Naslovna fotografija: Zgrada Općinskoga suda u Čakovcu
Otkad je društva, postoje razna uređenja koja podrazumijevaju nekakva pravila, propise, upute i mjere, koji nam, osobito u ovo čudno doba na globalnoj razini nepovoljne epidemiološke situacije, nikako nisu strani.
Iz toga, naravno, logično slijedi da za nepoštivanje takvih pravila postoje sankcije, ukori, prijekori, kazne ili posljedice po „nepridrživača“ u nekom drugom obliku.
Često te posljedice dolaze samo u vidu društvene osude, no ponekad se službeno, primjerice na sudu, izriču kazna ili upozorenje. „Sud“ u hrvatskome jeziku može označavati svašta: od ustanove, zaključka, izjave do same sankcije, religioznoga koncepta (“Božji sud”), i tako dalje.
Sama riječ porijeklo vuče iz praslavenskog i staroslavenskoga pojma „sǫdъ“ (ruski „sud“, poljski „sąd“), koji pak najvjerojatnije potječu od indoeruopskog izraza *k’om-dh’o- (staroiranski „condum“). Od pojma „sud“ izvedene su i mnoge riječi povezane s nekim od navedenih značenja, kao što su „presuda“, „suditi“, „osuditi“, „sudben“, ali i „sudba“, odnosno „sudbina“.
Značenjski donekle povezan s pojmom suda je i već prije spomenuti izraz „kazna“, koji korijen dijeli s glagolom „kazati“, budući da se kazna javno izriče. Tako je u praslavenskom ona glasila „kazń“, a slično i danas zvuči na ruskom te poljskom jeziku.
Još jedan povezani pojam jest i riječ „sankcija“. Zanimljivo je da se primarno značenje ne odnosi na pravne posljedice kršenja zakona, što je danas vjerojatno najraširenije značenje, već je to „odobrenje nekog čina niže vlasti koje daje viša vlast“. Dolazi iz latinskoga jezika („sanctio“), a korijen dijeli s riječju „sanctus“ („svet, posvećen, nepovredljiv, častan, čist, potvrđen“). Poznate su i brojne tzv. „pragmatičke sankcije“, to jest, propisi koje je izdavao vladar o nekom državnom pitanju od velike važnosti i trajnoga značenja.
Vjerojatno najpoznatija Pragmatička sankcija na našim prostorima je ona od 19. travnja 1713. koju je donio njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo VI. (ili III.) Tim je, naime, zakonom Karlo regulirao pitanje nasljedstva u slučaju da umre bez sina. U to vrijeme bio je jedini muški Habsburgovac pa je želio osigurati prijestolje i za žensku lozu svoje dinastije, što se kasnije i dogodilo, budući da je caricom postala njegova kći Marija Terezija.
Poticaj mu je dao Hrvatski sabor, budući da je godinu ranije donio Hrvatsku pragmatičku sankciju, koja je zbog toga što su staleži u Saboru samostalno donijeli odluku o tom pitanju važna potvrda državnosti Kraljevine Hrvatske. Zato je često isticana jednim od ključnih dokaza hrvatskoga državnoga kontinuiteta i tradicije.
Još jedan pojam koji valja spomenuti je i „kaštiga“, koja se koristi osobito u kajkavskim krajevima za izrečenu ili izvršenu sankciju za krivicu, propust, prijestup ili zločin. Talijanskoga je porijekla te na tom jeziku „castigare“ znači „ukoriti“ (mletački „castigo“).
Zato se ponošajte kak tre, kaj vas nebu Božja kaštiga snašla…
Čak i oni koji ne vole tu vrstu glazbe, vjerojatno teško da nisu upamtili barem nekoliko stihova iz hitova ˝Mamacita˝, ˝Ne može˝ ili ˝Kako to˝.
Upravo ti hitovi legendarnog hrvatskog glazbenika Vojka V moći će se uskoro uživo slušati i u Varaždinu.
Vojko V održat će koncert 20. listopada na Sceni Rogoz.
Ovaj reper, tekstopisac, skladatelj i glazbeni producent iz Splita prvi album ˝Vojko˝ izdao je 2018. godine, a ove godine izdao je album ˝Dvojko˝.
