Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci
Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom...
DONOSIMO
Dubravko Bilić svoj četverogodišnji mandat gradonačelnika Ludbrega završava s velikim brojkama i prefiksom “naj” u puno segmenata.
U tom je razdoblju Ludbreg postao najuspješniji mali grad sjeverozapadne Hrvatske: najveća je prosječna plaća, najveći gospodarski rast, najviše stranih ulaganja, najmanja nezaposlenost. Ulaganja se pak zbrajaju u milijunima: u projekte je uloženo 130 milijuna kuna, 40 milijuna je vrijednost prijavljenih projekata, 400 milijuna kuna je uloženo u razvoj gospodarstva.
Iako ima razloga za zadovoljstvo, Dubravko Bilić smatra da velika bitka tek predstoji.
– Treba inzistirati na povećanju plaća. Iz Ludbrega se ljudi ne iseljavaju jer nema posla, nego zbog premalih plaća. To treba promijeniti – naglašava. Kao cilj navodi kreiranje Ludbrega kao maloga grada koji se brine za svoje sugrađane i koji ravnomjerno razvija sve dijelove grada. U mjesne odbore je uloženo više od 5,3 milijuna kuna. – Ludbreg je središte Gornje Podravine i u njemu stanovnici trebaju imati mogućnost zadovoljiti sve svoje potrebe – rekao je.
Treba inzistirati na povećanju plaća. Iz Ludbrega se ljudi ne iseljavaju jer nema posla, nego zbog premalih plaća.
Zahvaljujući velikim investicijama u Gradu ima posla, pa je zaposlenost narasla za 12 posto. A novih radnih mjesta će biti još: sprema se nastavak ulaganja u Zonu Sjever. – Dokumentacija za prijavu na natječaj za izgradnju infrastrukture je spremna. Stigli su i prvi investitori – govori Dubravko Bilić.Grad je u zadnje četiri godine izvršio sve svoje obveze prema građanima, a najveća pažnja je posvećena djeci. Svi ludbreški školarci imaju besplatne udžbenike i mogućnost produženog boravka, izgrađeni su prometni poligon za učenike i pristupna cesta, a Ludbreg ima najjeftiniji vrtić u Varaždinskoj županiji. Dubravko Bilić i suradnici namjeravaju se u sljedećem razdoblju dodatno angažirati.Planovi su veliki, a promjena urbanističkog plana ih čini realnima.
– Aktivacijom istočnog djela grada su stvoreni preduvjeti za gradnju nove srednje škole, Turističkog i posjetiteljskog centra pokraj Svetišta, sportsko-rekreacijskog parka s atletskom stazom, teniskim terenom i nogometnim igralištem. Predviđena je i stambena zona oko Autobusnog kolodvora, dogradnja Gradskog vrtića “Radost” i gradnja novog, privatnog Vrtića “Sunce moje malo” – nabraja Dubravko Bilić.
Grad će raznim subvencijama poduprijeti i poljoprivrednike, osobito cvjećare i povrtlare. Subvencionirat će se gradnja plastenika, navodnjavanje i sjemenska roba, ekocertificiranje i stvaranje poljoprivredne zadruge kroz kupovinu hladnjače i pakirnice. Velika pozornost će se posvetiti i turizmu. U grad dolazi puno turista, osobito vjerskih, ali oni se kratko zadržavaju pa je cilj animirati ih za duži boravak.
– Želja nam je izgraditi Turistički i posjetiteljski centar, dodatno uložiti u biciklističke staze zbog cikloturizma, uložiti u razvoj vinogradarstva i vinsku ponudu. U potrazi smo za investitorom u kamp ili hotel na termalnom izvoru. Zapravo je cilj brendiranje turističke ponude Grada – veli Dubravko Bilić. Lanjsku godinu će Ludbrežani pamtiti osobito zbog riješenog problema s ilegalnim smetlištem. Sanirano je odlagalište Meka i umjesto ogromnih količina otpada na tom se mjestu danas nalazi brdašce s dječjim igralištem i kružnom šetnicom. To je prvi grad koji se smeća riješio potpuno besplatno – sve su platili fondovi.
– Sad je na redu izgradnja reciklažnog dvorišta i sortirnice te preseljenje tvrtke Lukom na novu lokaciju – najavljuje.
Ima toga još: Aglomeracija, pročistać, izmještanje teretnog prometa iz centra grada, pretvaranje Ludbrega u prometno čvorište…
Planova je puno, ali kad se pogledaju četverogodišnji rezultati, oni ne zvuče irealno. Štoviše
130 milijuna kuna je uloženo u projekte
43 milijuna kuna je vrijednost prijavljenih projekata
400 milijuna kuna uloženo u razvoj gospodarstva
50 posto smanjenje naslijeđenih obveza
56 posto pad nezaposlenosti
12 posto veća zaposlenost
Dubravko Bilić ide u borbu za još jedan mandat gradonačelnika Ludbrega. Ujedno je nositelj je zajedničke liste SDP-a, HSS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista za Gradsko vijeće na lokalnim izborima. Na listi ga slijedi Renata Potočnik, koja je i kandidatkinja za dogradonačelnicu Ludbrega.
Izvor:
Foto:
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.