I ove godine u Prelogu obilježen Dan oslobođenja Preloga i Međimurja
I ove su godine, ispred Spomenika Palim borcima u Prelogu, položeni vijenci i upaljene svijeće povodom Dana oslobođenja Preloga i...
U svakodnevnom govoru postoji težnja da se stvari krate, što zbog bržeg sporazumijevanja, što zbog praktičnosti ili želje za upotrebom žargona. Pritom ne štedimo (odnosno, štedimo!) ni osobna imena: tako “Barbara” postaje “Barica” ili “Bara”, “Marija” postaje “Mara”, a “Katarina” “Katica” ili “Kata”… To su poznatiji primjeri koji se upotrebljavaju na čitavome kajkavskome govornome prostoru. Što je, međutim, s onim manje poznatima, specifičnijima za prostor Međimurja?
“Stjepan” je “Štef” u većini kajkavskih govora, a u Međimurju, pod utjecajem mađarskog, čest je oblik i “Pišta”
Međimurci najčešće krate ženska imena, iako ima i drugih primjera. Tako, na primjer, žensko ime “Monika” postaje “Muna”, “Sofija” je “Žofa”, a “Anastazija” – “Staza”. Valja pritom napomenuti da su nekad ljudi djeci nadijevali imena svetaca, pogotovo ako je dijete rođeno datumski blizu dana dotičnog sveca. Budući da su sveci često nosili imena latinskog ili grčkog porijekla, ljudi su često takva imena skraćivali i fonetski prilagođavali međimurskom govoru i “međimurskom uhu”.
“Cecilija” se u svakodnevnom govoru pretvara u “Cilu”, “Agneza” u “Nežu”, dok za “Mariju” postoje brojne varijante: to su “Mica”, “Micika”, “Marica” i, osobito u srednjem Međimurju, “Mariča” (s naglaskom na srednjem slogu)…
Što se tiče muških imena, vrlo često ime među Međimurcima, “Ivan”, postaje “Vanč”, dok je “Imbra”, zanimljivo, iskrivljena verzija mađarskog “Imre” što znači “Mirko”, mada su isti nadimak nosili i muškarci imena “Ambrozije”.
“Ambrozije” ili “Ambroz” su nekad bila relativno česta imena među kajkavcima, također zbog utjecaja katoličkoga kalendara. “Alojzije” ili “Alojz” kraće je, odmila, “Lojzek”, a “Matija” – “Mata” ili “Mato”. “Andrija” je “Draš” ili “Jendraš” što znamo iz serije “Gruntovčani”, a isto vrijedi i za ime novijeg datuma “Dražen”. “Stjepan” je “Štef” u većini kajkavskih govora, a u Međimurju, pod utjecajem mađarskog, čest je oblik i “Pišta”, i kao nadimak i kao vlastito ime. Našli bismo ovakvih primjera još! Neka od nabrojenih imena u ponovnom su uzletu, što kao “con” ili nadimak, što kao legitimna imena.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.