Veliki broj posjetitelja, odlično osmišljena manifestacija s brojnim sadržajima te najbolji način za provesti gotovo savršen dan u prirodi, kratki je sažetak 10. Dana vrganja i crnog tartufa u Paki održanih proteklog vikenda.
Voditeljica ureda Turističke zajednice grada Novog Marofa, Renata Horvatić, rekla je kako su ponosni na već 10. izdanje Dana vrganja u Paki, ali i činjenicu da je u tih deset godina manifestacija iz lokalne prerasla u uspješnu nacionalnu priču.
-Vrganj je i dalje glavna zvijezda ove manifestacije, a tartuf jedna zanimljivost. Vrijeme nas je ove godine poslužilo što se tiče same manifestacije, dok je s druge strane ovo sušno razdoblje utjecalo da nešto manje gljiva nego što smo bili navikli. Bez obzira na uvjete, berači su otišli u šumu i našli nešto gljiva, tako da je u konačnici predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, Branko Bartolić, na kraju imao dosta poslova prilikom determinacije – istaknula je Horvatić te dodala da je ovogodišnja manifestacija zaista imala bogat program.
-Prekrasan je bio naš sajam s jako je puno izlagača i svi su u svoje proizvode ubacili ili vrganj ili crni tartuf. Održane su i kulinarske radionice za djecu na temu vrganja, a Tomislav Špiček je kuhao za odrasle. Održana je i šetnja na 10 kilometara kojoj se odazvalo preko 100 šetača. Održano je i predavanje na utvrdi Paka te stručni obilazak. Imali smo i zanimljivo predavanje o dabrovima, jer ovdje živi dabar Pako, a i najveća brana je u Varaždinskoj županiji. Nemojmo zaboraviti ni na zabavni program uz Žigu i bandiste te puno drugih sadržaja. Bilo je za svakog ponešto i tako privlačimo sve više ljudi i iz drugih krajeva, primjerice iz Zagorja, Međimurja i Zagrebačke županije – zaključila je Horvatić.
I ove godine manifestaciji se odazvao gradonačelnik i saborski zastupnik Siniša Jenkač ističući kako je riječ o samo jednom u nizu turističko-edukativnih događanja koja iz godine u godinu privlače sve više posjetitelja u Novi Marof.
-Imamo zaista veliki broj manifestacija, a ovo je jedna od najznačajnijih. Ovdje se ne radi samo o lijepo provedenom danu u prirodi jer manifestacija ima edukativni karakter, a i mnogi naši OPG-ovi pronašli su u manifestaciji svoje mjesto. Grad Novi Marof i dalje će podržavati Dane vrganja i tartufa u Paki koji su iz godine u godinu sve prepoznatljiviji, ne samo na ovom području, već sve više poprimaju nacionalni karakter – kazao je Jenkač.
Događanju se, kao i prethodnih godina, pridružio i varaždinski župan Anđelko Stričak koji je naglasio i manje poznat podatak da šume u našoj županiji pokrivaju površinu od 43 %.
-I upravo ova manifestacija, osim tog jednog turističkog značaja, ima i edukativnu notu, a to je da građane, osobito mlađe generacije, upozna sa šumama, njihovim blagodatima, odnosno svime onime što šume pružaju – zaključio je župan te dodao da su Dani vrganja u Paki zaista hvalevrijedna manifestacija.
U ime suorganizatora, Udruge privatnih šumovlasnika Graber, jedan od idejnih začetnika događanja Mladen Jakopović istaknuo je kako su ove godine po prvi put na natjecanju u traženju tartufa, ali i uopće u Hrvatskoj, i psi tragači. Naime, iako je u prvom planu manifestacije upravo vrganj, sve više se zna i priča o crnom tartufu koji se nalazi na ovim područjima.
-Na predavanju održanom u subotu bilo je i profesionalaca, i poluprofesionalaca i entuzijasta iz cijele Hrvatske koji su došli saznati nešto više o uzgoju tartufa, o plantažnom uzgoju koji je još uvijek u Hrvatskoj u povojima – rekao je Jakopović.
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o. traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji Objavljujemo oglase...
