Pozvani ste na novu volontersku akciju „Međimurske prirode“: Osigurajmo dom bregunicama
I dok je volonterska akcija „Žabe na cesti“ u organizaciji „Međimurske prirode“ – Javne ustanove za zaštitu prirode još uvijek...
Belot porijeklo vuče iz Francuske, gdje se naziva “belote”, a u svijetu postoje brojne verzije i varijacije. Tako se u arapskom svijetu igra naziva “baloot”, dok je na Cipru poznata kao “pilotta”. Belot je kartaška igra vrlo zastupljena u cijeloj Hrvatskoj, Bugarskoj i Bosni. Mogu je igrati dva, tri ili četiri igrača. Najpopularniji oblik igranja je učetvero. Belot se igra pomoću špila od 32 karte (as, kralj, dama, dečko, cener, devetka, osmica, sedmica) ili s mađarskim kartama – “mađaricama”.
Bela pripada takozvanoj “bračnoj” skupini kartaških igara, koje se tako nazivaju zbog “braka” kralja i kraljice, što čini karakteristično zvanje
“Mađarice” umjesto znakova srce, tref, pik i karo koriste simbole srca, žira, lista (“zelja”) i tikve. Djelitelj nakon miješanja nudi špil igraču s lijeve strane na presjecanje (igrač može presjeći ili, udarivši rukom po špilu, dati znak da ne želi sjeći). Karte se, prema većinskim službenim pravilima, dijele u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu.
Pripada takozvanoj “bračnoj” skupini kartaških igara, koje se tako nazivaju zbog “braka” kralja i kraljice, što čini karakteristično zvanje. U šnapsu ovo se zvanje u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske naziva “cvancik” (prema njemačkoj riječi za dvadeset, “zwanzig”) ili “fircig” (prema njemačkoj riječi za četrdeset, “vierzig” – ako se radi o adutu, zvanje vrijedi dvostruko), dok se u belotu isto zvanje potvrđuje povikom: “Bela!” i bacanjem jedne od tih dviju karata.
Belot je kartaška igra vrlo zastupljena u cijeloj Hrvatskoj, Bugarskoj i Bosni. Mogu je igrati dva, tri ili četiri igrača. Najpopularniji oblik igranja je učetvero. Belot se igra pomoću špila od 32 karte.
Zanimljive lokalne varijacije nastaju kod nekih pravila, osobito u terminologiji igre. Tako se npr. kartu vrijednosti dva boda u cijelome Međimurju zove njemačkim izrazom “unter”, ali je dio Međimuraca kolokvijalno zove i “baba”, dok je drugi dio zove “dečko”. Isto vrijedi i za kartu od tri boda – naziv “ober” je univerzalan, no izrazi “baba” i “dečko” su međusobno izmjenjivi, što nerijetko dovodi do nesporazuma, čak i svađe.
Varijabilnost je vidljiva i u drugim aspektima igre, na primjer kod smjera (koji je u velikom broju međimurskih mjesta istovjetan smjeru kazaljke na satu, no ponegdje i suprotan, kakav je i u većem dijelu Hrvatske), kod načina određivanja tko će započeti partiju, kod sankcioniranja pogrešaka (na primjer piše li se za pogrešku automatski pad ili ne) i slično. Sve to upućuje na zanimljivu činjenicu: kao u jeziku, skloni smo i drugdje stvarati vlastite, makar i blage varijacije, djelomično i zato da negdje ostavimo svoj pečat.
Prostorni plan kao temeljni dokument kojim se uređuju svi planovi i aktivnosti vezani uz gradnju na nekom području, predstavlja živo tkivo koje je podložno čestim izmjenama i dopunama.
– Na taj se način uvažavaju želje i potrebe lokalne samouprava te građana koji žive na ovom prostoru. Prostorni plan prvenstveno mora biti koncipiran na način da svojim regulama i rješenjima donosi dobrobit za građanstvo i privredne subjekte. Svakako mora biti usklađen sa zakonima Republike Hrvatske, biti odobren od Zavoda za prostorno planiranje i prilikom donošenja mora proći postupak javne rasprave. Najavljenim izmjenama uredit će se neke točkasto utvrđene pozicije za koje su već iskazane potrebe stanovnika. Stoga pozivamo sve zainteresirane strane da se uključe u javnu raspravu ili pak da svoje želje i potrebe putem pisma namjere upute Gradu Murskom Središću – poručuju iz Grada Murskog Središća.
Planiranim izmjenama također će se urediti mogućnost postavljanja solarnih elektrana, a svakako to neće biti dozvoljeno u neposrednoj blizini stambenih naselja ili kuća.
– Na tu temu već smo primili više poziva nezadovoljnih građana. Izmjene prostornog plana pokrenut će se na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća u najkraćem mogućem roku – zaključuju iz Grada.
Zajednica sportskih udruga Grada Preloga, dugogodišnje prijateljstvo i suradnju sa Zajednicom sportskih udruga Grada Velika Gorica, okrunila je u srijedu, 29. ožujka, potpisivanjem Povelje o suradnji.
Povelja „Sportske zajednice prijatelji“ potpisana je s namjerom učvršćivanja suradnje, razmjene iskustava, zbližavanja članstva, stvaranja trajnih sportskih veza te suradnje na promociji i razvoju sporta u Prelogu i Velikoj Gorici.
Povelju su potpisali predsjednici i tajnici sportskih zajednica Goran Kovačić i Darko Blažinčić s jedne te Dejan Naranđa i Neven Hercigonja s druge strane, a svoj potpis na Povelju stavio je i direktor Ureda za programe sporta na lokalnoj razini Hrvatskog olimpijskog odbora Hrvoje Balen.
Svečanom činu potpisivanja upriličenom u Gradskoj upravi Velike Gorice, nazočio je i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar sa svojim zamjenikom Nevenom Karasom i predsjednikom Gradskog vijeća Darko Bekićem, dok je delegaciju Grada Preloga predvodio predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki.
– Ono što mene osobno veže s Velikom Goricom su brojne ljute odigrane rukometne utakmice. Niti i poveznica ima u sportu, a tu su naravno i brojna prijateljstva zbog čega mi je drago što ćemo ostati u dobrim i otvorenim odnosima. Ono čemu se posebno nadam su budući uspješni zajednički sportski projekti – naglasio je Ujlaki.
U Velikoj Gorici putem sportske Zajednice djeluju 52 punopravne članice s više od 7000 sportaša, dok preloška broji tridesetak udruga s više od 1200 registriranih sportaša.