Serjojnski fašnik uz nagrade za najbolje maske i veliku zabavu
Tradicionalni Serjojnski fašnik okupio je u subotu stotine malih i velikih građana koje su pruzele vlast u Murskom Središću. Male...
Međimurske “gorice” stoljećima su dom vinorodnih trsova – spomenimo samo da su i plemići Zrinski ovdje uzgajali svoju “kapljicu”, a neki datiraju pojavu vinove loze u doba Rimljana.
Međimurska vinska cesta svojevrsna je “posveta” konceptu kretanja “od vinograda do vinograda” jer daje priliku svakom tko to želi da posjeti sve značajnije vinare u brdovitom dijelu hrvatskog mursko-dravskog bazena. Zanimljiv je put međimurskog vina i vinogorja: od nekadašnje slike “litra i vode” na stolu uz “karteraj”, vinska cesta postavila je prostor između Mure i Drave na europsku vinsku geografsku kartu.
Kao što se uz druga zemljopisna područja vežu proizvodi (paška čipka, istarski pršut ili malvazija, zagorski mlinci, slavonski kulen), uz međimursko vinogorje “iskače” ime pušipela što je najraširenija i najprepoznatljivija sorta. U Hrvatskoj je ova sorta najpoznatija pod nazivom “moslavac”, u Sloveniji “šipon”, u Mađarskoj to je “furmint”, a u njemačkom govornom području “mosler”.
Nekad se ga smatralo pogodnim za popularni kajkavski “koktel” – gemišt (njem. “Gemischt” – “miješano”), odnosno bijelo vino i gazirana mineralna voda (soda) u omjeru otprilike pola-pola (ili s nešto više vina).
Za pohranjivanje vina Međimurci su često koristili staru ciglu koja je u sredini imala rupe otprilike širine vinske boce. Više komada takve cigle činilo je svojevrsni “vinored” u podrumu u koji su se pohranjivale boce te je vino ostajalo na idealnoj temperaturi i ljeti.
Stariji Međimurci razlikuju “gemišt”, “špricer” i “škropec”. Špricer se pravio sa soda-vodom koja se posluživala iz specijalne boce pod pritiskom (sličnu danas koriste uglavnom koktel-majstori), dok je “škropec” obično decilitar vina s vrlo malo mineralne vode.
Međimurski naziv za “podrum” je “palnica” ili “pelnica”; etimologija riječi nije u potpunosti poznata, iako postoji nekoliko teorija. Jedna popularna, vjerojatno pučka etimologija, kaže da je riječ nastala od sintagme “pasti nice (ničice)”. On je “pel nice” bi u tom slučaju značilo “On je pao na pod.” Puno je vjerojatnija druga teorija koja “pelnicu” dovodi u vezu s “pilnicom”, odnosno mjestom na kojem se pije.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.