Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Kakši si ti bedak, mogel bi akrapa ili cafutu dimo dopeljati…

Objavljeno:

- dana

U slavenskim se jezicima, osobito istočno od Slovenije, posebno njeguje “kreativno vrijeđanje”, pri čemu se, naravno, kod većine izraza radi o veseljačkom i dobronamjernom zadirkivanju, prenaglašavanju i karikaturizaciji pojedinih ljudskih osobina.

Naša “mala abecija”, odnosno abeceda, orijentirat će se na najpopularnije i najpoznatije izraze koje koriste kajkavci, ali i na nekolicinu manje poznatih na koje ste možda naletjeli, a možda i ne.

Grdi si kaj akrap!

Počnimo prvim slovom abecije! Izraz “akrap” ili “akrep” koristi se za iznimno ružnu osobu, odnosno grdobu, a originalno označava člankonošca odbojna izgleda – štipavca, to jest, sredozemnoga škorpiona. Zanimljivo je da se osim toga koristi i kao termin za kazaljku na uri. Izraz su k nama donijeli Turci koji su ga preuzeli iz arapskoga jezika, gdje glasi “aqräb”. Moguće je da postoji srodnost između spomenutoga pojma te engleskoga termina “crab” – “rak” i njemačkoga “krabbeln” – “puzati”.

Sva tri pojma povezana su s praindoeuropskim *grobʰ-, što znači “grabiti, zgrabiti kandžama”, pa je jasno da od tog staroga korijena potječe i sam glagol kojim smo korijen opisali na hrvatskom – grabiti. Isti se glagol u nešto drukčijem obliku (“zagrabiti”) koristi i za opis radnji kao što je, primjerice, lopatanje, što ne čudi uzmemo li u obzir analogiju s rakovima ili štipavcima.

Pravi originalni akrap

Drugi današnji izraz mnogo je poznatiji te ga kajkavci češće upotrebljavaju: to je “bedak”. Odnosi se na osobu koja je sklona glupostima i postupcima na vlastitu štetu, a izraz vjerojatno dolazi od talijanskog “bedano”, što znači “lud”. Postoji i fraza “Bedak ima najdeblešega kalampera!”, koja, baš kao i fraza “Imaš već sreće neg’ pameti!”, želi izreći činjenicu da ponekad glupan bolje prođe od pametnjakovića.

Odcafutaj se!

Zadnji pojam kojim ćemo se pozabaviti u ovom broju jest “cafuta”. Radi se o terminu raširenom u pojedinim regionalnim područjima svih slavenskih naroda. Označava “bludnicu”, “grešnicu” ili “prostitutku”, a u širem smislu i zlu ili prljavu osobu. Dolazi od praslavenskog izraza *cafutь, koji bi mogao biti srodan s pojmom “futati” koji, u smislu “smrdjeti”, označava paru ili dim, kao i čađom umrljanu osobu.

Foto i video

FOTO & VIDEO “Hrabri ljudi” Triju soprana & Igora Bakse za potresom pogođena mjesta!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izvedbom pjesme “Hrabri ljudi” međimurski glazbenici i Društvo međimuraca u Zagrebu žele zahvaliti volonterima, zaposlenicima službi spašavanja, ali i svim dobrim ljudima koji su pokazali veliko srce, hrabrost i snagu te brzo reagirali za pomoć građanima potresom pogođenih mjesta.

– Pomoć ovom području biti će potrebna još danima i mjesecima nakon što se podrhtavanja smire, stoga pjesmom “Hrabri ljudi” želimo uz zahvalu, svakog pojedinca motivirati i ohrabriti u ustrajnosti u obnovi, pomoći i zajedništvu!

Glazbenici za glazbenu

Ovom izvedbom međimurski glazbenici nastoje dati i svoj mali doprinos akciji #zajednozaglazbenu, kako bi se glazbena scena revitalizirala i ponovo bila u mogućnosti educirati mlade talentirane ljude toga kraja.

Akciju #zajednozaglazbenu možete podržati na GoGetFunding platformi na ovoj poveznici!

Pjesmu “Hrabri ljudi” izveli su Tri soprana & Igor Baksa. Vokali grupe Tri soprana su Irma Dragičević, Tamara Korunek i Gabriela Hrženjak. Na glasoviru je inicijator projekta Nikola Grabar, a na violini Marino Tomasović.

Autor glazbe pjesme najpoznatije u izvedbi Gabi Novak je Đorđe Novković, a teksta Arsen Dedić. Zasluge za aranžman idu Nikoli Grabaru i Trima sopranima, za glazbenu produkciju Filipu Horvatu (Studio Pušćine), a za videoprodukciju Benjaminu Hameru (FilmX).

Organizator akcije je Društvo Međimuraca u Zagrebu. Društvo okuplja Međimurce svih generacija i prijatelje koji rade i žive izvan Međimurske županije. Skrbi o očuvanju kulturne baštine te promiče međimurske vrijednosti i gospodarsku suradnju.

Nastavite čitati

Kultura

Članovi i članice mihovljanskoga KUD-a skupili donacije za folkloraše iz Gline

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KUD Mihovljan

Članovi i članice KUD-a Mihovljan 2016. godine na poziv tamošnjega Hrvatskoga amaterskog kulturno-umjetničkog društva “Glinska tamburica” sudjelovali su na 10. Međunarodnoj smotri folklora “Ivanje u Glini”.

– Nakon folklornog nastupa uslijedilo je druženje svih KUD-ova, a nama je ostalo u sjećanju kao ono na kojem je, osim veselja, poslužen izvrstan bograč koji je pripremilo domaće lovačko društvo. Nažalost, mnogobrojne članice i članove HAKUD-a “Glinska tamburica” i njihove obitelji pogodio je nedavni potres te su mnogi od njih ostali bez svojih domova, bilo privremeno, bilo trajno – objašnjava predsjednik mihovljanskoga KUD-a dr. sc. Predrag Kočila.

Članice i članovi KUD-a Mihovljan, kao i brojni simpatizeri HAKUD-a, u ovoj teškoj situaciji nisu zaboravili na svoje folklorne prijatelje iz Gline te su skupili donacije koje su 22. siječnja dostavljene u njihov sabirni centar.

– Nemoguće je riječima opisati emocije koje su me prožimale prolaskom kroz razrušeno područje, ali isto je tako i nemoguće opisati i nesebičnu zahvalnost gospođe Anite Kramarić na dopremljenoj pomoći. Usprkos nezaobilaznoj temi o koroni i potresu, kao istinski kudovci koji čuvaju tradicijsku i kulturnu baštinu dogovorili smo neki novi zajednički nastup u nekoj novoj i obnovljenoj Glini. Još jednom veliko “Hvala!” svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji! – poručuje Kočila.

Nastavite čitati