Osim raznih kujseka, ciceka, žibeka, cujzeka i sličnih termina, poseban interes izazivaju nešto manje poznati izrazi s kojima se, unatoč relativnoj opskurnosti, povremeno ipak susrećemo.
Među takvim je pojmovima i “zeljava”, odnosno “želva”, pri čemu je prvi od dvaju naziva gotovo isključivo kajkavski, dok se drugi pojavljuje i u hrvatskome standardu (“glavata želva”), no i u slovenskome, a označava pripadnike/pripadnice obitelji kornjača koje su objedinjene pod nazivom “Cheloniidae”. Pritom naziv dolazi od praslavenskoga pojma *žely, (slovenski i češki “želva”, litavski “gelvė”, grčki “khélys”).
Interesantna je i činjenica da su stari Slaveni, pa i kajkavci, od barskih kornjača koje su obitavale i na sjeverozapadu Hrvatske, spravljali za ondašnje siromašno stanovništvo specijalitet koji su nazivali “zelenom juhom”. Navodno je i Charles Darwin bio veliki ljubitelj juhe od glavate želve, za koju kažu da je njezino meso među najukusnijim poznatim namirnicama. Naime, poznate su anegdote povezane s prijevozom tih kornjača čije je prirodno stanište bio na Galapagosu: navodno u više desetljeća povratna putovanja mornara nije preživio ni jedan jedini primjerak, upravo stoga što su ih mornari – pojeli!
Kornjače su iznimno izdržljive životinje koje mogu preživjeti i godinu dana bez hrane i pića, zbog čega su bile idealan izvor svježe hrane za moreplovce.
Još jedan zanimljiv izraz koji se rjeđe čuje u svom nekadašnjem kontekstu je “žerav” ili “žerjav”, Potonja verzija predstavlja rašireno prezime koje je podrijetlom vjerojatno iz okolice Preloga. Žerjav je kajkavski naziv za ždrala (Grus grus/Gruiformes), pticu iz obitelji Gruidae. Ime se razvilo iz praslavenskoga pojma *žeravь (ruski žurávl’, poljski żóraw, litavski gervė), što korijen vuče iz indoeuropskoga *gerh.
U latinskom to se razvilo u već navedeni “grus”, dok će grčki “geranos” možda nekoga podsjetiti na cvijeće – konkretno, na tzv. geranije, ždralice, kljun štroka, kljun leleka ili žeravski vrat, to jest, biljke iz roda iglica.
Teško je ne primijetiti da je pojam vjerojatno srodan s riječju “žeravica”, koja dolazi iz sličnoga korijena, što bi se moglo pripisati sličnostima ždralova s drugom vrstom ptica – plamencima, koji su povremeno obitavali na sličnim staništima kao ždralovi, zbog čega su ih stari Slaveni i drugi narodi lako mogli dovesti u vezu.
Umjetnička škola Miroslav Magdalenić Čakovec održala je u subotu, 27. svibnja Dane otvorenih vrata.
Sama manifestacije je održana u prijepodnevnim satima, gdje je škola predstavila svoje aktivnosti, a na Trgu Republike održan je koncert Puhačkog orkestra Umjetničke škole.
Juniorski sastav Mažoretkinja Male Subotice sudjelovao je na Državnom prvenstvu mažoretkinja u Puntu na otoku Krku. U tri dana prvenstva djevojke su se natjecale s ukupno četiri koreografije i to u kategorijama štap, pompon i solo juniorke.
Ekipa u plavom je ove godine postigla najveći uspjeh do sada popevši se dva puta na postolje. U kategoriji juniorke pompon osvojile su 3. mjesto i brončanu medalju, a Ana Višnjić je u kategoriji juniorke solo osvojila izvrsno 2. mjesto i srebrnu medalju. U kategoriji juniorke štap cure su osvojile visoko 5. mjesto. Trenerica juniorki i voditeljica sekcije mažoretkinja koja djeluje u okviru KUU Zvon je Ivana Hajdinjak.
Ovo je bilo treće državno prvenstvo za Mažoretkinje Male Subotice, a sa svakog su se do sada vratile s medaljama oko vrata. Zahvaljujući svojim uspjesima i predanom radu tijekom pet godina djelovanja došle su u sam vrh mažoret plesa u Hrvatskoj, a dokaz toga je i broj članica Udruge koji kontinuirano raste. Mažoretkinje Male Subotice su tako postale pravi simbol i promotor Općine Mala Subotica.
U zoni Motičnjak u Varaždinu uskoro će s radom započeti novo reciklažno dvorište kojim će upravljati Čistoća d.o.o. Kućanstva s...
Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42 204 Turčin objavljuje OGLAS ZA RADNA MJESTA: ELEKTRIČAR Opis radnog mjesta: Moglo bi Vas...
Nogometna akademija Lumen Varaždin namijenjena je nogometašima početnicima od 4 do 10 godina, a s ciljem okupljanja i uvođenja djece...
