Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici
Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program "Za sve izazove" kao i izborne...
Ovo je jedna od mjera koja se najviše kritizira, posebno od trgovaca, a obrazloženje nacionalnog Stožera civilne zaštite je da puno ljudi nedjeljom ima slobodno te ide u kupovinu čime se širi mogućnost zaraze.
Šef nacionalnog Stožera civilne zaštite, ministar Davor Božinović u subotu je, 23. svibnja, najavio mogućnost ukidanja neradne nedjelje u iduća dva tjedna, ako i dalje ostane sadašnja povoljna epidemiološka slika
Politički stav Vlade i HDZ-a je da nedjelja bude neradni dana, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za Jutarnji list. Ako više nema epidemiološke potrebe za pridržavanjem te mjere, ona će biti ukinuta, dodao je.
Odmah potom Plenković je rekao kako su već spremne izmjene zakona prema kojima bi nedjelja postala neradni dan bez obzira na epidemiološku situaciju.
– Nakon gotovo dvije godine vrlo intenzivnog analiziranja u trgovini mi smo za to da izmjene i dopune Zakona o trgovini pustimo u javnu raspravu i da kvalitetnom javnom raspravu svi zainteresirani daju svoj sud. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad nedjeljom. S velikom dozom konsenzusa koju smo u dvije godine, ne samo sa socijalnim parnerima, već i zainteresiranom javnošću stavili na stol, 14 nedjelja bit će radnih, poslodavci će odabrati kojih 14 nedjelja. Stav je HGK-a, HOK-a i velikog dijela HUP-a, da je i u destinacijama u kojima je pretežita djelatnost turizam, 14 profitabilnih nedjelja. Slažemo se s takvim zaokruženim rješenjem – rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat za Večernji list.
U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.
Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.
Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.
U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.
Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.
U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.
Razina države
Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.
U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).
U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.
S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.
– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.
U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.
– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.
Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.
– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.