Nakon putenoga karnevalskog razdoblja, dolazi vrijeme zatišja i pokorničke skromnosti. Gambaloci i vangaloci su ukusna kajkavska jela koja se mogu načiniti od lako dostupnih namirnica, pri čemu vam ne treba meso!

Prehrana, a s vremenom i razvijena gastronomija, u kontinentalnoj su Hrvatskoj, pa tako i sjeverozapadnoj, vrlo važne. Seljaci su se nekad oslanjali prvenstveno na proizvode do kojih su mogli doći vlastitom proizvodnjom pa se i prehrana razvijala tako što su prevladavali proizvodi koji su se mogli dobiti od životinja koje su kmetovi uzgajali na selištu: svinja, krava, peradi, koza, konja i ovaca. Naravno, u kontinentalnoj Hrvatskoj apsolutno su najbrojnije bile kokoši, patke, guske, svinje i krave, mada je bilo i drugih nabrojenih životinja, kao i divljači, no ipak se radilo o nešto egzotičnijem mesu i drugim proizvodima koje se nije toliko često konzumiralo.

Post fašnika post

Ove je srijede započela korizma, dio kršćanske liturgijske godine tijekom kojega se vjernici pripremaju za svoj najveći blagdan – Uskrs – među ostalim, i odricanjem. To, naravno, uključuje i odricanje u prehrani, što simbolički predstavlja i Čista srijeda ili Pepelnica na koju su, kao i na Veliki petak, propisani post i nemrs. Oni su obvezujući za vjernike između 18 i 60 godina.

Post znači da se osoba jednom tijekom dana smije do sita najesti te, ako joj je potrebno, do dvaput uzeti još po malo hrane, dok nemrs označava da se ne smiju jesti meso, ni mesne prerađevine. Osim toga, tradicionalno, bez obveze, nije se mrsilo ni petkom, u spomen na Veliki petak, što znači da se petkom u većini kajkavskih domova nije spremalo meso. Naši su se stari strogo pridržavali navedenih propisa i običaja pa su osmislili brojna jela koja su mogli napraviti upotrebom dostupnih namirnica bez korištenja mesa.

Dva prilično ukusna jela koja se jednostavno mogu napraviti su gambaloci i vangaloci. Pretpostavlja se da su oba jela ime dobila prema istome korijenu: naime, “gömb” je pojam s višestrukim značenjem u mađarskome jeziku. Doslovno značenje je “kugla”, a označava dugmad, odnosno gumbe, što je također ušlo u hrvatski jezik. Umanjenica te riječi, “gömböc”, može se odnositi na svinjski želudac punjen mljevenom svinjetinom, gotovo savršena okrugla oblika, ali i na “valjuške”, odnosno “žličnjake”, što je pojam koji tražimo.

Gombi i loci

Gambaloci su pritom vjerojatno u jezik ušli prvi. Riječ je o kukuruznim okruglicama koje se prave s kukuruznim brašnom, kosanom mašću, solju i uljem ili taljenom mašću. Postoje brojne moguće verzije, pa čak i punjene mesom, što nije pogodno za Čistu srijedu. Od toga je naziva vjerojatno dalje izvedeno ime drugoga spomenutog jela: vangaloca, okruglica od sira s palentom, jajima, kosanom mašću, grisom, krušnim mrvicama i solju. Zanimljivo je i podrijetlo mađarskoga pojma, koji vjerojatno dolazi od grčke riječi “kómbos” (“čvor”).

Spomenimo i da je gömböc ujedno naziv za vrlo zanimljivo geometrijsko tijelo koje su 2006. izradili Mađari Gábor Domokos i Péter Várkonyi. Ono ima samo jednu stabilnu i jednu nestabilnu točku ravnoteže, čime je tijelo najsličnije kugli. U koji ga se god položaj postavi, samo se vraća u stabilni položaj.