Povežite se s nama

U fokusu

Velike razlike u plaćama, u Zagrebu radnici najbolje plaćeni, evo kakva je situacija kod nas

Objavljeno:

- dana

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnim plaćama po županijama u prvom tromjesečju 2024. godine. Najveće plaće i dalje primaju radnici u Gradu Zagrebu.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvom tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. porasla je u svim županijama. Najviše je porasla u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 17,4 posto, a najmanje u Gradu Zagrebu, za 13,0 posto, piše Danas.hr.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvom tromjesečju 2024. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1.494 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1.114 eura.

Najveća prosječna neto plaća je u ožujku bila u Gradu Zagrebu. Iznosila je 1.570 eura neto, odnosno 244 eura više od državnog prosjeka. Zatim slijedi Zagrebačka županija gdje je prosječna neto plaća 1.323 eura, Primorsko-goranska s 1.311 eura, Karlovačka s 1.296 eura i Krapinsko-zagorska s 1.269 eura.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječna neto plaća iznosi 1.270 eura, Šibensko-kninskoj (1.229 eura), Dubrovačko-neretvanskoj (1.227 eura), Zadarskoj (1.223 eura), Istarskoj (1.249 eura), Osječko-baranjskoj (1.240 eura), Sisačko-moslavačkoj (1.230 eura), Varaždinskoj (1.219 eura), Koprivničko-križevačkoj (1.216 eura), Ličko-senjskoj (1.212 eura) i Bjelovarsko-bilogorskoj (1.201 euro).

U ovim je županijama neto prosječna plaća manja od 1.200 eura: Međimurska (1.191 euro), Požeško-slavonska (1.188 eura), Vukovarsko-srijemska (1.193 eura), Brodsko-posavska (1.176 eura) i Virovitičko-podravska (1.156 eura).

Ako izuzmemo Zagreb koji odskače od državnog prosjeka, razlika između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom iznosi 167 eura.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća u prvom tromjesečju 2024. bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 2.155 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1.471 euro.

Prosječna mjesečna bruto plaća najviše je rasla u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 17,5 posto, a najmanje u Zagrebačkoj županiji, za 12,6 posto.

U fokusu

U Hrvatskoj sve više ovisnih o igrama na sreću pa će zakon biti postrožen

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Vlada je 11. srpnja Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira njihovo oglašavanje te se uvodi registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi odvraćanja građana od igranja takvih igara.

Premijer Andrej Plenković kazao je da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću “snažno raširile” kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

– S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost – rekao je.

Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

– Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cijelini – zaključio je Primorac, koji je novitete u sferi regulative igara na sreću detaljno predstavio sredinom ožujka, kada su zakonske izmjene upućene u javno savjetovanje.

Tada je između ostalog bilo riječi i o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo tada čuti, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Nastavite čitati

U fokusu

Dodijeljeni ugovori za financiranje RCGO Piškornica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu sastanka Vlade RH sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, 10. srpnja održano je svečano potpisivanje i dodjela ugovora o privremenom financiranju projekata Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica.

Time se se osiguravaju potrebna sredstva za nastavak izgradnje ovog centara za gospodarenje otpadom.

U skladu s obvezama iz Plana o gospodarenju otpadom, Vlada Republike Hrvatske donijela je 4. travnja 2024. godine Odluku o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju četiri centra za gospodarenje otpadom. Odlukom je određeno da će se za projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom, do potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., dosadašnje financiranje privremeno nastaviti u 2024. godini prema postojećim omjerima sufinanciranja iz inicijalno sklopljenih OPKK ugovora.

Okončana i formalna procedura potpisivanjem ugovora kojim se omogućuje nesmetani nastavak projekta. Privremeno financiranje u 2024. godini se ostvaruje na način da se 90 % sredstava osigurava iz EU fondova (udio 69,9975 %) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) (udio 20,0025 %), dok 10% osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukupno, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osiguralo je sufinanciranje u iznosu od 5,6 milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodao je dodatnih 1,6 milijuna eura. Ostatak od 800.000 EUR osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime se osigurava ukupni iznos financiranja projekta od 8 milijuna eura.

Ugovor su potpisali Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Mladen Ružan, direktor RCGO Piškornica. Potpisivanju su također prisustvovali župani svih županija vlasnika RCGO Piškornica: Anđelko Stričak (Varaždinska županija), Željko Kolar (Krapinsko-zagorska županija), Darko Koren (Koprivničko-križevačka županija) i Matija Posavec (Međimurska županija) te Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU.

Ugovor omogućava daljnju realizaciju projekta RCGO Piškornica, koji će kao dio sustava a prema svojoj ulozi u hijerarhiji gospodarenja otpadom pozitivno utjecati na postizanje ciljeva definiranih strateškim i planskim dokumentima Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom te doprinijeti daljnjem smanjenju odlaganja neobrađenog otpada i povećanju stope recikliranja.

– Svakodnevno svjedočimo koliko je bitna zaštita okoliša, odnosno gospodarenja otpadom. O projektu Uspostave RCGO Piškornica čiji su osnivači Varaždinska i Međimurska županija, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska županija te Općina Koprivnički Ivanec govorilo se godinama. Međutim, unatrag godinu-dvije vide se konkretni pomaci, odnosno započelo se s projektiranjem, a potom kreće i sama izgradnja tog centra. Tek po njegovoj izgradnji moći ćemo reći da smo napravili jedna značajan iskorak u gospodarenju otpadom – naglasio je župan Stričak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje