Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Posle smržjenih sveci dojde topleše vreme!

Objavljeno:

- dana

Iako proljeće počinje oko 21. ožujka, hladno, vjetrovito i kišovito vrijeme te jutarnji mrazevi mogu ustrajati još i puno duže. Jedno prilično rašireno narodno vjerovanje govori da smo sigurni od hladnoće tek nakon “smržjenih sveci”, odnosno “ledenih svetaca”.

Osim u Hrvatskoj, neka varijanta smrznutih svetaca postoji i u Češkoj, Austriji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Belgiji, sjevernoj Italiji, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Švicarskoj… Najčešće se radi o tri sveca, to jest, o tri dana na koje ih se slavi: 12. svibnja kad je dan svetoga Pankracija, 13. svibnja kad se slavi sveti Servacije te 14. svibnja kad je spomendan svetoga Bonifacija. Ova verzija slavi se u Hrvatskoj, dok u dijelu Europe među ledene svece umjesto svetoga Bonifacija ubrajaju svetog Mamericija kojega se Crkva spominje 11. svibnja.

Ratarski kalendar

Ponekad se im pridružuje i sveta Sofija čiji se dan obilježava 15. svibnja. Naziva ih se ledenim ili smrznutim svecima zbog toga što obično u to doba godine nakon nešto toplijeg iznenada nastupa vrlo hladno vrijeme, nerijetko i mraz. Poslije tog ledenog vala naši preci bi znali: slijedi dio godine koji će obilježiti vrućine i (obično) nemogućnost javljanja mraza. Pučka meteorologija osobito je fascinantna kada shvatimo kako su stari Međimurci i Slaveni povezali svakodnevne aktivnosti poput vrtlarenja s kalendarom i prenosili to znanje na nadolazeće generacije.

Za primjer, dovoljno je navesti podatak da su iskusni zemljoradnici savjetovali da mahunarke i tikve valja sijati najranije sedam dana prije ledenih svetaca, to jest, oko 8. svibnja, da bi bile sigurne od mraza. Isto vrijedi i za presadnice rajčica i paprike koje se sade na otvorenome, s obzirom na činjenicu da su one izrazito osjetljive.

Uvod u ljeto

“Smržjeni sveci” tako su uvertira u ljetno doba. Predstavljaju opreku i kontrast takozvanomu “babljem ljetu” te zajedno s tom zanimljivom pojavom postavljaju granične vrijednosti za najplodnije doba godine, što je bilo izrazito važno našim starima. Za određen, iako manji broj ljudi, ovakvo planiranje ostat će dijelom kulture i nasljeđa još mnogo, mnogo godina.

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Međimurje

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” 24. travnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.

Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.

Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.

Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.

Ulaz je besplatan, a predstava traje 30 minuta i namijenjena je za djecu od 5 godina na dalje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje