Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Kaj se denes na šporhotu krčka?

Objavljeno:

- dana

Za mnoge česte pojmove u Međimurju već na prvo uho postaje jasno da su stranog podrijetla, a oni kojima je njemački jezik barem malo poznat odmah će shvatiti da je upravo iz tog jezika vjerojatno proizašao najveći broj izraza.

Štednja

Jedan od izraza kojima se svakodnevno koristimo je „šparet“, „šparhet“ ili „šporhot“, odnosno kajkavska riječ za „štednjak“.

Kajkavski pojam “ring” dolazi od njemačkog “Herdring”, što znači “prsten na štednjaku”

Nastao je iskrivljenjem njemačkog pojma „Sparherd“ (danas se koristi i skraćeni oblik, „Herd“), koji se sastoji od dva dijela: prvi dio – „spar“ – ima istu osnovu kao i glagol „sparen“, koji se također koristi kod nas („šparati“), a znači „štedjeti“ – tako je i hrvatski izraz „štednjak“ dobio ime. Drugi dio – „Herd“ – još je zanimljiviji. Korijen dijeli s mnogim drugim europskim izrazima, od kojih je većina potekla iz zapadnogermanskog jezika, koji se kasnije razdijelio na njemački, nizozemski, frizijski, utjecao na staroengleski i druge jezike.

Pojam “Herd” potječe iz praindoeuropskoga “*kerta”, pojma koji je označavao ognjište!

Ta riječ može označavati „peć“, „kamin“, „štednjak“, „vatru“, općenito bilo koje mjesto što isijava toplinu, a upravo „toplina“ je njezino originalno značenje. Zapadnogermanski pojam je „hertho“, saksonski i frizijski „herth“, nizozemski „haard“, engleski „hearth“, a svi potječu iz praindoeuropskoga „*kerta“, korijena „*ker-“, što znači „vatra“, „toplina“, „oganj“.

Izgleda da, osim što šparamo toplinu i peneze, to isto volimo raditi i s riječima…

Zanimljivo je da i engleska riječ za ugljik, „carbon“, potječe iz istoga korijena, što je posljedica veze s ugljenom.

Gospodar prstenova

Slično tomu, i naziv za „ring“ na štednjaku usko je vezan uz njemački. Naime, on dolazi od pojma „Herdring“, doslovno „štednjački prsten“ ili „toplinski prsten“, pri čemu su ga kajkavci naprosto skratili. Izgleda da, osim što šparamo toplinu i peneze, volimo šparati i na riječima…

Međimurje

Međimurska priroda: Svi sveti i naše (ne)održive navike

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Piše: dr. sc. Mihaela Mesarić, stručna voditeljica

Nadolazećih dana obilazit ćemo posljednja počivališta svojih najmilijih. Tom prilikom ustaljena je navika da nosimo nešto na groblja u spomen na one koji fizički više nisu s nama. Netko se odlučuje za raskošnije cvjetne aranžmane, drugi za nešto skromnije.

U svakom slučaju, često se na grobovima ostavljaju i lampaši. Posljednjih godina lampaši su sve dostupniji i povoljniji pa se time lako odlučiti za kupnju kojeg komada više. Manji, srednji, veći, bijeli, crveni, ljubičasti… Je li to racionalna i pametna odluka?

Smatram da ne! Umjesto da kupite velike količine plastike koju će biti potrebno zbrinuti već za dva do tri dana nakon vašeg posjeta grobljima, radije se ove godine odlučite za nešto održiviju opciju. Što konkretno? Nekad smo na groblje nosili klasične svijeće koje su se palile na jednom metalnom postolju predviđenom za to. Umjesto lampaša nabavite tu održiviju opciju bez plastike.

Svijeća se može kupiti bez plastike, a metalno postolje možete koristiti nekoliko godina. Druga opcija koja je isto tako prikladna su trajni stakleni lampaši u koje se mogu opetovano stavljati svijeće. Bilo koja od ovih dviju opcija prikladnija je od klasičnih lampaša koji su u najvećem omjeru od jednokratne plastike i metala.

Budite promjena!

Promjena za održiviji život na Zemlji kreće od svakog od nas. Budite promjena koju želite vidjeti! Nemojte kupovati jednokratne lampaše ili 20-ak njih, već smanjite upotrebu jednokratne plastike u kućanstvu na najmanju moguću mjeru. Koliko resursa koristimo za zadovoljenje svojih životnih potreba određuje naš ekološki otisak. Najveći negativni utjecaj na njega ima potrošnja fosilnih goriva, a tu je i proizvodnja plastike te konzumacija izvansezonske hrane koja nije proizvedena lokalno, već nam se dovozi iz Španjolske, Egipta ili Brazila.

Razmislimo o tome što kupujemo te je li najpovoljnija kupnja za nas zaista i okolišno te zdravstveno najprihvatljivija. Moramo li kupiti sve što nam trgovački lanci serviraju i nude? Ne! Štedimo novce i Zemljine resurse!

Nastavite čitati

Međimurje

Mlađi od 25 godina, prijavite se na besplatne fotografske radionice kao dio projekta eCoolArt!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Fotoklub Čakovec javlja: ako imate manje od 25 godina, do kraja tjedna možete se prijaviti za besplatne fotografske radionice u sklopu projekta eCoolArt.

Radionice će tijekom 40 susreta u trajanju od jednog sata, dvaput tjedno (ponedjeljak i srijedu) od 20 sati voditi Davorin Mance i Filip Lučin, iskusni voditelji radionica Osnova digitalne fotografije u organizaciji Fotokluba Čakovec. Radili su s mladima u projektu Sukus, pri čemu su s Davorom Žerjavom fotografiju približavali učenicima srednjih škola koji su smješteni u čakovečkim učeničkim domovima.

Radionica će se održavati putem Zoom platforme te će radi nadzora projekta biti snimana, objašnjava predsjednik Fotokluba Davorin Mance.

– Sadržaj radionice može se podijeliti na tri dijela:

U prvom ćemo se baviti osnovama fotoaparata (i mobitela) i fotografije te razne fotografske opreme. U drugom dijelu ćemo pokriti mnoge fotografske teme poput portreta, pejzaža, noćne fotografije, itd. i to na način da u jednom terminu polaznicima prikažemo kako i što raditi kako bi oni do idućeg termina u praksi isprobali stečeno znanje. Na idućem terminu ćemo svi zajedno pregledati i prokomentirati nastale radove.

U trećem dijelu baviti ćemo se obradom fotografije, analizom vlastitih i tuđih fotografija, te ćemo se pripremiti za online izložbu polaznika radionice – dodaje Mance.

Obrazac za prijavu na radionicu dostupan je na ovoj poveznici.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje