogradom od lijeske i bogatim štandom s kolačima i drugim jesenskim plodovima – nabrajaju članice Udruge.

Kruna njihova rada pristigla je neposredno prije Dana međimurske županije 2019., kad je “Gardruži” dodijeljena Povelja Međimurske županije u znak priznanja za nesebičan društveni rad i doprinos kulturnom amaterizmu, unapređenje zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba, te očuvanje prirode i zaštitu okoliša. Vidljivo je, dakle, da su članice i članovi aktivni u mnogobrojnim aktivnostima koje vjerojatno ne bismo mogli pobrojiti ni na nekoliko stranica novina.

Stalno su u potrazi za novim snagama koje bi im se htjele priključiti i pomoći im da na najljepši mogući način predstavljaju svoje mjesto, općinu i međimurski zavičaj. “Držimo im fige” da u tome budu uspješni i nastave s odličnim radom, a Udruzi želimo još mnogo puta po dvadeset godina!

Neumoran rad

Osim navedenih aktivnosti, članice i članovi “Gardruže” sudjelovali su, sudjeluju i planiraju sudjelovanje u: procesijama povodom Tijelova, organizaciji druženja za mještane nakon mise polnoćke, sportskim općinskim susretima, Danu srca, informatičkim radionicama, Festivalu žena, Obiteljskom festivalu, izgradnji odbojkaškog igrališta u Gardinovcu, hodočašćima na Mariju Bistricu na biciklima, BIMEP-u, aerobiku, izradi ručnih radova povodom blagdana i drugih događanja, humanitarnim akcijama (Dan narcisa), božićnim sajmovima, nordijskom hodanju…

Pomogli su u radovima na obnovi i uređenju vrtića i okoliša kad je to bilo potrebno, organizirali odbojkaške turnire, seoske igre “med vulicami”, promotivne događaje, obilježavali “Move week” (Tjedan kretanja), Dane Međimurske županije i Dan sv. Blaža (zaštitnika oboljelih od bolesti grla) biciklirali do Vukovara, izrađivali velike adventske vijence, bili dijelom projekta “Ftrgni od zaborava” u suradnji s učenicima PŠ Gardinovec, radili na promociji djela i lika pučkog književnika Stjepana Jankovića-Štefa…

Nastavite čitati

Kultura

Ženska vokalna skupina “Pučpuljike” obranila zlato na “Zlatnoj lipi Tuhlja”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 16. listopada, u hotelu Well u Tuhlju odvijala se prava rapsodija lijepih glazbenih nota.

Već tradicionalno, održana je 12. Zlatna lipa Tuhlja, međunarodno natjecanje pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava. Unatoč ovim pandemijskim vremenima, susret je na radost svih sudionika održan uživo, te su tako sudionici nakon dužeg vremena mogli uživati u onome što vole i u čemu su odlični: pjevanju divnih melodija koje su dolazile iz raznih krajeva.

Na ovom natjecanju međunarodnog karaktera sudjelovalo je četrnaest iznimno kvalitetnih pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava iz Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Kosova te Bosne i Hercegovine.

Upornost i ljubav

U teškoj konkurenciji našle su se i članice Ženske vokalne skupine “Pučpuljike”. Sad već svima nadaleko poznate “Pučpuljike” svojim su nastupom obranile zlato osvojeno na prošlogodišnjoj 11. Zlatnoj lipi Tuhlja te se tako i na ovogodišnjem natjecanju okitile zlatom pod dirigentskom palicom Andree Ščapec. Koliko su “Pučpuljike” izvrsne u onome što rade te s koliko ljubavi i predanosti pjevaju, dokazale su i ulaskom u natpjevavanje za Grand Prix.

Najboljim zborovima proglašeni su ŽVS “Pučpuljike” Čakovec, Zbor “Siperantum” Peć (Kosovo), Zbor “Ivan pl. Zajc” (Zagreb) i Dekliški pevski zbor gimnazije Kranj (Slovenija), koji je i osvojio Grand Prix.

Zlatne pjevačice još jednom su dokazale što mogu i kako se slogom, snažnom željom, predanim radom, upornošću i velikom ljubavlju prema glazbi mogu svladati sve prepreke i zasjati. Sudjelovanje na ovom natjecanju bilo je sufinancirano sredstvima Grada Čakovca, kojem ovim putem zahvaljuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje