Nije stoga čudo da su se pojavili mnogi karakteristični pojmovi usko povezani s poljoprivrednom proizvodnjom, a napose proizvodnjom kalampera, koji označavaju pojave i predmete korištene u svakodnevici poljoprivrednika. Mnogi od ovih izraza nisu općepoznati, s obzirom na činjenicu da se prosječni građanin s njima ne susreće. Proteklog vikenda u Belici je održan Festival krumpira, pa ne bi bilo loše da naučimo pokoji lokalni izraz!
Tako je, primjerice, „dnika“ pojam koji označava najniži dio poljoprivredne površine. Oranica, naime, najčešće nije apsolutno ravna, već je dio obično niži, pa se na tom području najduže zadržava voda. Ovo znači da će u sušnom razdoblju dnika biti najplodniji dio polja jer će se tu zadržavati najviše vode, dok će tijekom izrazito kišovitog razdoblja kalamper na tom dijelu terena početi truliti ili ga uopće neće biti zbog viška vode. Nerijetko će tamo nastati i blato. Ime se izvodi od imenice „dno“, što je indikator da se radi o uleknuću terena.
Kalamper se na poljoprivrednim površinama sadi u redovima pomoću sadilice, no budući da je površina rijetko savršen pravokutnik, nastaju “vukleki” ili “vuklejeki”
Kalamper se na poljoprivrednim površinama sadi u redovima pomoću sadilice, no budući da je površina rijetko savršen pravokutnik, nastaju „vukleki“ ili „vuklejeki“. To su kraći redovi, to jest oni koji ne idu cijelom dužinom površine zbog njezina suženja kako se sadnja primiče kraju terena, a sade se zbog maksimalne iskoristivosti, odnosno kako dio površine ne bi ostao prazan.
Kako se krumpir danas bere gotovo isključivo kombajnom, koji se pri kraju reda mora okrenuti, iskapaju se „vrtjoki“ (vrtnjaci). Radi se o prostoru na kojem se krumpir iskapa i bere ručno – motikom, s jedne i s druge strane oranice da bi se napravilo mjesta za okretanje kombajna kako ne bi dolazilo do gaženja kulture.
Mnogi su pojmovi nastali iskustveno iz potrebe ili ekonomičnosti, što je vidljivo i po tome što, na primjer, ne postoji naziv za već prodani kalamper, jer on u konačnici nije ni bitan…
U petak, 23. travnja, održat će se jubilarna, deseta Noć knjige.
Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (na isti dan) te Dan hrvatske knjige (22. travnja), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade RH. U nastojanju da odgovore na aktualni trenutak, organizatori Noći knjige odlučili su je ove godine tematski posvetiti ljekovitoj moći knjiga u razdobljima društvenih i intimnih kriza.
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i ove godine organizira manifestaciju Noć knjige. S posebnim veseljem predstavljaju ovogodišnji program koji realiziraju s ICARUS-om Hrvatska. Pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže u proslavi, a zauzvrat možete pronaći teme i aktivnosti koji bi mogle biti korisne za sve ustanove i zanimanja.
Program, koji će se održati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga, započet će u 18 sati. Izložbu “Priče iz arhiva” otvorit će predsjednica ICARUS-a Hrvatska, dr. sc. Vlatka Lemić. Članica ICARUS-a dr. sc. Tamara Štefanac predstavit će priručnik za razvoj publike u projektu CHEARCH, a glazbena gošća večeri je Lea Šprajc.
S obzirom na epidemiološke mjere, broj gostiju u dvorani je ograničen, a potvrda dolaska je obavezna. Prijaviti se možete putem poveznice na obrazac.
U subotu, 17. travnja, policijski službenici Policijske postaje Prelog mještanima Piškorovca, Domašinca i Kotoribe omogućili su dragovoljnu predaju oružja, streljiva i drugih minsko-eksplozivnih sredstava.
Mještani su prihvatili poziv te dragovoljno predali ukupno 186 komada streljiva različitih kalibara pištoljskog, puščanog i lovačkog streljiva. Predano oružje pohranjeno je u skladištu Policijske uprave međimurske.
Akciji su svojom prisutnošću podršku u Piškorovcu dali načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc i predsjednik ogranka UDVDR Mala Subotica Josip Halić, u Domašincu načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek i njegov zamjenik Goran Koren te u Kotoribi načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec i predsjednik ogranka UDVDR Kotoriba Dragan Rajher.
I nadalje u radu Policijske uprave međimurske jedan od najvažnijih prioriteta je suzbijanje nezakonitog posjedovanja oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava.
Upravo s ciljem da se građani potaknu i odluče na dragovoljnu predaju ilegalnog oružja, vrlo često na području Policijske uprave međimurske provode se preventivne akcije u sklopu nacionalne kampanje „Manje oružja, manje tragedija“.
– Zahvaljujemo građanima na odazivu preventivnim akcijama dragovoljne predaje oružja, streljiva i minsko-eksplozivnim sredstava, a sve one koji se još uvijek nisu odlučili na dragovoljnu predaju, pozivamo da bez ikakve bojazni od sankcija, dragovoljno predaju sva ubojita sredstava – poručuje policija.
Odlučili smo za naš 7. rođendan nagraditi vjerne posjetitelje odmorom iz snova plus još 21-om vrijednom nagradom. Osim Lumini shopping...
Dragi čitatelji, 7Plus Regionalni tjednik ponovno daruje, ovoga puta povodom Uskrsa. U suradnji s „Olan Rei“ salonom poklanjamo čak 10...
Jeste li se ikad zapitali kako bi to bilo da ste modni influencer? Mogli biste se cijele dane igrati s...
